Naknade za štetu od vuka rastu i do 300 posto! Najviše napadaju na području Splita, Šibenika i Zadra jer ondje nema dovoljno divljači

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) reagirali su na prozivke Udruge hrvatskih krških pašnjaka te najavili da će naknade za štetu od vuka biti znatno više, za neke kategorije domaćih životinja čak i više od 300 posto, ali i poručili da stoku treba adekvatno zaštititi.

S time u vezi, najavili su da će na portalu e-Savjetovanja uskoro objaviti nacrt novog Pravilnika o naknadi štete od strogo zaštićenih životinja, s novim odštetnim cjenikom.

Predviđeni se, kažu, značajno veći iznosi naknade štete za većinu kategorija domaćih životinja, a najveći porast predviđen je u kategorijama goveda i konja, gdje su iznosi za određene potkategorije, primjerice junicu iznad 15 mjeseci i bika, odnosno pastuha, povećani više od 300 posto. U drugim kategorijama i potkategorijama porast iznosa kreće se od 18 do 276 posto. 

Iz Udruge hrvatskih krških pašnjaka ranije su ustvrdili da se najavljenim povećanjem odšteta za vuka neće riješiti problem napada vuka i da ne očekuju ozbiljnije povećanje postojećeg i, kako su rekli, sramotno niskog cjenika. 

Vukovi najviše napadaju u Dalmaciji jer ondje nema dovoljno divljači

Prema podacima MINGOR-a, vukovi su u posljednje četiri godine zaklali 10.765 domaćih životinja, a 1.423 ih je ozlijeđeno. Najviše prijavljenih šteta od vukova je na području Dalmacije, najviše u Splitsko-dalmatinskoj, a zatim u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji. Štete su zabilježene i u Lici i Gorskom kotaru, ali u znatno manjem broju jer tamo, kažu, ima puno više divljači.

Prema MINGOR-u, razlozi povećanja broja konflikata mogu biti različiti što, kako su istaknuli, ne znači da je povećana brojnost populacije vuka. A je li brojnost stabilna ili u porastu, pokazat će rezultati istraživanja koje je u tijeku, odgovorili su.

Naglasili su i da je podatke za kvalitetnu i validnu procjenu veličine populacije vuka na nacionalnoj razini potrebno sakupljati intenzivnom dinamikom na cijelom području rasprostranjenosti vrste, najbolje kroz jednu sezonu.

Iz MINGOR-a ističu da je, osim adekvatne naknade za eventualne štete od vuka, važno pažljivo, sveobuhvatno i brzo pristupiti opremanju stočara odgovarajućom opremom za zaštitu stada. Potrebno je osigurati i nadzor nad provedbom mjere, osigurati rad Interventnog tima te jačanje znanja ovlaštenih vještaka.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, podsjećaju, oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak učiniti sve dopuštene radnje i zahvate kako bi spriječio nastanak štete. To znači da stoka koja nije na ispaši mora biti zatvorena u staji, u odgovarajućem zaštićenom toru, odnosno odgovarajućoj ogradi. Onu koja nije u odgovarajućem zaštićenom prostoru mora čuvati pastir ako stado broji do 25 grla, a za veći broj grla propisan je i odgovarajući broj pastirskih pasa. Propisana je i potrebna visina i način izvedbe ograde, kao i broj pastira, odnosno pastirskih pasa, koji moraju biti prisutni uz određeni broj grla. 

"Sukladno Pravilniku, ako je oštećenik djelomično poduzeo dopuštene radnje i zahvate za sprječavanje štete, iznos naknade štete umanjuje se za 25 do 50 posto, a ako nije poduzeo niti jednu dopuštenu radnju i zahvat za sprječavanje štete, nego su domaće životinje ostavljene na ispaši bez nadzora i ikakvog čuvanja, nema pravo na naknadu štete", izvijestili su iz MINGOR-a. 

Stočarima na raspolaganju potpore za električne pastire, tornjake i nastambe za stoku

Podsjetili su da su stočarima na raspolaganju financijska sredstva iz Programa ruralnog razvoja iz kojih je omogućeno ostvarivanje potpora za ulaganja u električne pastire, autohtone pastirske pse čuvare (tornjake) te izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku u području rasprostranjenosti velikih zvijeri. Ministarstvo poljoprivrede uskoro će, kažu, objaviti objavu novog natječaja.

Vuk je u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta, a Plan upravljanja je "u postupku donošenja", kažu u MINGOR-u. Zbog opasnosti od izumiranja vuk je 1995. zaštićen, a od tada do danas broj stalno varira te je od 2013. do 2018. procijenjen prosjek od 50 čopora.