Jedan kutak Europe bolje poznaje sve opasnosti koje virus nosi od ostatka kontinenta. U svom kratkom vijeku trajanja Jugoslaviju su pogodile epidemije tuberkuloze i malih boginja, a tijekom ratova devedesetih godina ionako napaćene ljude napadale su i ospice. I zato se, kada je Covid-19 stigao na zapadni Balkan, regija pripremila za najgori scenarij, započinje svoju veliku reportažu o epidemiji koronavirusa na Balkanu The Times.
Ipak, u sedam država bivše Jugoslavije koje ukupno broje 22 milijuna stanovnika zabilježeno je tek 21.145 slučajeva zaraze koronavirusom i 775 smrtnih slučajeva povezanih s ovom bolešću.
Times razloge za tako dobre rezultate vidi u teoriji koja je u javnom prostoru prisutna već tjednima. Naime, podsjećaju da su neki znanstvenici uvjereni kako je zemljama bivše Jugoslavije najviše pomogle prijašnje epidemije, odnosno, odgovor na njih - dugoročno, sveopće i, u nekim državama, obvezno cijepljenje.
Stručnjaci se već godinama pitaju zašto se čini da Bacillus Calmette-Guérin (BCG) cjepivo, jeftina imunizacija protiv tuberkuloze koja postoji gotovo puno stoljeće, osnažuje čovjekov imunitet i protiv drugih zaraznih bolesti. Njihov je rad dobio novi zamah zbog iskustava koja su imale države bivše Jugoslavije.
- Ljudi koji su se cijepili protiv tuberkuloze imali su slabije simptome Covida-19. Ovo su samo dojmovi, još uvijek nema dovoljno dokaza da bismo mogli reći kako je to sigurno. Ali, čini se da su zemlje koje su dobro procijepljene BCG-om imale lakše iskustvo s Covidom-19, kaže vodeći srpski epidemiolog Predrag Kon.
Rezultati su svakako uvjerljivi. Velika Britanija i veći dio Europe od sveopćeg cijepljenja BCG-om su odustali 2000-ih godina, a nikad ga nisu primjenjivali u SAD-u ili Italiji. U većem dijelu Afrike, istočne Europe, Azije i Južne Amerike i dalje se rutinski procjepljuje.
Jugoslavija i države nastale njezinim raspadom među zemljama su koje su uporno inzistirale na visokoj procijepljenosti. Krajem Drugog svjetskog rata tuberkuloza se proširila zemljom, svake godine se zarazilo 15 posto stanovništva. Jugoslavenska vlada je 1946. započela s cijepljenjem svih vojnih regruta i svake osobe mlađe od 25 godina te onih za koje se smatralo da spadaju u rizičnu populaciju. Tri godine kasnije BCG cijepljenje postalo je obavezno za sve mlađe od 25 godina i od tada se primjenjuje.
Istraživači su od 50-ih godina prošlog stoljeća znali da BCG također poboljšava opći imunitet, iako su tek nedavno počeli shvaćati zašto.
- BCG reorganizira epigenom kako bi omogućio da se određeni dijelovi imunološkog sustava eksprimiraju ili ne eksprimiraju. A to onda omogućuje, kada vas izazove potpuno nepovezani virus, poboljšani imunitet, kaže za The Times Andrew DiNardo, koji je dio istraživačkog tima Medicinskog fakulteta u Teksasu Baylor koji proučava šire učinke BCG-a.
- Navedite infekciju i vjerojatno postoje dokazi da ovo cjepivo poboljšava reakciju organizma, tvrdi DiNardo.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da zasad nema čvrstih dokaza koji bi ukazali da cjepivo doista štiti i od Covida-19. Neki znanstvenici, pak, vjeruju da cjepivo protiv tuberkuloze od drugih bolesti štiti samo kratak period, a ne cijeli životni vijek.
I druga cjepiva također mogu igrati ulogu u jačanju imuniteta, a zapadni Balkan je nedavno imao nekoliko krugova programa cijepljenja, uključujući cjepiva protiv bjesnoće, koja se univerzalno primjenjuju godišnje od 2016. Pokret protiv cjepiva koji je započeo u Britaniji i SAD-u 1990-ih stigao je ovdje tek u posljednjih nekoliko godina.
