Hrvati će ove godine imati stanjen budžet za blagdansku trpezu. Na sreću, cijene mesa su pale, svinjetine čak za 45 posto, a purice su već na akciji

U ovoj pandemijskoj godini hrvatski građani su uglavnom kupovali domaću hrani, što u konačnici i nije tako loše jer se potiče domaća proizvodnja, čuvaju radna mjesta i aktivira zamrlo gospodarstvo, poglavito poljoprivredo-proizvodna djelatnost. Zbog krize uzrokovane COVID-om 19 ovog Božića očekuje se značajno manja potrošnja u usporedbi sa prošlom godinom, kada su Hrvati potrošili oko 15,3 milijarde kuna.

Na smanjenu potrošnju značajan utjecaj imaa djelomični lockdown, koji je drastično smanjiti potrošnju kroz adventske sajmove i manifestacije, a uz zatvorene restorane i kafiće, ove će godine izostati i brojni domjenci te proslave, koji su također godinama bili jedan od generatora veće potrošnje hrane i pića tijekom prosinca.

Ograničenja i u maloprodaji i u mogućnostima privatnih okupljanja, možemo procijeniti da će ukupna potrošnja hrane i pića u prosincu ipak značajno pasti, pa i do 20%. Dobra ponuda domaćih proizvoda i veća proizvodnja, što potvrđuje i procjena rasta vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini za oko jednu milijardu kuna, uz podršku trgovačkih lanaca, mogla bi utjecati na bolju prodaju i veću potražnju domaćih proizvoda. Kako se jedan dio potrošnje preselio u kratke lance opskrbe te nabavu preko interneta od domaćih proizvođača, njihova prodaja ne bi smjela imati tako veliki pad kao generalno tržište, procjena je analize Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

- Potrošnja ovog prosinca, u pandemijskoj godini, bitno će se razlikovati od prethodnih po tome što će doći dorasta kućne potrošnje hrane, budući da će većina građana božićne i novogodišnje blagdane provesti sa svojim ukućanima, zbog čega bi moglo doći i do povećane potrošnje hrane kroz ovaj oblik potrošnje, za razliku od ranijih godina kada se dosta trošilo izvan kuće - u restoranima, kroz adventsku potrošnju ili turizam i putovanja. S obzirom na bolju ponudu domaćih proizvoda, za očekivati je da će ovogodišnje cijene u prosincu biti niže od ranijih godina, posebice kada je riječ o mesu, ribi, voću ili povrću, vinima, sokovima, jakim alkoholnim pićima, ali i drugim namirnicama koje čine blagdansku košaricu i uobičajeno se troše u mjesecu najveće potrošnje, procjena je Smartera.

- S obzirom na to da je tijekom listopada i studenoga došlo do uvođenja novih mjera, te je pandemija dobila na snazi, procjene su da će maloprodaja još više padati u ova dva mjeseca. Za sada se pad potrošnje nije jače osjetio, kupci dolaze rjeđe, ali kupuju više odjednom, kupuju ciljano. Dodatno zatvaranje u prosincu dovest će do daljnjeg smanjenja potrošnje. Kako je dosta sektora pogođeno gospodarskom krizom, izostat će i isplata božićnica i trinaesta plaća u velikom dijelu tvrtki iz realnog sektora, što će svakako doprinijeti i slabijoj potrošnji u prosincu. Do kraja godine, uslijed pojačane nesigurnosti i neizvjesnosti, pada potrošačkog optimizma, suzdržavanja od potrošnje, kao i smanjene turističke potrošnje, očekujemo nastavak negativnih godišnjih stopa rasta potrošnje po višim stopama nego u prvih devet mjeseci ove godine, ocjena je Smartera.

Budući da je hrvatska poljoprivredna proizvodnja ove godine imala rast vrijednosti, ponuda domaćih proizvoda na tržištu je bolja nego ranijih godina, što otvara prostor da se tijekom blagdana potrošači više usmjere na kupovanje domaćih kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda i hrane. Izračun prosječne potrošačke blagdanske košarice je primjerice prije dvije godine bio 2175,98 kuna. Skromnija košarica, po tadašnjim izračunu, iznosila je 928 kuna, a ona treća najskromnija 581,34 kune.

Najskuplja košarica za Badnjak je sadržavala proizvode poput najskupljeg bakalara, škampi, zubaca ili škarpine; u drugoj košarici su trlje, šaruni ili som, štuka i šaran, a u trećoj konzerva ili srdele. Za Božić neki iz prve košarice pripremaju puricu, neki janjetinu ili odojka, u drugoj košarici su oni koji imaju za jeftinije komade mesa, piletinu umjesto purice, pa i u pravljenju sarme nerijetko koriste više riže nego mesa. Ni tradicionalna, ni srednja, kao ni skromna košarica nisu obuhvaćale troškove darova, božićnog drvca, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja i slično te su se isključivo temeljile na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.

- Potrošačke košarice ove će godine sigurno biti skromnije nego u prethodnim godinama. Sam pogled na prve blagdanske kataloge velikih trgovačkih centara i cijene po kojima se međusobno već sada nadmeću, dovoljan je za zaključak kako će prosječni potrošač, ako vodi računa o svom novčaniku, ove godine potrošiti manje nego lani. Iako bakalar i druga riba za post nisu doživjeli značajniju promjenu cijena, kod mesa, sireva, suhomesnatih proizvoda i sastojaka za kolače, pad cijena u odnosu na prethodne godine nešto je veći, a već su krenule i akcijske prodaje glavnih artikala - purica, odojaka, janjetine, ističu u Smarteru navodeći za primjer da je ovih dana maslac je bio na akciji od čak 50 posto redovne cijene.

Cijena svinjskog mesa pala za 45 posto u odnosu na početak prosinca prošle godine pa se cijena odojka u EU spustila ispod 31 euro za komad. Slično je i na tržištu junetine, na kojem su se ove godine u Hrvatskoj također pojavili ogromni tržišni viškovi. Stoga je za očekivati da će hrvatski potrošači u ponudi ove godine imati na raspolaganju veće količine mesa po značajno nižim cijenama, no kako će to u konačnici utjecati na ukupnu potrošnju, ostaje za vidjeti. Za odluku o kupnji presudna će ove godine biti epidemiološka situacija zadnji tjedan prije Božića, procjenjuju iz Smartera.

Osim mesa, Hrvatska je ove godine imala i dobru godinu kada je riječ o proizvodnji voća i povrća te velike tržišne viškove krumpira i kupusa, dok je ponuda jabuka i mandarina također dobra i stabilna, što se ne može reći za potrošnju vina koja je prepolovljena.

- Koronakriza je značajno promijenila globalne trendove u navikama i ponašanju potrošača, a razdoblje nakon Božića. Tijekom godine naglasak je stalno stavljan na potrebu kupovanja domaćih proizvoda, a uvjereni smo kako će se svijest o potrebi zaokreta u sektoru poljoprivrede i proizvodnje hrane još dodatno razvijati te da će Hrvatska konačno dobiti strategiju koja će ovu proizvodnju revitalizirati na zdravim temeljima. Pandemija bi mogla biti dobar početak ovih promjena, jer je svaka kriza i nova prilika za zaokret, posebice u važnom sektoru proizvodnje hrane “, zaključak je stručnjaka Smartera.