Objavili smo jučer na portalu reportažu iz Slatina, jedinog splitsko otočkog mjesta, u kojem je morska kornjača, pretpostavlja se glavata želva, u manje od dva mjeseca izgrizla petnaestak kupača, top je tema svih razgovora.
Kako su nam sugovornici posvjedočili, zbog nje se domaći ljudi, a izgleda i da nervozna slatinska kornjača preferira turiste: gotovo svi napadnuti bili su stranci.
Predsjednik Mjesnog odbora Mislav Domić ozbiljno je shvatio strah mještana:
- Kontaktirao sam s nadležnim Ministarstvom gospodarstva i županijskom ustanovom More i krš koji kažu da su poduzeli određene radnje: postavili su plakate upozorenja, ovdje je čak patrolirao i brod Instituta Plavi svijet, pokušavajući uočiti kornjaču. Oni su mi rekli kako je njezino neuobičajeno ponašanje pravo pitanje za znanstvenike.
Kontaktirali smo i Mateju Zekan Lupić, voditeljicu oporavilišta za kornjače u lošinjskom Instututu Plavi svijet.
Ona kaže kako su nakon prvih ugriza u Slatinama na Čiovu početkom kolovoza preporučili kupačima da se ne udaljavaju previše od obale kako bi u slučaju napada životinje mogli pobjeći, no nakon što su napadi učestali, živo su zainteresirani o čemu je riječ.
- Morske kornjače, naime, samotne su životinje čiji je životni ambijent daleko od obale. Gotovo nikad ne stupaju u interakciju s drugim životinjama, pogotovo s ljudima, čak i s pripadnicima svoje vrste u kontaktu su samo u doba parenja. Ipak ova kornjača na Čiovu iz nekog razloga ne ponaša se tako. Ponavljaju se ugrizi kupača, sudeći po prijavama iz Slatina.
Mogu li i one pošandrcati, baš kao i ljudi?
- Pa moguće je reći da se neke jedinke ponašaju abnormalno za svoju vrstu, upravo pratimo dva dupina koja se ponašaju potpuno drugačije od svoje skupine od koje su se odvojili. Možda se može i životinjama dogoditi neki ‘klik‘ koji je teško objasniti. Kad je riječ o slučaju napada na slatinskoj plaži možemo pretpostaviti da je riječ o glavatoj želvi kojih u Jadranu ima najviše među tri vrste koje tu obitavaju i doista se rijetko, mogu reći gotovo nikad, ne bilježi njihovo agresivno ponašanje, osim ako je neposredno ugrožena. Posebno je nepoznato zalijetanje i ugrizi kupača na metar i po dubine. Međutim u Lovištu na Pelješcu zabilježeno je da su se morske kornjače zadržavale u uvali jer su ih hranili ostacima iz restorana, ali nije bilo nikakve interakcije s ljudima. Hranjenje divljih životinja ipak ne podržavamo jer to mijenja njihove životne navike što bi moglo prouzročiti neželjeno ponašanje kao na Čiovu.
Slatinjani su jako preplašeni, turisti još više, što se može napraviti, govorilo se o mogućnosti premještanja životinje?
- Takvu akciju trebalo bi odobriti Ministarstvo gospodarstva, odnosno njihov Zavod za zaštitu okoliša i prirode jer su kornjače strogo zaštićene prema hrvatskim zakonima. Ipak, postoji još jedna karakteristika kornjača: one se nepogrešivo mogu vraćati na iste lokalitete i nakon dosta godina i pitanje je što bismo time postigli. A možda se i ne vrati... Ipak, sve dok je u moru ona je svom prirodnom ambijentu.
Za sada je Ministarstvo u suradnji sa županijskom ustanovom More i krš postavilo ploče upozorenja kojima se kupače poziva na oprez. Za nadati se kako će s hladnijim danima i ova kornjača otići u dublje more, ali kažem, jako smo zainteresirani za ovaj slučaj i bilo bi ga zanimljivo ispitati povijest ove jedinke kako bi se utvrdio razlog njezina neuobičajenog ponašanja