Nasumična kontrolirana ispitivanja učinka BCG-a na Covid-19 sada se provode u Nizozemskoj i Australiji. Rezultati se očekuju za tri do šest mjeseci.
- Vjerojatnije je da će BCG dovesti do manje ozbiljnih simptoma, iako može pružiti i djelomičnu zaštitu od prijenosa, kaže Mihai Netea, voditelj tima sa Sveučilišta Radboud u Nizozemskoj.
I druga nasljeđa iz Jugoslavije pomogla su zemljama bivše države da ublaži korona krizu u zdravstvenom sektoru. Iako njihova tijela za javno zdravstvo ne surađuju blisko, Times navodi da te države dijele kulturne i političke atribute koji su oblikovali odgovor na krizu - uglavnom centralizirani zdravstveni sustavi i vlade koje se neće ustručavati od ograničavanja građanskih sloboda za zajedničko dobro.
Srbija, Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija uvele su policijski sat u cijeloj zemlji, a starijima od 65 godina bilo je zabranjeno izlaziti izvan kuće.
- Mjere nisu dobro primljene u javnosti, ali uspjeli smo. I otkrili smo da sada, kada je izvanredno stanje uklonjeno, stariji od 65 se i dalje pridržavaju naših preporuka, rekao je dr. Kon.
Times podsjeća da je Crna Gora zaključala cijelu jednu općinu, Kosovo i Hrvatska zatvorili su gospodarstvo i ograničili putovanja unutar zemlje, a Slovenija je uvela obvezu nošenja maski i rukavica na svim javnim zatvorenim prostorima.
- Vidjeli smo da se brzina širenja zaraze usporila. Naše bolnice su stare i nemamo mnogo odjela za intenzivnu skrb, no imamo jedinstveni javnozdravstveni sustav koji je uglavnom u državnom vlasništvu što nam je olakšalo organizaciju, kaže Bojana Beović, državna epidemiologinja u Sloveniji.
Komparativni podaci iz regije pokazuju povezanost između brzine zaustavljanja normalnog života i učinkovitosti takvih mjera. Sve zemlje zapadnog Balkana prekinule su školsku nastavu i rad poduzeća sredinom ožujka. Na Kosovu i Crnoj Gori mjere su uvedene i prije nego što je zabilježen prvi slučaj zaraze, pa ne čudi što te dvije države imaju najmanji broj slučajeva i smrti po glavi stanovnika. Za razliku od toga, Sjeverna Makedonija, koja je svoj prvi slučaj potvrdila 20 dana prije najave izvanrednog stanja, pretrpjela je najveću stopu smrtnosti.
Čini se da se slovenska strogost također isplatila. Zemlja je to, piše Times, koja graniči s Italijom i više od petine njezinog stanovništva ima preko 65 godina. Virus je u početku pogodio dva staračka doma, ali 14. svibnja, šest tjedana nakon što je Slovenija pojačala pravila o maskama i domaćim putovanjima, postala je prva zemlja u Europi koja je proglasiti prekid epidemije i do danas je zabilježilo samo 1.473 slučajeva i 108 smrtnih slučajeva.
Balkanske zemlje sada su daleko ispred zapadne Europe na putu prema normalnosti. Većina tvrtki radi, a ograničenja izvanrednih stanja ukidaju se. Pod pritiskom građana, od kojih mnogi imaju obiteljske veze na Balkanu, vlade ponovo otvaraju svoje granice.
Hrvatska, koja četvrtinu svog BDP-a ostvaruje u turizmu, već je otvorena za inozemne turiste.
To zabrinjava epidemiologe koji prognoziraju drugi val epidemije na jesen. Testiranje protutijela u Sloveniji sugerira da je samo 3 posto populacije imalo virus i steklo imunitet, a BCG cjepivo nije čarobni štapić, čak i ako se pokaže da je djelotvorno.
- Vjerujemo da bi to bio uglavnom 'most' do razvoja specifičnog cjepiva: mogli bismo biti zaštićeni dvije do tri godine, dok se novo cjepivo ne može razviti i proizvesti za cijelu populaciju, rekao je profesor Netea.
Times za kraj navodi i da je korona kriza dodatno ojačala najveći problem politike i javnog zdravstva na Balkanu - korupciju, ali i približila Vučićevu Srbiju Kini i Rusiji.
