Tolerira li država bespravnu gradnju na obali? Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu nam da kod lokalnih referenata postoji frustracija zbog toga što Zagreb olako odobrava legalizacije na obali.
- U puno slučajeva kad se na lokalnoj razini odbije zahtjev, slučaj ide u Zagreb i otamo se vrati s naputkom da treba legalizirati. Prolaze tako i oni slučajevi kada nešto nije bilo kuća, niti ruševina, već je u pitanju konstrukcija koju je netko napravio falše i vidi se da je prijevara, a ovi gore opet kažu „legaliziraj!” - tvrde stručnjaci koji nisu htjeli u novine s imenom jer je, kažu, riječ o osjetljivoj temi.
Svojedobno se pisalo o slučajevima da su neki stavljali krovove na par stupića koji su, snimljeni na ortofoto snimci, ostavljali dojam kuće pa su dobili dozvolu za legalizaciju kuća koje su naknadno izgradili. Ali, kažu upućeni, ima i obratnih metoda. Umjesto da se avionima koji snimaju podvaljuju takve simulacije bespravne gradnje, pojavili su se novi trikovi. Pregledavaju se ortofotosnimke, a one nisu ipak suviše precizne. Tamo gdje se čini da bi nešto moglo podsjećati na gradnju, oni koji imaju vezu u Ministarstvu, tvrde naši izvori, kupe dotičnu parcelu od ljudi koji ne znaju u čemu je štos. Nakon toga novi vlasnik naslaže nešto kamenja da glumi ruševine.
Čekanje nove legalizacije
Ima optimista koji čekaju iduću legalizaciju. Svake godine 21. lipnja avioni snimaju ortofoto snimke, jer su tada sjene najmanje, pa su po Istri prošlog ljeta viđene lažne kuće sklepane od jeftinog lima, a uz njih plave cerade koje bi trebale glumiti bazene. No, doznajemo da će se uskoro snimati novom tehnikom koja će omogućiti vjerniji trodimenzionalni prikaz, čime bi se ovakvim „dosjetkama” trebalo stati na kraj.
Benevolentnost države prema bespravnoj gradnji koja graniči s tolerancijom, zbog koje nastaju ovakve stvari, postaje još uočljivija ako se postavi pitanje: zašto se bespravna gradnja u obalnom područu ne tretira kao kazneno djelo budući da postoje zakonske pretpostavke?
- Zbog čega se za obalno područje, koje je po Zakonu o prostornom uređenju područje od posebne važnosti za državu, ne provodi članak 212. Kaznenog zakona koji kaže da je bespravna gradnja kazneno djelo? Po tom članku bespravni graditelj dobiva od pola godine do pet godina zatvora.
Jer, Vruja je po dvije osnove trebala biti kazneno djelo. Po tome što je dio Nature 2000 mreže zaštićenih područja EU-a, kao i po tome što se nalazi u zaštićenom obalnom području koje je od posebne važnosti za državu - tvrde naši sugovornici koji imaju dugogodišnje iskustvo u prostornom planiranju.
Da malo pojasnimo kako stvari stoje u zakonima. Kazneni zakon protupravnu gradnju svrstava u kaznena djela protiv okoliša, a članak Zakona 212. propisuje: „Tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”
Zakonom o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. bilo je navedeno (čl. 48) koja su područja od posebnog državnog interesa: „Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa za Državu.”
