Premda su prve informacije govorile da je od strane mjerodavnih u Republici Hrvatskoj, zbog aktualne situacije s koronavirusom, bilo dopušteno da u mjesnim povorkama u čuvenoj procesiji "Za Križen" s Velikog četvrtka na Veliki petak ide pet vjernika, zatim deset, već u utorak je s obzirom na obavijest koja je stigla iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bratovštini Presvetog oltarskog sakramenta u Jelsi, definitivno bilo jasno da u povorkama može sudjelovati maksimalno po petnaest osoba. Tu obavijest potpisao je primarijus Krunoslav Capak iz Nacionalnog stožera što je dodatno pojasnio i na konferenciji za medije u četvrtak poslijepodne.
- Dopuštenje smo izdali zbog toga što bi bilo nemoguće da se procesija održi s jednom ili dvije osobe, pogotovo što se odvija noću i što je Križ koji se nosi doista težak. Stoga smo se na Nacionalnom kriznom stožeru dogovorili da dopustimo 15 osoba, ali smo istodobno propisali stroge higijenske mjere koje će se pri tome morati poštivati. Dakle, moraju biti na određenoj distanci, ne smiju se međusobno dodirivati i slično. To dopuštenje smo dali zato jer je epidemiološka situacija na otoku Hvaru izuzetno povoljna i vjerujemo da se uz navedene mjere predostrožnosti jedna takva procesija može dopustiti i da se nikome ništa loše neće dogoditi – rekao je Capak.
Naravno, križonoše, bratovštine, pa i vjernički puk na škoju tu su informaciju dočekali s velikim odobravanjem, u prvom redu radi toga što je riječ o tradicionalnoj procesiji koja se neprekinuo održava više od pet stoljeća. Inače, tradicija te laičke pobožnosti je 2009. uvrštena na Popis svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, a u njoj sudjeluje šest mjesta sa središnjeg dijela otoka Hvara. Svako mjesto ima svoga križonošu i to kako slijedi: Jelsa (Ivica Gamulin), Pitve (Roman Radonić), Vrisnik (Prošper Grgičević), Svirče (Andro Balić), Vrbanj (Mateo Bratanić) i Vrboska (Dinko Damjanić).
Sve te procesije polaze oko 22 sata i idu u krug, tako da se nigdje međusobno ne susreću, ako bi se to dogodilo bio bi to predznak neke velike nevolje.
A tu nevolju u novonastalim prilikama zaista nitko ne želi, svoj obol zaustavljanju širenja zaraze žele dati svi od župa, općinskih i gradskih stožera civilne zaštite, pa i službi u čijoj je to neposrednoj nadležnosti (policija, sanitarna inspekcija, epidemiološka služba...). Štoviše, odlučeno je da se 'Žalovanje Gospi' na Račiću umjesto danas održi sutra ujutro, pri povratku procesije u Jelsu. 'Mise Gospodnje večere' će također biti bez pranja nogu, sve da bi se zaštitne mjere provele u skladu s preporukama Nacionalnog stožera, a i jutarnji dočeci Križa u svim mjestima bit će maksimalno reducirani, na mjesnim pjacama neće biti gotovo nikoga umjesto stotina, pa i tusuća ljudi koji su u tome ranijih godina sudjelovali.
KOMENTAR JUTARNJEG LISTA: Koliko god zaslužuje pohvale za puno toga, dozvolom procesije na Hvaru Stožer je na svoja leđa natovario težak križ upitne vjerodostojnosti
Kao puno puta do sada, noćas na Hvaru kreće procesija Za križen, na kojoj će iz svakog mjesta (Jelsa, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj, Vrboska) sudjelovati po 15 sudionika, a za to imaju dozvolu Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
- Točno je da je Stožer dao dozvolu da se održi taj tradicionalni događaj, koji stanovnicima puno znači. Propisane su stroge mjere higijene i distanciranja. Diskutirali smo u Stožeru i donijeli odluku da se dopusti. Dogovorili smo da može sudjelovati samo 15 osoba jer je taj križ težak. Neće smjeti komunicirati, dodirivati se, na Hvaru nema slučajeva zaraze - rekao je Krunoslav Capak.
I tako, ispalo je da su članovi Nacionalnog stožera, veći katolici od pape Franje i hrvatskih biskupa. Crkva zabranjuje, a Capak, Beroš, Božinović i Alemka Markotić dopuštaju crkvena slavlja. Naime, Hrvatska biskupska konferencija je u odluci od 19. ožujka uz svete mise ukinula i javno slavljenje pučkih pobožnosti, bilo na otvorenom ili zatvorenom. Jednako tako, i Sveta Stolica je predložila da se "izrazi pučke pobožnosti i procesije koji obogaćuju dane Velikog tjedna i Vazmenog trodnevlja mogu prebaciti na neki drugi prikladni dan, npr. 14. ili 15. rujna", pritom ostavivši to sudu dijecezanskog biskupa.
Što se tiče Stožera civilne zaštite, odluka o hvarskoj procesiji može se gledati u skladu sa starom poslovicom "bolje da propadne selo nego običaji".
Dakle, iako je u Hrvatskoj na snazi mjera koja zabranjuje bilo kakve javne manifestacije, Krunoslav Capak sada je omogućio svojevrsni skup na kojem će u svakom trenutku petnaest muškaraca biti u međusobnoj blizini, a ukupno njih devedeset. "Na Hvaru je dobra epidemiološka situacija, to je procesija koju je UNESCO stavio na popis kulturnih dobara, sudionici će paziti da ne budu jako blizu jedni drugima, a nadamo se da se mještani neće priključiti", glase obrazloženja, koja su u stvarnosti - opravdanja.
Jer, jako puno toga dio je tradicije, a Covid-19 ju je izbrisao. Recimo, 27. ožujka gledali smo Nagovor pape Franje uz Urbi et orbi. Molitva i blagoslov s Presvetim na Trgu sv. Petra održana je bez vjerničkog puka, u sablazno praznom sjedištu Rimokatoličke crkve. Djelovalo je otužno, ali i dostojanstveno jer takva su vremena. Između ovogodišnjeg raskida s višestoljetnom tradicijom i mogućnosti širenja korone, Sveti Otac se odlučio za prvu varijantu.
A Krunoslav Capak i članovi Stožera za drugu. Iskreno govoreći, koliko god zaslužuju pohvale za puno toga što su napravili, ovom dozvolom na svoja su leđa natovarili težak križ upitne vjerodostojnosti.