Potencirajući problem Aglomeracije Sinj, čija je izvedba dovedena u pitanje združenim "zaslugama" bivših sinjskih gradskih vlasti, tvrtke "Vodovod i odvodnja Cetinske krajine", koja je nositelj toga projekta, i Hrvatskih voda kao krovne organizacije, naš nedavni napis o zagađenju rijeke Cetine fekalnim vodama Sinja, od kojih dio otvorenim vodotocima prolazi kroz središte alkarskoga grada i u ove ljetne dane širi nesnosan smrad, imao je veliki odjek u javnosti.
Neupućeni čitatelji pitali su se zar je takvo što uopće zamislivo i moguće u 21. stoljeću, zar u vrijeme kada su nam svima puna usta zaštite okoliša trujemo vlastitu vodu za piće. Moguće je, trujemo, tko ne vjeruje, može se doći uvjeriti na lice mjesta. Ali, što je najgore, to nije jedini napad onečišćenjem na Cetinu, nego, istina najveći, ali samo jedan u nizu.
U ovom napisu pokušat ćemo pobrojiti sve zagađivače od izvora do Trilja jer nam je taj prostor do u detalje poznat. Cetina se truje uz same izvore. U okruženju iznad glavnog izvora, Glavaša ili Velikog vrela, izgrađene su obiteljske kuće s procjednim septičkim jamama. Gdje otječu? Cijeli niz obiteljskih kuća u drugim dijelovima naselja Cetina spojio je ispust svojih fekalnih voda na stalne ili povremene vodotoke koji se ulijevaju u rijeku. Iz Cetine se napaja "pola Dalmacije", točnije: gradovi Hvar, Komiža, Makarska, Omiš, Supetar i Vis te općine Baška Voda, Bol, Brela, Dugi Rat, Gradac, Jelsa, Milna, Nerežišća, Podgora, Postira, Pučišća, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šolta i Tučepi.
U posljednje vrijeme u javnosti je kao primjer devastacije prikazana kuća za odmor bivšeg zamjenika načelnika općine Civljane koju je izgradio neposredno iznad izvora Vukovića vrelo, a s kojega se vodom napaja cijeli vrlički kraj, sve do Kijeva. Na jednak način Cetinu zagađuju iz rijetkih obiteljskih kuća u Vinaliću ili spajanjem na potok Busić, koji opet završava u rijeci. Ista je praksa i s obiteljskim kućama uz jezero Peruća u naseljima Vinalić, Ježević, Koljane i s druge strane u Garjaku.
Sretna je okolnost, zahvaljujući nesreći da je taj prostor uglavnom iseljen, da je fekalnih voda vrlo malo. Još donedavno izravni veliki zagađivač bilo je i naselje Vrlika, ali nakon izgradnje kanalizacije Vrličani su izgradili i pročistač i prestali su biti trovači, osim na marginama naselja, gdje se, umjesto u nedostupni kanalizacijski sustav, fekalije izlijevaju u jedan od potoka. Naselja općine Hrvace na lijevom zaobalju jezera Peruća, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok i Bitelić, udaljenija su od obale pa nema izravnih izljeva fekalija.
Ali zato ima njihova procjeđivanja jer na cijelom tom prostoru septičke su jame građene da budu što propusnije, a da je to tako, potvrđuje činjenica da na cijelom tom prostoru nitko nema potrebu, osim eventualnih rijetkih iznimki koje potvrđuju pravilo, angažirati autocisternu za crpljenje napunjenih septičkih jama. Nizvodno od brane Peruća do Rumina zagađivača nema. Ali zato ima od mosta na Panju pa sve nizvodno.
S lijeve obale Cetine tu su u prvom redu naselja Rumin, Bajagić, Obrovac i dobar dio Gale. Otočani Cetinu ne onečišćuju izravno jer im za spajanje septičkih jama nije na dometu. To nije slučaj s njihovim suseljanima iz naselja Ovrlja, čije su kuće poredane u blizini vodotoka te rječice, a na isti način fekalije stižu do rijeke Cetine i iz obiteljskih kuća u naseljima Ruda, Svinjača i Grab.
I, naravno, gravitirajući dijelovi naselja Trilj na lijevom zaobalju Cetine, u kojemu se upravo gradi kanalizacijski sustav. U desnom zaobalju rijeke naselja Satrić i Hrvace su udaljenija od obale, ali fekalije iz dijela Satrića i velikog dijela Hrvaca posredno stižu u Cetinu. Hrvace su naselje s velikim brojem stalnih izvora i malih vodotoka. Rijetki su oni koji nisu na njih spojili izljeve svojih otpadnih voda. Najviše na rječicu Vojskovu, iz koje više nikome ne pada na pamet zahvatiti vode i napiti se, što je nekada bila redovita praksa, naročito za vrijeme radova u polju.
Stanje s trovanjem Cetine iz Hrvaca ipak je nešto bolje nego donedavno jer je, kažu, napravljen pročistač otpadnih voda dviju klaonica, jedne peradi i druge krupne i ostale stoke. Cetinu od onečišćenja ne štede ni u Hrvacama susjednom nizvodnom Čitluku. Kada smo posljednji put bili u tom naselju, osim fekalija iz obiteljskih kuća, do rijeke se u golemim količinama slijevala pilina iz farmi goveda. Nije nam poznato je li i danas tako.
Dalje nizvodno novi su zagađivači locirani kod mosta na Hanu i uzvodno, a dalje ih nema sve do Trilja jer su udaljeni od vodotoka rijeke. U samom Trilju ih je vrlo malo jer su spojeni na kanalizacijski sustav, koji se upravo dograđuje, ali apsurd je što je triljski pročistač izgrađen u samoj inundaciji Cetine.
Više na ovoj poveznici:
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....