Kad je Muriah Umoquit, jedna od čelnih ljudi u Cochraneu, moćnoj međunarodnoj organizaciji znanstvenika i zdravstvenih radnika koja se bavi medicinom utemeljenom na dokazima, pročitala publikaciju mlade splitske specijalizantice, ostala je oduševljena. Ne samo ona, nego i dr. Gavin Adams, direktor razvoja u Cochraneu.
– Ovo bi mogla biti prva studija koja dokazuje kako se ženama koje imaju rizik od srčanog udara može pomoći i na način da im se pošalje slikovni letak s dokazima da fizička aktivnost smanjuje rizik da im se to dogodi – napisala je oduševljena Umoquit članovima hrvatskog Cochranea, među kojima je i dr. Matko Marušić, znanstvenik i profesor splitskog Medicinskog fakulteta.
Upravo nam je on skrenuo pozornost na dr. Slavicu Jurić Petričević (35), specijalizanticu u splitskoj Klinici za pulmologiju, jer je baš ona, pohvalio ju je, izmislila novi način prevencije srčanog udara kod žena. U tome je, zapravo, sudjelovao cijeli tim, ali ona je bila predvodnica.
Dakle, Slavica i ekipa dokazali su da jednostavna metoda podsjećanja pacijenata na rizik od kardiovaskularnih bolesti pružanjem visokokvalitetnih dokaza u obliku Cochraneovih slikovnih prikaza za laike može biti učinkovita u kratkoročnom smanjenju rizika od tih često i smrtonosnih oboljenja.
Energija, entuzijazam, osmijeh
Nema druge, idemo upoznati dr. Jurić Petričević. Pred vratima splitske Pulmologije, zgrade koja nakon energetske obnove ipak malo manje nego prije nalikuje ubožnici na rubu kompleksa KBC-a Split, čeka nas mlada nasmiješena žena. Komotno bi se izgledom mogla prodati za studenticu. A ne samo da više nije studentica, nego je, čuli smo kasnije, ova pacijentima izuzetno posvećena liječnica i znanstvenica ujedno majka dvoje djece. Dr. Jurić Petričević već na prvu obara energijom, entuzijazmom i tim zaraznim osmijehom.
– Super je naša Slavica – u prolazu nam dobacuje spremačica na bolničkom hodniku.
Naravno da doktorici komplimenti gode, dolazili oni od čistačice ili direktora Cochranea, ali u startu nam daje do znanja da joj je upravo zbog divnih kolega i odlične radne sredine užitak raditi na toj klinici usprkos činjenici da gotovo svakodnevno gleda ljude kako umiru. Srećom, sad je ipak nešto lakše nego u doba kad je vitlala korona. Tada je, prisjeća se, praktički svakodnevno gledala onemoćale pacijente kako gube bitku za život boreći se do zadnjeg trenutka za svaki udisaj zraka.
– Puno njih nije trebalo umrijeti da nije bilo korone. Grozno je bilo sve to proživljavati. Čovjek se nikada ne može naviknuti na toliku količinu boli i smrti. Nema nijednog, ni starog ni mladog liječnika, koji se može naviknuti na smrt, iako svi znamo da je to naš biološki put i da ćemo svi umrijeti jednoga dana. Jednostavno moraš razviti obrambene mehanizme i potisnuti sve to da se posvetiš liječenju drugih pacijenata, ali i da možeš funkcionirati u privatnom životu, jednom kad dođeš doma poslije naporne smjene – lekcija je koju je naučila metodom vlastite kože.
Ne možemo više o koroni, neka je vrag nosi u svim njezinim varijantama. Vratimo se mi istraživanju. Pitamo doktoricu Jurić Petričević zašto je ovo njihovo istraživanje baš tako snažno odjeknulo u stručnim krugovima.
– Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti i zato je njihova prevencija jedan od najvažnijih ciljeva zdravstvenih sustava diljem svijeta. A glavni je cilj suvremene preventivne medicine edukacija bolesnika, što uključuje poticanje razumijevanja bolesti, promjena ponašanja i životnog stila te poboljšanje suradljivosti bolesnika.
Pisma s podsjetnicima
Izazovi s kojima se susrećemo svakodnevno su upravo načini na koje približiti bolesnicima opasnosti koje nose određene životne navike, poput pušenja, sjedilačkog načina života ili nezdrave prehrane. Da bismo uspjeli doprijeti do svih dobnih skupina, bolesnika različite razine obrazovanja i različitih životnih navika, potrebno je na što jednostavniji i dostupniji način prenijeti ključne informacije utemeljene na znanstvenim dokazima – tumači nam dr. Jurić Petričević.
I tu smo, dakle. Jedan od načina da se dopre do što više ljudi su Cochrane slikovni prikazi (engl. blogshot), odnosno jednostavni, lako dostupni i strukturirani alat za prijenos znanstvenih informacija.
– Cilj je našeg istraživanja bio ispitati utjecaj intervencije u obliku pisama s podsjetnicima na kardiovaskularne rizike i Cochrane slikovnim prikazima na smanjenje tog rizika kod žena između 45 i 65 godina. Zašto smo odabrali ovu ciljnu skupinu? Zato što preporuke o prevenciji još uvijek nisu dosljedno i optimalno primijenjene na žene, zbog pogrešne percepcije da su "zaštićenije" od muškaraca – govori doktorica.