Bez stroge kazne
U sadašnjem Zakonu o prostornom uređenju u članku 45 stoji: „Zaštićeno obalno područje mora je područje od posebnog interesa za državu”. Ranije se definicija obuhvata ZOP-a odnosila na jedan kilometar od obalne linije i 300 metara u pojasu mora, ali izmjenama Zakona o prostornom uređenju iz 2013. radi usklađenja s odredbama EU-a ZOP je proširen i „obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave”. Drugim riječima, ZOP obuhvaća administrativne granice svih lokalnih jedinica kojim upravljaju obalni gradovi i općine koje se nalaze na obali i otocima. Ono što je ranije bio ZOP sada se zove prostor ograničenja, a on obuhvaća područje kilometar od obale i 300 metara u pojasu mora. Taj prostor je predviđen za planlaniranje i korištenje ZOP-a radi veće zaštite i ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja. Dakle, da pojasnimo, u Zaštićenom obalnom pojasu (ZOP) su Srinjine i Sitno gornje, jer su teritorijalni dio Grada Splita, ali u ZOP-u nisu Muć ili Dicmo jer nisu u općini koja je na obali. Strože planerske mjere bi se trebale primjenjivati u prostoru ograničenja, ali nerijetko se ne primjeti zašto je područje ZOP-a prošireno, niti u čemu se sastoje mjere ograničenja. Da bi se u to uvjerili dovoljno je svako malo proći državnom cestom D8, pozatom Jadranskom magistralom.
Ukratko, bespravna gradnja u administrativnim područjima gradova i općina Šibenik, Trogir, Korčula, Selca, Šolta... bila bi kazneno djelo, dok bi u Aržanu bila samo prekršaj. No, u praksi stvari ne stoje tako, bespravna gradnja na obali ne kažnjava se strogo pa i dalje buja.
Riječ je o važnom pitanju ako Hrvatska želi zaštititi prostor koji je, uz vodu, njezin najvažniji resurs. Obalni prostor se legalno godinama neracionalno troši, što nije pametno i ne vodi dugoročno gledano k društvenom blagostanju. No, osim legalnog, na djelu je i bespravno devastiranje okoliša, koje se tolerira jer se ne provodi članak 212. Kaznenog zakona. Umjesto kao kaznena djela takvi se delikti vode kao prekršaji i kažnjavaju se novčanim kaznama koje nisu razmjerne dobiti koja se može ostvariti od bespravne gradnje.
Signal slabosti ržave
- Zaštićenih područja prirode imamo raznih kategorija, od nacionalnog parka, parka prirode, rezervata, park-šume, do značajnog krajobraza kojih ima puno... Šibenski zaljev i Kanal sv. Ante, Pakleni otoci... a plus toga sve je u ZOP-u. Samo, eto, nije nitko završio u zatvoru i zbog toga se drsko postupa, jer to je signal slabosti države, odnosno njezine nespremnosti da sankcionira počinitelje. Ne primjenjuje se zakon, a kad bi se kazalo kako je od sutra sva bespravna gradnja kazneno djelo, nitko se time ne bi više igrao i problem bi bio riješen. Sada bespravni graditelji na inspektore puštaju pse. Rugaju se kad im inspektor lijepi onu sramežljivu oznaku. Ali, da im na vrata dođu policajci, to bi bila posve druga priča - uvjeravaju nas urbanisti.
Danas postoje satelitske snimke na kojima se jasno može pratiti gdje se događa izgradnja. Naši sugovornici kažu da nam Europa to besplatno nudi, ali da država ne reagira. Navode kako je još prije dvije godine bivši pomoćnik ministra prostornog uređenja u splitskom hotelu „Park” obećao da će se nabavljati satelitske snimke kojima će se tjedno vidjeti gdje je promjena u prostoru pa će se bespravni graditelji osjećati kako ih se prati. Naime, ako netko gradi u tlocrtu osam puta osam metara, može se na ekranu jasno vidjeti piksel koji pokazuje da se na terenu dogodila promjena, jer postoje sustavi koji to automatski detektiraju. Na djelu je umjetna inteligencija koja registrira promjenu. Međutim, unatoč najavama, još ništa nismo dobili.
- Ako bismo imali takav instrument, koji bi bio javno dostupan na stranicama nadležnog ministarstva, to bi bio jak razlog koji bi naveo ljude da se zamisle, jer bi znali da će poslije tri dana sve što potajno naprave izaći na vidjelo. Ali, to je stvar političke volje, da se takve stvari hoće riješiti, već bi se riješile - rezignirano zaključuju stručnjaci.
