Maslinarske su muke pregoleme, kiše nema već dugo, a ono jada što je po otocima poškropilo, kažu, ni žednom grdelinu za napojit se ne bi bilo dovoljno.
I zato i ove godine, kao i lanjske u isto vrijeme, prate prognozu, gledaju u nebo, mole Boga da im pošalje oblak pun kapi. Jer u suprotnom, ako do Velike Gospe, ili makar još koji tjedan poslije nje kiša ne stigne, bit će na velikim mukama. I mi s njima, jer bez nje neće biti ni ploda. A bez ploda imat ćemo drastično manju količinu ovogodišnjeg maslinova ulja, što će dovesti do porasta njegove tržišne cijene. Koliko?
Maslinari s Brača, Šolte, Hvara slažu se kako bi po litri mogla skočiti i do 20 posto u odnosu na lanjsku. Svi su izgledi kako priča ide u tom smjeru, i da je globalno zatopljenje, rezultat rada ljudskih ruku, duboko ušlo u pore našeg normalnog života. Zemlja nam šalje signale da smo pretjerali.
– Ima točno tri miseca da nije pala ni kap, sve ja to pišem i pratim. I ako ne padne oko Velike Gospe, najdalje do kraja miseca, ali ne koja kap, nego jedna prava, dobro obilata kiša, sve će se osušit, propast će. Kod mene je, u Poljicima na Hvaru, odlično rodilo. Moram se nadat, virovat da će se spas dogodit ka i uvik u zadnji čas. E sad, oće li ulje poskupit? Sve je poskupilo, i repromaterijal i boce i sve ostalo, pa bi i bez kiše cijena mogla narast. Davno je već sve poskupilo, ali niko ne govori o tome – kaže nam poznati hvarski maslinar Ivo Lučić.
Nije daždilo u proliće...
Šoltanin Vicko Kaštelanac, jedan od ponajboljih znalaca života masline, i sam cjeloživotni proizvođač ulja, kaže kako je najveći ovogodišnji problem nedostatak kiše. Ali, pazite, ne ove ljetne koju svi očekuju, nego proljetnih oborina. Maslina je, veli, biljka sušnih krajeva, i njoj ne treba puno vlage tijekom ljeta. Sve će ona preživjeti, ima ona i mogućnost hibernacije, koja joj daje sposobnost da se nakon ljetnih suša probudi s prvim velikim jesenskim oborinama. Sve će to napraviti pod uvjetom da je u travnju, svibnju i lipnju imala dovoljno tekućine. Ali ove godine kiše u tom važnom razdoblju nije bilo. I to je problem.
– I sad ljudi kukaju kako nam u lito nije pala ni kap. A ne shvaćaju kako kiše nije bilo ni u zimu, ni u proliće, kada je stablu najpotrebnija. Ma da je tada palo, onda ova kuknjava da je nema sada, kada nam je suša uobičajena, ne bi bila uopće važna. Je, bilo je nešto kiše krajem četvrtog i početkom petog, ali to je malo i nedovoljno za priču. Ali ono šta mene muči je to da san ove godine, a u maslinama sam od ditinjstva, prvi puta vidija da joj je pupoljak zbog velike suše usaha prije nego se otvorija. Svakojakih san suša doživija, ali ovo vidija nisam. Iša san to malo više proučit i shvatija sam da se ta, za mene neviđena pojava, ove godine na Šolti dogodila na 30 do 40 posto stabala. Nešto se drže stara stabla, stare oblice, koje imaju duboko korijenje uz suhozide, ili ona pod ovim-onim. A velika većina stabala jadna je i nema ploda – kaže Kaštelanac.
Optimizam ga baš i ne drži, štoviše, smatra kako bez veće obilnije kiše možemo očekivati količinski prinos od 30 do 40 posto od prosječnog. No ako ne padne do kraja mjeseca, tada imamo problem.
Nekad smo brali u dugim rukavima...
– Priličan problem. Ne usuđujem se ni reći koliki. Zašto se ovo događa? Nisam stručnjak za ovaj dio znanosti, no primjećujem da smo zadnjih deset godina pet ili šest puta imali vremenske ekstreme. Za razliku od toga, u razdoblju od 2003. do 2013. održavala se ljetna konstanta. I to nešto govori. Sada kada me pitate je li razlog tome globalno zatopljenje, odgovor bi bio da. Definitivno da – kaže.
Priroda nam pokazuje da se nešto događa. Podizanje razine mora, tornada, suše, duga razdoblja bez kiša, sve toplije zime, sve vruća ljeta. U tu lepezu promjena spada i dolazak morskih vrsta u Jadran iz toplijih mora. Maslina kojoj se pup osušio. Ljeta koja počinju rano i završavaju kasno.
– Sjećate se kako je bilo nekada, u listopadu smo prilikom branja masline nosili duge rukave. A sada tražimo ladovinu od lita koje ne staje. To svakako nije normalno. Ovakve će se situacije zasigurno odraziti i na cijenu ulja. Mislim da nas čeka rast do 20 posto – iskusno nam rezimira situaciju Vicko Kaštelanac.