"Za dom" je jedna od povijesnih varijanti hrvatskog pozdrava i pokliča, a "Za dom spremni" jest službeni, kompromitirani pozdrav Nezavisne države hrvatske (NDH) koji treba razlikovati od pokliča "Za dom spremni" pripadnika postrojbi iz Domovinskog rata, koji je dio njihovih nikad zabranjenih insignija, rekla je u petak predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
U razgovoru za Hrvatski radio u sklopu intervjua "S predsjednicom izvan protokola" jedno od pitanja bilo je vezano i uz njezino nedavno priznanje da je pogriješila kada je pozdrav "Za dom spremni" pravdala govoreći da je riječ o starom hrvatskom pozdravu, što je izazvalo dosta negativnih reakcija na desnom političkom spektru.
"Za dom spremni" nije arija iz Nikole Šubića Zrinskog
Upitana je li pogriješila s tim svojim priznanjem, predsjednica je odgovorila kako nije te da stoji kod svoje izjave, ponovivši da je "Za dom spremni" kompromitiran, ali i da treba razlikovati poklič "Za dom spremni" koji su u Domovinskom ratu koristile pojedine postrojbe, te je i danas dio njihovih službenih insignija.
"Dakle, poklič 'Za dom' ili bilo koja varijanta jest povijesni hrvatski pozdrav, odnosno poskočica, ili kako bismo to nazvali, koja se spominje u puno historijskih dokumenata ili pjesama, a meni je najdraža arija iz opere Nikola Šubić Zrinski. Međutim, poklič odnosno pozdrav 'Za dom spremni' jest isključivo službeni pozdrav NDH i kao takav kompromitiran", rekla je Grabar-Kitarović.
Citirala je pritom i prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i izjavu da je NDH bila kvislinška tvorevina i fašistički zločin, ali ipak i izraz želje hrvatskog naroda za svojim slobodom i za nezavisnošću od jugoslavenske države.
"I predsjednik Tuđman i svi mi slažemo se da je zbog činjenice da je NDH tada bila u koaliciji sa 'Silama osovine' i zbog svega što se dogodilo tijekom Drugog svjetskog rata, poklič odnosno službeni pozdrav 'Za dom spremni' - kompromitiran", naglasila je Grabar-Kitarović dodavši kako tu postoji jedna iznimka.
Razlika između ustaškog pozdrava i pokliča u statutima pojedinih postrojbi
"Postoji razlika između ustaškog pozdrava 'Za dom spremni' i pokliča 'Za dom spremni' koji postoji u statutima i ratnim insignijama pojedinih hrvatskih postrojbi koje su prvotno nastale izvan sustava Hrvatske narodne garde i slično, i koje i dan danas u svojim statutima legalno imaju pozdrav 'Za dom spremni'", kazala je.
Podsjetila je kako je Povjerenstvo za suočavanje sa simbolima totalitarnih režima "predložilo određene iznimke odnosno određene situacije u kojima se može koristiti pozdrav 'Za dom spremni'", te ustvrdila da su upravo u vrijeme Domovinskog rata postojali posebni uvjeti - kada su protiv Hrvatske zajednički nastupali "zvijezda petokraka, koja je tada potpuno kompromitirana zbog napada na Vukovar i druge dijelove Hrvatske, u savezništvu sa četničkom kokardom".
"To su bili posebni uvjeti u kojima se reagiralo na malo drukčiji način i uz taj poklič, odnosno moto 'Za dom spremni' ljudi su branili Hrvatsku. Međutim, to ne znači da su oni htjeli istrebljivati ili svetiti se bilo kome drugome. Oni su željeli slobodnu, samostalnu Hrvatsku", rekla je. dodavši kako HOS-ove oznake "Za dom spremni" ni jedna vlada nije dovela u pitanje, pa čak ni vlada premijera Zorana Milanovića.
Upitana kako razlikovati danas kada netko izvikuje "Za dom spremni" misleći na Domovinski rat, a ne na događanja iz vremena NDH, pogotovo s obzirom na neujednačenu sudsku praksu, Grabar-Kitarović kaže da to treba odlučiti zakonodavac. "Vlada treba dati prijedlog zakona", dodala je.
I njezin otac je dao četiri lovačke puške za branitelje
Podsjetila je pritom na vrijeme početka Domovinskog rata i na to da Hrvatska nije bila naoružana, pa su branitelji sami nabavljali oružje i odore, te je otkrila i da je njezin otac dao svoje četiri lovačke puške za branitelje.
"To je bila situacija koja neusporediva s bilo kojom drugom situacijom i to je nešto o čemu moraju danas znati građani Hrvatske, a posebno naša djeca", rekla je. Uznemirena je stoga i kao majka kurikulumom povijesti za osnovne i srednje škole u kojima se, ustvrdila je, bježi od Domovinskog rata - najčasnijeg razdoblja naše povijesti.
"Kad se ni milimetar rata nije vodio izvan hrvatskog teritorija, već su naši branitelji isključivo branili našu Hrvatsku - da u kurikulumu povijesti za osnovne škole ima nekoliko stranica koje su vrlo nedorečene, a da u srednjim školama umjesto da razgovaramo o tome što se dogodilo, kako je to sve skupa izgledalo, nažalost naša djeca moraju gledati nekakve filmove koji su snimili stranci o nama, koji nas ne razumiju, niti su razumjeli sve što se događalo", rekla je.
"A mnogi od njih imali su i svoju agendu, sfere utjecaja. A ja tu ne bih niti izbacila novce koji su se ulagali u nekakve kampanje protiv Hrvatske i takozvano hibridno djelovanje koje i dan danas postoji protiv Hrvatske, kad se želi obezvrijediti kako Domovinski rat, tako i djelovanje naših branitelja", ustvrdila je.
Zaključila je da tu raspravu treba ostaviti stručnjacima, povjesničarima i ostalima, i da se moramo usredotočiti na sadašnjost i budućnost.
Ne smijemo se gubiti u besplodnim pričama
Drži da je jedan od razloga zbog kojih je pobijedila na predsjedničkim izborima upravo taj što je isticala da se ne smijemo gubiti u besplodnim pričama i raspravama o ideološkim pitanjima već se moramo usredotočiti na egzistencijalna pitanja.
"A to znači kako ljudi danas žive u Hrvatskoj, zašto nam odlazi iz Hrvatske oni koji ostaju u Hrvatskoj da li rade i primaju plaću, je li ta plaća dostatna za njihov život u Hrvatskoj. Da li su uvjeti takvi da stvaraju raspoloženje optimizma i vjere u svoj narod i svoju državu, a ne nekakvog pesimizma, pa nam ljudi odlaze u druge države i onda shvate da zapravo nigdje ne teče med i mlijeko i da je uvijek najljepše doma. Ja vjerujem u to", zaključila je predsjednica.
Još nije vrijeme, kazala je, za objavljivanje bilo kakve odluke oko drugog mandata, kazala je te, pročitavši pismo jedne od blokiranih osoba, poručila da je smisao njezina rada briga o malim ljudima, braniteljima, blokiranima, njih 260.000 plus članovi njihovih obitelji.