Nakon svega, obratili smo se nadležnima. Citirali smo im članak 212. Kaznenog zakona RH u vezi s bespravnom gradnjom, kao i članak 45. Zakona o prostornom uređenju, koji definira da je obalno područje od važnosti za državu. Zanimalo nas je progoni li se bespravnu gradnju u području obalnih jedinica lokalne samouprave (ZOP) kao kazneno djelo.
Pitali smo središnjicu Državnog odvjetništva, no tamo su nam odgovorili ovako: „Državno odvjetništvo Republike Hrvatske Vas poziva da konkretizirate svoj upit te da ga uputite nadležnom županijskom/općinskom državnom odvjetništvu radi provjere navoda iz upita i izravnog Vam odgovora.”
- Naime, državna odvjetništva daju informacije o fazi postupanja u točno određenom predmetu povodom zaprimljene točno određene kaznene prijave (ili drugog podneska u državnoodvjetničkom predmetu). S obzirom na to da u Vašem upitu nije razvidno o kojem se točno predmetu radi, pozivamo Vas da konkretizirate upit (koje rješenje građevinske inspekcije je posrijedi, na koju nezakonitu gradnju se Vaš upit odnosi) te Vas obavještavamo kako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) ne postupa u predmetima prvog stupnja, već to čine nadležna općinska, odnosno županijska državna odvjetništva. Ako se Vaš upit odnosi na područje Splitsko-dalmatinske županije, upućujemo Vas da upit pošaljete na e-mail Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, odnosno Županijskog državnog odvjetništva u Splitu.
Tako su odgovorili iz DORH-a, a da nisu odgovorili progone li oni bespravnu gradnju u ZOP-u kao kazneno djelo.
Nakon toga, upitali smo DORH može li se na osnovi njihova odgovora zaključiti da se za potrebe godišnjeg izvješća glavnog državnog odvjetnika ne vodi evidencija o broju postupaka koje područni odjeli vode po pitanju bespravne gradnje unutar zaštićenog obalnog pojasa, vezano za Kazneno djelo čl. 212. Naime, u godišnjem izvješću koje se podnosi Hrvatskom saboru vodi se statistika o radu područnih državnih odvjetništava, čime se mjere pokazatelji njihove učinkovitosti, pa se nabrajaju npr. kaznena djela zlouporabe droga, kaznena djela ratnog zločina i slično.
Pitanja za DORH
Na to su nam iz DORH-a uzvratili kako se godišnji izvještaj državnog odvjetnika sastavlja na osnovi Zakona o državnom odvjetništvu, te su rekli kako se u vezi s člankom 212. podaci skupljaju, a ne vode odvojeno pa tako nemaju za „zaštićeni obalni pojas”. Ponovno su uputili da se obratimo područnom uredu. Pogledali smo izvješća državnog odvjetnika za 2020. i 2019. i primijetili da se ne spominje čl. 212. Kaznenog zakona, niti se spominje riječ „gradnja”, bilo kao bespravna, ilegalna ili nezakonita.
Upitali smo, na koncu, Državno odvjetništvo spada li bespravna gradnja u zaštićenom obalnom pojasu (ZOP) u kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, ali iz središnjice više nismo dobili odgovor.
Potom smo se obratili Županijskom državnom odvjetništvu Splitsko-dalmatinske županije s pitanjem koliko je državno odvjetništvo na području Splitsko-dalmatinske županije zaprimilo kaznenih prijava, odnosno optužnih prijedloga u posljednjih 10 godina zbog nezakonite gradnje u zaštićenom obalnom pojasu (ZOP) od strane građevinske inspekcije.
Drugo nam je pitanje bilo koliko je postupaka Državno odvjetništvo na području Splitsko-dalmatinske županije u zadnjih 10 godina pokrenulo zbog osnovane sumnje za bespravnu gradnju u zaštićenom obalnom pojasu (ZOP).
Stigao nam je odgovor od Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod čiju mjesnu nadležnost spadaju takva djela na području županije.
