Zbog izmjena u primanjima stalnih sezonaca prvi put složni turistički radnici, sindikati i poslodavci
Stalni sezonci - osobe koje su do sada prosječno devet mjeseci bile zaposlene u turizmu, a preostala tri mjeseca zadržavale su status zaposlene osobe uz naknadu u visini od 60 posto bruto plaće koju im je isplaćivala država - ubuduće će tijekom mjeseci izvan sezone primati znatno nižu naknadu, koja neće moći biti veća od maksimalne naknade za nezaposlene osobe. Ipak, tijekom tog perioda neće smjeti raditi ni tražiti posao niti će imati bilo koje drugo pravo koje imaju nezaposleni - jer neće biti nezaposleni.
Dakle, oko 3000 osoba, koliko ih je lani imalo status stalnog sezonca, primat će jednaku naknadu kao i nezaposleni, ali neće imati nikakva prava. Propisao je to novi Zakon o poticanju zapošljavanja, izglasan u petak.
I sindikalci i poslodavci, koji, tvrde, nisu bili ni konzultirani pri izradi ovog zakona, izglasanog po hitnom postupku, jedinstveno su ocijenili da je riječ o katastrofalnim preinakama statusa stalnog sezonca koje će rezultirati daljnjim odljevom najkvalitetnije radne snage u inozemstvo. Posebno su pak ogorčeni stalni sezonci, osobito oni koji su ove godine prvi put ušli u taj program jer od Nove godine, kažu, uopće ne primaju naknadu: zbog najavljenih zakonskih izmjena lokalni zavodi za zapošljavanje, kažu, ne isplaćuju im naknade.
- Vlada nas svojim odlukama doista tjera van. Ni na što ne možemo računati, ni jedna odluka ne traje dulje od godinu dana, a među nama ima ljudi s djecom, ljudi s kreditima, koji već dva mjeseca ne primaju naknadu na koju su računali niti smiju raditi da bi se pokrili - priča 25-godišnja Dora Sušić, koja je ugovor kao stalni sezonski radnik potpisala 2. siječnja ove godine s jednim dubrovačkim hotelom. Naknadu za siječanj nije dobila.
- Od 15. godine radim sezonski u turizmu, bila sam i vani, imam iskustva. Bila sam jako zadovoljna uvjetima u hotelu ovo ljeto i angažman kao stalni sezonac jako mi odgovara, jer imam puni staž, osigurana primanja cijelu godinu i garanciju za posao sljedeće sezone. Ovo stvarno nisam očekivala, ovo je za nas horor. Rekli su mi u zavodu da prije travnja neće ni biti isplate. Pa tko si može priuštiti da tri mjeseca ne zaradi ništa? - pita se Dubrovčanka.
Dora Sušić, sezonska radnica u turizmu: "Vlada nas svojim odlukama doista tjera van. Ni na što ne možemo računati, ni jedna odluka ne traje dulje od godinu dana. Bila sam zadovoljna uvjetima u hotelu prošlog ljeta i htjela sam se vratiti, zato sam prihvatila status stalnog sezonca. A sad ću tri mjeseca biti bez ikakve naknade"
S novim zakonskim rješenjem, smatra Ronald Korotaj, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu, postojeća mjera “stalni sezonac” postaje suvišna i kao takva će izumrijeti jer korisnicima ne nudi ništa drugo osim niza administrativnih zapreka za ostvarivanje prava, koje kao obični sezonski radnici ne bi imali.
Sam institut stalnog sezonca postoji u većini mediteranskih zemalja, kao model koji nudi sigurnost zaposlenicima, a istovremeno garantira poslodavcima kontinuirani rad s dobrim kadrom, koji u mjesecima izvan sezone neće tražiti drugi posao niti odlaziti u inozemstvo. Kako nam kažu hotelijeri, problem kvalitetne radne snage najveći je problem hrvatskog turizma, a poslodavci su konačno postali svjesni da s klasičnim sezoncima, koji se mijenjaju iz godine u godinu, više ne mogu izvući sezonu, jer se tom kadru u inozemstvu nudi puno bolja plaća.
- Mnogi od nas ove su godine sklopili znatno više ugovora sa stalnim sezoncima kako bismo najbolje zadržali ovdje. Izdvajanja za stalne sezonce u masi državnog novca za mjere aktivnog zapošljavanja minimalna su, tako da doista ne razumijemo svrhu ove mjere - kaže jedan od njih. Postojao je, kaže, niz načina da se mjera poboljša i isprave neki apsurdi, no oni ovim izmjenama nije dotaknuti.
