Policijski službenici su tijekom zadnjeg vikenda odveli u pritvor više osoba pod sumnjom da su počinili kaznena djela širenja i prenošenja zarazne bolesti, za koje je zapriječena kazna i do 3 godine zatvora. Pod izlaganje građana mogućoj zarazi odnedavno se može podvesti organizacija gotovo svakog okupljanja na nedozvoljenom mjestu, u nedozvoljeno vrijeme, i mimo propisanih epidemioloških mjera.
Osumnjičena 22-godišnjakinja sa šireg biogradskog područja privedena je pritvorskom nadzorniku nakon što su policajci u petak u večernjim satima zatekli otvoren ugostiteljski objekt u kojemu je šest osoba bilo posluženo pićem od strane vlasnice, te se nisu pridržavali naloženih smjernica stožera Civilne zaštite. Tereti je se po članku 180. Kaznenoga zakona, za širenje i prenošenje zaraze.
Zagrebačka policija, inspektori i pripadnici Civilne zaštite proveli su sa subote na nedjelju širu raciju u više zagrebačkih kvartova, te su u Koturaškoj ulici utvrdili kršenje epidemioloških mjera i radi sumnje u počinjenje istog kaznenog djela priveli 40-godišnjaka. Spomenuti je kao predsjednik udruge u njezinim prostorijama nelegalno i protivno prevenciji okupio 24 osobe, te mu također prijeti ozbiljna i dugogodišnja zatvorska kazna.
Vlasnici dvaju lokala u Zagrebu i Splitu, kao i dvaju noćnih klubova u kojima su inspektori i policija ovoga vikenda zatekli gotovo petstotinjak gostiju (među kojima i jednoga zaraženog koronom) mogli bi ubrzo jednako fasovati do čak tri godine zatvora. Voditelji ili vlasnici objekata u ovakvim situacijama imaju najmanje tri zakonske osnove za odgovornost: zbog rada izvan propisanog radnog vremena, zbog nedozvoljenog broja okupljenih osoba i zbog nepridržavanja temeljnih epidemioloških standarda, tj. nenošenja maski. Nadležnu osobu koja ne provodi opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti moguće je i novčano sankcionirati kaznom od 30.000 do 80.000 kuna.
Mnogi situaciju banaliziraju i smatraju da policija krajnje flagrantno kažnjava ponašanje nalik kršenju zabrane točenja alkohola, kakva je bila na snazi u Americi 30-tih godina dvadesetog stoljeća. Odvjetnik Anto Nobilo ističe kako je riječ o neusporedivo sudbonosnijoj situaciji, koja itekako opravdava i upotrebu najoštrijih mjera.
„Država ne može u ovakvoj epidemiji dozvoliti primjenu načela dobrovoljnosti: ovo je kolektivna borba koja traži da svi budemo na istoj strani i u kojoj individualna prava gube svoj uobičajeni značaj. Drama u kojoj dnevno trenutno umire više od 70 ljudi trebala bi svih nagnati na razum i odgovorno ponašanje, no nažalost još uvijek ima dosta sebičnih, neodgovornih i nesavjesnih, pa i krajnje zlobnih ljudi – poručuje Nobilo.
Po njegovome mišljenju, naša zemlja već fatalno kasni s jačim preventivnim i represivnim mjerama koje je trebalo implementirati još u listopadu, kad je broj zaraženih u Hrvatskoj počeo ozbiljno rasti. Krajnji je čas da država radikalnim sankcijama svih ekshibicionista pošalje jasnu poruku, a prkosni vlasnici lokala u kojima se građani grupiraju te ljudi koji zaraženi šetaju po javnim mjestima svakako predstavljaju vrhunac javne neodgovornosti.
Aktualna progresija fatalnih ishoda od koronavirusa, napominje poznati odvjetnik, u samo par mjeseci prijeti nadmašiti višegodišnje ljudske gubitke iz čitavoga Domovinskog rata. Ako to nekima nije dovoljno upozorenje da shvate kakvoj smo ugrozi izloženi i kakva nam tragedija prijeti, onda ni država prema takvima ne smije biti nimalo nježna.