- Možemo vas izvijestiti da smo pregledom naših evidencija za razdoblje od 2018. do 2021. utvrdili da je ovo državno odvjetništvo zaprimilo 3 kaznene prijave građevinske inspekcije zbog kaznenog djela protupravne gradnje iz čl. 212. Kaznenog zakona, s time da niti jedna nije podnesena za područje zaštićenog obalnog pojasa - stoji u odgovoru koji smo dobili od Josipa Mršića, glasnogovornika Općinskog državnog odvjetništva u Splitu.
No, to nije sve. Sjećate li se onog upita DORH-u gone li po službenoj dužnosti bespravnu gradnju u ZOP-u? E, na to je stigao odgovor, ali od glasnogovornice županijskog Državnog odvjetništva Rene Laure, premda njoj nismo slali pitanje, valjda su joj ga proslijedili iz Zagreba.
- U odnosu na upit koji ste dostavili Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske iz sadržaja kojeg proizlazi da tražite odgovor "da li bespravna gradnja u zaštićenom obalnom pojasu (ZOP) spada u kaznena djela koja Državno odvjetništvo progoni po službenoj dužnosti?", ističem da je odredbom članka 212. Kaznenog zakona/11 određeno da "tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Za navedeno kazneno djelo progon se poduzima po službenoj dužnosti" - stoji u odgovoru glasnogovornice ŽDO-a.
Zbrojimo li da je u deset godina Općinsko državno odvjetništvo u Splitu na području Splitsko-dalmatinske županije zaprimilo samo tri kaznene prijave bespravne gradnje u zaštićenim područjima po članku 212., ali niti jednu vezanu za krimen ilegalne gradnje u ZOP-u od građevinske inspekcije, očito je da po ovom pitanju državni odvjetnici ne postupaju baš puno po službenoj dužnosti.
Nadalje, poslali smo pitanje Državnom inspektoratu koliko je u Splitsko- dalmatinskoj županiji građevinska inspekcija u zadnjih deset godina podnijela optužnih prijedloga Državnom odvjetništvu zbog bespravne gradnje u ZOP-u. Također, zanimalo nas je koliko su u istom razdoblju donijeli rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađenih objekata u zaštićenom obalnom području.
Nekorišteni pravni lijekovi
- Od osnutka Državnog inspektorata 1. travnja 2019. do 30. lipnja 2021. godine građevinska inspekcija je ukupno u Splitsko-dalmatinskoj županiji donijela 324 rješenja o uklanjanju, podnesena su 122 optužna prijedloga i četiri kaznene prijave - stoji u odgovoru.
Iz ovog odgovora se vidi kako se bespravna gradnja tretira kao prekršaj u manje od pedeset posto slučajeva, a samo iznimno (tek nešto više od jedan posto) se tretira kao kazneno djelo. Dodajmo da ODO u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije dobio niti jednu prijavu od inspekcije u deset godina zato što je netko gradio bez papira na području zaštićenog obalnog pojasa.
Možemo stoga zaključiti da građevinska inspekcija i građani koji prijavljuju bespravnu gradnju još uvijek ne smatraju devastiranje zaštićenog obalnog područja za kazneno djelo, iako iz Županijskog državnog odvjetništva tvrde kako oni po službenoj dužnosti progone takva (ne)djela. Očito je, dakle, da unatoč pravnim lijekovima koji postoje i represivnim mjerama koje su na raspolaganju, nema progona bespravne gradnje u ZOP-u kao kaznenog djela, jer nije prepoznato da je obala resurs od vitalne važnosti koji treba štititi jače nego do sada. Nije problem što se neke minorne gradnje ne kažnjavaju, nego što se ništa ne kažnjava. Osobito zabrinjava što građevinska inspekcija u obalnim jedinicama lokalne samouprave, unatoč tumačenju nadležnog ministarstva (vidi okvir), ne prijavljuje Državnom odvjetništvu bespravnu gradnju u ZOP-u kao kaznena djela.
Dok je tako, teško da će se smanjiti uništavanje obale. Naprotiv, bespravni neimari očekuju treći val legalizacije, što nam je nedavno u neslužbenom razgovoru potvrdio jedan viđeniji splitski odvjetnik.