U Dubrovačko-neretvanskoj županiji od jeseni su zabilježena 63 slučaja oboljelih od hripavca ili pertusisa.
Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, kakvih je, nažalost, bilo u susjednim državama, a većinu oboljelih čine necijepljena ili nepotpuno cijepljena djeca.
- Samo je 11 osoba među tim registriranim slučajevima bilo kompletno cijepljeno protiv hripavca. Među oboljelima je 23 djece koja uopće nisu cijepljena, a ostali su nepotpuno cijepljeni ili im je cijepni status nepoznat.
Cijepljenje je najbolja prevencija. Ako dijete i dobije hripavac, ipak je riječ o blažoj kliničkoj slici – upozorava dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije (ZZJZ).
Dio oboljelih bio je i hospitaliziran
Hripavac je akutna zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana bakterijom bordetella pertussis, koja se prenosi kapljičnim putem i može imati ozbiljne posljedice kod novorođenčadi i male djece. Testiranje je jednostavno, a rezultati su vrlo brzo gotovi, uglavnom istoga dana.
- Dijagnozu hripavca nije uvijek lako postaviti. U pravilu na bolest treba posumnjati u svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma, npr. povišene tjelesne temperature, glavobolje, osipa i slično.
Pomaže i epidemiološki kriterij, tj. kontakt s oboljelom osobom u anamnezi. Definitivna dijagnoza se postavlja na temelju nalaza PCR testa ili izolacijom uzročnika iz obriska nazofarinksa te serološki - navode iz ZZJZ-a.
Uz simptomatsku terapiju, hripavac se liječi antibioticima, a prevenira se cijepljenjem. No, zabilježeni su i zastoji u nabavljanju cjepiva pa ga za dio djece u pedijatrijskim ambulantama nije bio od listopada.
- Ovoga smo tjedna dobili 70 cjepiva za cijepljenje djece od druge do četvrte godine života, što su zasad dovoljne količine za one koji su propustili cijepljenje. Nadamo se da će stići i veće količine, jer je nedostatak tog cjepiva protiv difterije, tetanusa, pertusisa i dječje paralize. – kaže dr. Ljubić.
Inače se u županiji godišnje bilježi do desetak slučajeva ‘magarećeg kašlja‘. U razgovoru za Dubrovački, dr. Ljubić je u studenom prošle godine naveo 12 slučajeva, no brojka se otada umnogostručila. Prema podacima Zavoda, ove je sezone dosad zabilježeno 40 slučajeva u Dubrovniku, 10 u Metkoviću, osam u Pločama i pet slučajeva oboljelih u Korčuli.
Od ukupnog broja, 42 oboljelih su muškoga, a 21 je oboljela osoba ženskoga spola. Većinom su oboljela djeca i mladi do 15 godina (52 od ukupno 63 slučaja), no zabilježena su dva slučaja u dobi od 20 do 40 te dva kod osoba starijih od 60 godina.