A to da su žene zaštićenije od muškaraca naravno da nema veze ni s čim. Piju, puše, prekomjerno jedu... sve kao muškarci. Ne slijede ih, naravno, samo u tim lošim navikama, nego danas žene sve češće vidimo i kao liderice, ali i kao specijalistice kirurgije, pulmologije i dosad tipično muških specijalizacija u medicini. Nego opet skrenusmo s kolosijeka, što i nije neki problem kad naiđete na ovako neposrednu sugovornicu. Istraživanje, dakle.
– Značenje je ove randomizirane kontrolirane studije u dokazu da je jednostavna, ekonomična i lako provediva intervencija utjecala na smanjenje desetogodišnjeg rizika za kardiovaskularne bolesti među ženama u prijelaznom razdoblju prema menopauzi. Pokazali smo da bolesnice s većim rizikom, a time i s boljom sviješću o svojem statusu, mogu imati najviše koristi od potencijalnih intervencija na promjene načina života u smislu smanjenja rizika za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga smatramo da bi se ova vrsta intervencije s Cochrane slikovnim prikazima, koja je lako primjenjiva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te ekonomskim okruženjima s niskim resursima, mogla pokazati još boljom kad bismo izdvojili "najugroženije" bolesnike. Također, mogla bi biti primjenjiva i u prevenciji drugih kroničnih bolesti, poput kronične opstruktivne plućne bolesti, uz koju me usko veže specijalizacija, a treći je uzrok smrtnosti u svijetu – uvjerena je dr. Jurić Petričević.
Nekako smo baš uvjereni da će joj to biti sljedeći projekt, jer ona baš uživa i u kliničkom radu, ali i u znanosti.
– Moj je svakodnevni život rad s pacijentima, ali znanost u medicini je neophodna. Bude trenutaka tijekom istraživanja kad promisliš "neću uspjeti, ovo ništa ne valja...", a onda se odjednom sve rasvijetli i shvatiš da u rukama imaš nešto super. Profesor Marušić mi je bio početni medicinski mentor i otvorio mi je vrata znanosti, iako moram priznati da se ne slažem u svemu s njim – smije se dr. Jurić Petričević, pa objašnjava:
– Recimo, on govori da je medicina prekrasna, ali da je nije lijepo raditi. Ja se ne bih složila. Meni je medicina prekrasna i guštam je raditi. Uživala sam čak i dok sam radila na Hitnoj pomoći iako je bilo teško i stresno. Osjećala sam se kao da sam tamo gdje moram biti – tvrdi ova pasionirana liječnica, prva u obitelji koja je završila Medicinski fakultet.
Samo da nije dosadno...
Uvijek je bila odlikašica, ali nakon Druge jezične gimnazije u Splitu vjerojatno bi bio logičniji slijed da je odabrala neki društveni fakultet, ali odluka je, eto, pala na splitski Medicinski fakultet, gdje je i diplomirala 2012. godine. U međuvremenu je odradila obavezni jednogodišnji staž u KBC-u Split, zatim dvije godine primarne zdravstvene zaštite u županijskom Zavodu za hitnu medicinu, a onda je 2017. godine započela sa specijalizacijom iz pulmologije u splitskoj bolnici.
– Nisam sigurna kad sam odlučila da je moj put medicina. Zapravo, mislim da je ona mene odabrala. Ne mogu vam bolje približiti što je to u medicini što volim, ali znam da s toliko predanosti i ljubavi ne bih mogla raditi nešto drugo. Meni bi bilo grozno da radim u nekoj kancelariji, uvenula bih od dosade – gorljivo će naša sugovornica.
Usprkos svim boljkama zdravstvenog sustava, ona će samo reći da sigurno može biti bolje, ali da ona čvrsto vjeruje u svoje kolege, mlade, pametne, predane i zainteresirane liječnike i znanstvenike, koji su spremni svojim radom i požrtvovnošću unaprijediti taj sustav u kojem briga o čovjeku postaje i ostaje temelj njihova poziva.
Zanima nas još na kojim projektima trenutno radi i može li se stvarati vrhunska znanost iz Splitu. Ona tvrdi da se može. Znanošću se bavi od fakultetskih dana i uspješno to kombinira s kliničkim radom. Ipak, unatoč idejama koje proizlaze iz hvaljenog Cochrane projekta, trenutni su joj prioriteti učenje za predstojeći specijalistički ispit iz pulmologije i pisanje doktorske disertacije.
A kako uspije balansirati između obiteljskih i poslovnih obaveza, budući da je supruga i majka dvoje djece, djevojčice od osam i dječaka od četiri godine?
– Unatoč obvezama koje nosi dan, svi se zajedno trudimo da vrijeme koje provodimo zajedno bude kvalitetno ispunjeno i zabavno. A kako sve to uskladiti? Iz iskustva mogu reći da je za uspjeh važna snažna podrška bliskih osoba, upornost, dobra organizacija i pokoja neprospavana noć. Srećom i hvala im na tome, imam bezrezervnu podršku svoje obitelji, u upornosti i organizaciji izgleda imam prirodnog dara, a što se neprospavanih noći tiče – njih sam davno prestala brojiti – odgovara nam dr. Slavica Jurić Petričević.
Sve super, šteta jedino tih neprospavanih noći... Ali očito bez toga ne ide, barem kad su medicina i mala djeca u pitanju.