Prosinac je mjesec u kojem tradicionalno trošimo najviše: izdvaja se više za darove, kao i za blagdanski stol. Iako su cijene nikad veće, prema anketi koju je proveo portal Ja trgovac, u odnosu na lani raste broj onih koji će za poklone potrošiti oko i više od 130 eura.
HGK procjenjuje da ćemo ove godine u prosincu potrošiti više od 3 milijarde eura, u odnosu na lani čak 200 milijuna eura više. Gledano kroz desetljeća, ovogodišnja blagdanska potrošnja bit će gotovo dva i pol puta veća nego 2008. godine.
Odricanja za blagdane neće biti
Fritule, odojak ili bakalar ovog ćemo adventa platiti više nego ikad prije. No iako nam je sve preskupo, odricanja za blagdane, čini se, neće biti.
- Lani se u maloprodaji ostvarilo nešto više od 3,1 milijarde eura, ove godine očekujemo da će to biti više od 3,3 milijarde, nekakva projekcija definitivno je rasta, odnosno rekordan iznos u odnosu na prethodne godine, kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu u HGK.
Većina zaposlenih nada se božićnici, i to u iznosu većem nego lani, kada je u prosjeku iznosila 350 eura.
- U državnim firmama je božićnica, možemo reći, gotovo pa sigurna stvar, preko 95% ljudi je očekuje, ali očekuju nešto manje iznose nego radnici u privatnom sektoru. Dakle, možemo reći da su u državnom sektoru 350 do 380 eura, dok u privatnom sektoru 85% ljudi očekuje božićnicu, ali su očekivanja iznad 450 eura, kaže Alen Mrvac, glasnogovornik portala Moj posao.
Velika većina i dalje će pratiti akcije
Konačni iznos božićnice na kraju će vjerojatno biti manji od očekivanog. Većoj potrošnji pridonijet će i veće plaće - dobila ih je ove godine četvrtina radnika.
- To sve skupa nije dovoljno, niti u javnom niti u privatnom sektoru, statistički gledano to su značajni postoci, čak i kada je riječ o rastu minimalne plaće, značajni postoci, ali sve to raste s niske osnove, i u toj niskoj osnovi, koliko god ti postoci izgledali monumentalno, na kraju se završi na poprilično preniskoj razini u odnosu na potrebe, pogotovo kad je riječ o hrani, kaže Krešimir Sever (Nezavisni hrvatski sindikati).
Pa iako je hrana ove godine rekordno skupa, i dalje će biti onih koji visoke cijene mogu podnijeti.
- Onda imate veće plaće, možete trošiti više, možete se zadužiti više, i onda ide novi krug i dobivate tu jednu spiralu koja je prisutna, nije na tako visokoj razini jer mi nemamo hiperinflaciju, mi i dalje imamo pristojne stope inflacije, jer su stope puno veće, kaže prof. dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
No 87.000 radnika ima plaću nižu od hrvatskog prosjeka. Iako trošimo više, ne znači da kući nosimo više hrane ili poklona. Velika većina i dalje će pratiti akcije ne bi li na blagdanskom stolu uspjela održati tradiciju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....