- Ovo što je napravljeno jednostavno nema nikakvog rezona, to razuman čovjek ne može objasniti. I to bez da je politika uvažila bilo kakve primjedbe socijalnih partnera, bez da smo, unatoč traženju, sudjelovali u radu radne skupine za izradu tih zakona. Jedna od opcija o kojoj razmišljamo nakon ovakve ignorancije su prosvjedi - kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga.
U obrazloženju zakonskih izmjena Ministarstvo rada je navelo kako se izmjenama pristupilo zbog činjenice da su naknade za stalnog sezonca neograničene (iznose 60 posto bruto plaće zarađene u prethodna tri mjeseca, kolika god ona bila) te da su zbog toga znatno veće od naknada za nezaposlene: prema izračunima ministarstva, naknada stalnog sezonca iznosila je lani 6382,59 kuna, dok je naknada za nezaposlene iznosila 1917 kuna pa je te iznose “potrebno uskladiti”. Takva argumentacija je posebno razljutila sve uključene strane, koje objašnjavaju da su te naknade neusporedive jer se ne radi o dvije kategorije nezaposlenih osoba, već o usporedbi zaposlenih s nezaposlenima.
- Uz to, bilo je i zloupotreba, na koje su nas upozorili iz HZZ-a. Jedan je stalni sezonac imao naknadu od 10.800 kuna. No, naš je krajnji cilj bio da s postojećim novcem obuhvatimo što više osoba. Mjera nije potaknuta željom za uštedama, jer smo za ovu godinu predvidjeli čak nešto više novca - kažu u Ministarstvu rada.
Također poručuju da će svima koji su zahtjev za mjeru stalnog sezonca podnijeli početkom godine naknada biti isplaćena po starim pravilima, a zaostaci će biti isplaćeni u ožujku.
Ministar turizma Gari Cappelli, kako neslužbeno saznajemo, iznimno je nezadovoljan ovakvim izmjenama zakona, osobito zbog činjenice da je zdušno promovirao mjeru stalnog sezonca.
Kako nam kažu hotelijeri, u proteklom periodu ministar ih je uvjeravao da do ovakvih izmjena neće doći jer je svjestan da je problem kvalitetnog kadra najveći problem hrvatskog turizma te im je za danas zakazao sastanak na koji je trebao doći i ministar rada Tomislav Ćorić.
Međutim, zakon je izglasan dva dana ranije! Ipak, kako saznajemo, sastanak će se danas održati, a u turističkoj branši nadaju se da će se dogovoriti intervencije u zakon
Ministarstvo: 'Spriječit ćemo zloupotrebu mjere'
Mladi koji su završili srednju trgovačku školu ipak nisu mogli biti korisnici mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, kao što su to jučer ustvrdili u Ministarstvu rada, tvrdi bivši ministar Mirando Mrsić (SDP).
- To nije dolazilo u obzir, jer smo bili svjesni da bi pojedini poslodavci u trgovini zloupotrebljavali tu mjeru te bi počeli raskidati ugovore na određeno sa svojim radnicima i mijenjati ih SOR-ovcima, kojima naknadu plaća država te su za poslodavce besplatni. Novim zakonom otvoren je put upravo za to - tvrdi Mrsić. Mjera je, objašnjava, bila namijenjena samo onima koji imaju propisano polaganje majstorskog ili stručnog ispita, što su najčešće obrtnička zanimanja. Nakon završene trogodišnje trgovačke škole ne polaže se ispit te oni nisu mogli biti korisnici.
Sukladno novom zakonu svi nezaposleni mlađi od 30 godina sa završenom bilo kojom srednjom školom mogu biti korisnici mjere uz naknadu od 2620 kuna. Iz Ministarstva rada pak poručuju da su i neki trgovci mogli biti korisnici u tzv. vezanim obrtima, ali priznaju da se radilo o vrlo malom broju te se nije odnosilo na trgovačke lance.
- U provedbenim aktima propisat ćemo osiguravajuće mjere kako bismo spriječili zloupotrebe. Primjerice, propisat ćemo da mlade na stručnom osposobljavanju neće moći imati poslodavci koji su raskinuli ugovore na određeno ili neodređeno sa svojim zaposlenicima - kaže naš izvor u Ministarstvu rada.