Ljudi diljem svijeta zadivljeno promatraju krvavi Mjesec, najdulju pomrčinu Zemljina prirodnog satelita u 21. stoljeću. Zagrepčani su nažalost ostali prilično razočarani. Premda se na Jarunu okupio određen broj građana, pomrčina je zbog oblačnog vremena bila teško vidljiva, piše Jutarnji.hr.
Malo ljepši pogled imali su entuzijasti u Splitu, a najljepšti, sigurno iz Zadra i okonih mjesta. Udruga Zvjezdano selo Mosor organizirala je gledanje uz teleskope, a u Zadru s Rive. Prema Zvjezadnom selu krenulo je mnogo posjetitelja pa su se stvorile gužve na prilazu, a red se stvorio i pred teleskopima kojima se promatrala pomrčina.
Od Rta dobre nade do Srednjeg istoka, od Kremlja do Sydneyja, tisuće ljudi uperile su oči u nebo, nadajući se da će vidjeti narančasti, tamnocrveni i smeđi Mjesec, koji mijenja boju kako ulazi u Zemljinu sjenu.
Ako niste u mogućnosti izaći ili vam vremenske prilike ne dopuštaju, pratite pomračenje Mjeseca uživo preko YouTubea:
Potpuna pomrčina ovaj put trajala je sat, 42 minute i 57 sekundi, a prethodi i slijedi djelomična pomrčina. Mjesec će u sjeni Zemlje biti ukupno tri sata i 54 minute.
Maksimalna pomrčina, u 22 sata i 22 minute, vidjela se iz Europe, Rusije, Afrike, Srednjeg istoka, većeg dijela Azije i Australije, iako su oblaci na nekim mjestima prekrili Mjesec. Oblačno vrijeme u Zagrebu omelo je entuzijaste, no Mjesec je ipak bio vidljiv dok su Splićani imali nešto bolji pogled.
Mjesec je na Srednjem istoku izašao iznad Velike džamije šeika Zajeda u Abu Dabiju, a u Keniji iznad gnijezda roda na stablima u Nairobiju.
Uoči pomrčine, zatvoreni su hramovi uz obale indijske rijeke Ganges, a entuzijasti u Singapuru postavili su teleskope na Južnom doku Marine.
Najdulja ovostoljetna pomrčina poklopila se s najvećim približavanjem Marsa Zemlji u posljednjih 15 godina pa su promatrači imali uzbudljivi dvostruki astronomski ugođaj.
Potpuna pomračina Mjeseca zbiva se kada se Zemlja nađe u ravnini točno između Mjeseca i Sunca i upija zrake svjetlosti koje normalno obasjavaju naš satelit svjetložutom bojom.
Mjesec putuje do sličnog položaja svakog mjeseca, ali nagib njegove orbite određuje prolazi li iznad ili ispod Zemljine sjene. Zbog toga pomrčina Mjeseca nije tako česta.
Kada se sva tri nebeska tijela poredaju jedno za drugim, Zemljina atmosfera raspršuje plavu svjetlost prema Suncu reflektirajući crvenu svjetlost na Mjesec te mu tako daje ružičasto rumenu boju. To se naziva "krvavim Mjesecom".
