'Niti jedan proces u atmosferi ne događa se slučajno'

Luda godina, nego što je – možemo već sada, kad smo prevalili polovicu 2018. slobodno zaključiti. Nakon zime koja je Dalmaciju dobro stisnula i oduljila se dobro preko proljeća – 22. ožujka u Splitu je padao snijeg – naglo je zatoplilo, piše Slobodna Dalmacija.

Nakon desetak pustinjskih, afričkih kiša, u drugoj polovici travnja mjerilo se i do trideset stupnjeva u zraku, a već sredinom svibnja vrijeme je bilo pravo ljetno s temperaturama zraka višim od trideset i mora oko 25 Celzijevih stupnjeva, pa je sezona kupanja počela vrlo rano, odmah iza Svetoga Duje.

I taman kad smo se dobro zalaufali, u drugoj polovici lipnja stiglo je ozbiljno zahlađenje i kiše pa jaka bura i to, nikad ne bi ste pogodili – s istoka mediteranskog bazena.

Meteorološki komentator Ivan Šolić Šoki, specijaliziran za meteo-šokove, komentirao je lipanjsku "studen" i opustjele plaže: – Glavni krivac za mini jesenji ambijent u Dalmaciji proteklih dana te buru koja je ohladila more na 19 stupnjeva koliko mjeri splitska postaja, više ne toliko ugodnih za kupanje, do nas dopire iz Grčke! Riječ je o dosta izraženoj cikloni koja je na grčkom području donijela pregršt ozbiljnih atmosferskih neprilika o kojima izvještavaju tamošnji mediji.

U isto vrijeme na sjeveru i zapadu starog kontinenta postojana je anticiklona, a razlike u tlaku između nje i poremećaja sustava nad Grčkom za posljedicu su u Dalmaciji imale buru, koja je rashladila more na temperature koje nisu po guštu fureštima, a bome ni domaćima.

Nisam ljubitelj dugoročnoga prognostičkog materijala, ali činjenica je da se niti jedan proces u atmosferi ne događa slučajno, sam od sebe, već je posljedica različitih globalnih parametara – kaže Šolić koji je analizirao dugoročnu prognozu za srpanj koristeći model ECMWF iz Readinga u Engleskoj te američki GFS.

Upozoravamo kako je prognoza vremena najtočnija unutar 72 sata, a svakim sljedećim danom vjerojatnost njezina ostvarivanja znatno opada, pa navedeno shvatite isključivo kao, u ovom trenutku, najizgledniji trend razvoja vremena, a nikako ju nemojte uzeti zdravo za gotovo.

– Ono što je u ovom trenutku možda i najvažnije, oba modela ne signaliziraju ozbiljnu ciklonalnu aktivnost u Dalmaciji u sljedećih deset dana. Povremene lokalne nestabilnosti uz razvoj cumulonimbusa i kratkotrajne pljuskove moguće su uglavnom u Zagori. Američki GFS za petak daje mogućnost kraćih nestabilnosti i pokoji pljusak na moru i uz obalu, ali jasno je kako će takve pojave u idućim danima biti rezervirane isključivo za Dalmatinsku zagoru zbog njezine specifične orografije.

Po projekcijama vremena za prvi tjedan srpnja, u Dalmaciji bi posvuda trebalo prevladavati sunčano vrijeme, toplo, ali nikako i vruće, jer sustavi koji su Dalmatince naučili na žegu i sparinu u ovom dijelu godine trenutno se zadržavaju nešto dalje od našeg područja.

Odlična je to vijest za sve kronične bolesnike kojima vrućina i sparina stvaraju velike zdravstvene poteškoće, oni će idućih dana malo odahnuti – zaključuje Šolić, dodajući kako engleski model ECMWF u srpnju ne predviđa izraženija odstupanja temperature od višegodišnjeg prosjeka za ovo razdoblje godine; signalizira 0,5 do 1 stupanj toplije u odnosu na tridesetogodišnji prosjek, pa je vjerojatno kako bi barem u prvoj polovici srpnja mogli izbjeći ozbiljnije temperaturne ekstreme kakvima smo svjedočili u ljeto 2017. godine.

– Bez obzira na osjet svježine neobičan za ovo doba godine skrećemo pažnju na povećan FWI indeks opasnosti od pojave i širenja šumskog požara. Na snazi je protupožarna sezona i stoga pozivamo na pojačan oprez i apeliramo da svatko od vas da svoj maksimum u zaštiti šumskog ekosustava od brojnih negativnih posljedica koje po njega ostavlja požar, na korist zajednice i naraštaja koji dolaze – upozorava Šolić.