Prošle godine u ovo doba Vili Beroš bio je superheroj.
Nacija ga je slavila kao odmjerenog i stručnog ministra zdravstva koji je u prvim danima koronakrize pravodobnim mjerama u zemlji uspio spriječiti katastrofu. Premijer ga je izvukao iz šešira nakon što je ministarsku fotelju napustio kompromitirani Milan Kujundžić. I činilo se da je pogodio. Beroš je vješto lavirao između zdravstvenih mjera i političkih interesa vladajuće stranke. Svojom je karizmom pokrivao propuste lokalnih HDZ-ovih dužnosnika na terenu, među ostalim, i nikad do kraja istraženu priču sa širenjem zaraze u splitskom Domu za starije i nemoćne u Vukovarskoj. Na parlamentarnim izborima bio je jedna od glavnih stranačkih perjanica. Spominjalo ga se kao HDZ-ova kandidata za zagrebačkoga gradonačelnika. Čak i kao budućeg predsjednika Republike.
Godinu dana poslije idila je završila. A ministar Beroš danas se na tri fronte bori protiv vrlo ozbiljnih optužbi. Od toga da ne provodi reforme u zdravstvu, pa dugovi prijete državnom proračunu kao nikada do sada. Preko katastrofalne organizacije cijepljenja u kojoj se svaki sustav raspao, a na red se dolazi preko veze. Do skandala s dodjelom posla izrade platforme Cijepise.hr tvrtki "Cuspis", što je koncem tjedna počeo češljati i USKOK.
Eksplozija duga
Lavinu je pokrenuo ministar financija Zdravko Marić priznavši, na sastanku za koji je mislio da je zatvoren za javnost, da će dug zdravstvu umjesto 2,7 morati biti čak 10 milijardi kuna.
- Meni je teško objasniti da u godini COVID-a troškovi lijekova toliko rastu. Svi živi rastu. Pa kako? A smanjen je broj zahvata - ustvrdio je Marić ovih dana na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo. Na izravnu kritiku Beroš je ponudio izravan odgovor. U zdravstvu nema reformi zato što premijer Andrej Plenković čeka da prođu lokalni izbori.
- Ne znam kako je ta teza došla u eter. Reforma zdravstva traje, postoje različiti planovi kako tome pristupiti. Ako postoje novi zakoni i ako ih je ministar Beroš sa suradnicima pripremio, mogu ići na Vladu idući tjedan – rezolutno je odgovorio premijer.
U sve se u subotu umiješao i predsjednik Republike Zoran Milanović.
- Gospodin Beroš očito nema podršku svog šefa, on je tu da ga se potroši i baci kao ručnik sa strane. Žao mi je, jer je ušao u to sve možda i previše entuzijastično, ali nije znao s kime ima posla - rekao je Milanović.
Reagirali su i liječnici obiteljske medicine. Njih je Beroš optužio da nepotrebno šalju pacijente na bolničke hitne prijeme i da tako generiraju dug u zdravstvu.
- Ministre Beroš, nije istina da obiteljski liječnici nekontrolirano upućuju nehitne pacijente u hitnu službu. Obiteljski liječnici itekako su dobro educirani i znaju prepoznati težinu stanja svojih pacijenata i sasvim sigurno ne šalju pacijente samo zato da napune hitnu i otežaju rad kolegama, već to čine isključivo po pravilima struke. Istina je da u hitnu službu samoinicijativno slobodno može doći bilo koji čovjek koji ima tegobe. Na taj način dio pacijenata uspije obaviti brze pretrage i saznati dijagnozu. Pravo je pitanje zašto to pacijenti rade? Zašto samoinicijativno odlaze u hitnu službu? Odgovor je jednostavan, ali za to nije krivnja obiteljskih ili nekih drugih liječnika. Pacijenti samoinicijativno odlaze u hitnu službu zato što na pojedine dijagnostičke pretrage čekaju mjesecima, negdje i po šest mjeseci ili godinu dana - tvrde u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine. Poručivši pritom da je liječnicima obiteljske medicine ujedinjenima u KoHOM dosta toga da za svoje propuste ministar okrivljuje druge.
Nasušna potreba
- Ja sam od prvog dana svjestan da sam samo jedan kotačić u mehanizmu koji mora generirati promjene. Reforma zdravstvenog sustava nije floskula, nego nasušna potreba koja nadilazi boju stranačkih iskaznica i fabricirane afere - uzvratio je Beroš. Koji se svim silama trudi da u čitavoj priči ne ispadne žrtveni jarac. Reforma zdravstva prije svega je politička odluka. A vrijeme uoči izbora, pa bili oni i lokalni, nisu najpogodniji tajming za njezinu provedbu. Uz to, zdravstvenu su reformu imali priliku provesti i niz vlada do sada. A nitko se u nju nije usudio dirnuti. Ona bi za sobom vjerojatno dovela i do povećanja cijene usluge i do ozbiljnih rezova u zdravstvenoj zaštiti. A to nitko nije želio imati kao svoju ostavštinu.
Ono što Beroš u ovom trenutku po svaku cijenu želi „pokrpati“ jest odnos s premijerom jer dobro zna da mu od njega ovisi politička budućnost u Vladi. No, što se reforme zdravstva tiče, ona se, prema Beroševu tumačenju, ipak ne može naći već na idućoj sjednici Vlade. Iz jednostavnog razloga što reforma naprosto još uvijek - nije gotova.
- Premijer je figurativno dao do znanja da je usmjeren na tu problematiku, u radu su određena radna verzija i nacrt pripremljenih reformi. U fazi osnivanja je međuresorna skupina za suradnju, nužno je da svi resori sudjeluju, posebno ministarstva financija i rada. Nije realno da će na sljedećoj sjednici Vlade biti zakonski prijedlozi reforme, oni će biti predstavljeni u kasnijoj fazi. Osobno mislim da je pitanje zdravstva i zdravlja nadstranačko pitanje – poručio je u subotu Beroš. Svjestan da će svaka dublja i ozbiljnija reforma otpore imati jednako u njegovoj Vladi, kao i u oporbi.
I da on nipošto ne želi biti onaj kojeg će na kraju posuti katranom i perjem.
