StoryEditor
ForumDALJNJE ISPLATE

Stiže prvih 819 milijuna eura: na ovih će 5 velikih projekata Vlada razdijeliti prvu tranšu iz EU, među njima i Rimac

Piše Goran Penić/JL
17. rujna 2021. - 20:14

Prvih 819 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije na račun hrvatskog državnog proračuna sjest će krajem ovog mjeseca ili početkom listopada, a ogromnu svotu od 6,1 milijardu kuna država će razdijeliti na pet velikih projekata koji su u visokoj fazi dovršetka projektne dokumentacije i koji mogu relativno brzo započeti ili su neki od njih već započeli, piše Jutarnji.

Riječ je, kako doznajemo, ponajprije o projektu "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture" na temelju kojeg je Mati Rimcu odobreno gotovo 1,5 milijardi kuna. Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, projekt bi se trebao razvijati do ožujka 2026. Rimac, kako smo pisali, planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prijevozom u Zagrebu, i to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije koje je sposobno voziti bez vozača.

Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila koja bi mogla zamijeniti velik broj taksija, a koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024. Razvoj i gradnja infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s multimodalnim terminalom u Zagrebu planira se za 2024. godinu.

Vodoopskrbna mreža

Drugi veliki projekt koji je spreman za financiranje iz avansa Fonda za oporavak jest gradnja vodoopskrbne mreže, od toga 3 milijarde kuna otpada na kanalizaciju, a milijardu kuna na vodoopsrkbu.

Država prvi veliki novac iz Fonda želi potrošiti i na projekt dekarbonizacije zgrada, ukupno vrijedan malo manje od 6 milijardi kuna, a od toga je za realizaciju najspremniji dio oko energetske obnove zgrada vrijedan milijardu kuna. Najveći dio novca, gotovo 4,5 milijardi kuna, trebao bi otići na energetsku obnovu zgrada nakon potresa, ali budući da znamo kako obnova napreduje, ne treba očekivati da će se to početi realizirati tako brzo.

Tu je i projekt "Digitalna tranzicija društva i gospodarstva", vrijedan 3 milijarde kuna, a za financiranje je spreman dio oko razvoja širokopojasne 5G mreže.

Kao peti veliki projekt koji bi brzo mogao biti realiziran spominje se i obnova, gradnja i opremanje vrtića i škola, čija je ukupna vrijednost malo više od 4 milijarde kuna, a od čega 1,6 milijardi kuna otpada na vrtiće i oni se već grade, za osnovne škole, s ciljem uvođenja jednosmjenske i cjelodnevne nastave, 2,3 milijarde kuna i za srednje škole malo manje od 600 milijuna kuna. Iduće godine, pojašnjava nam posebni savjetnik premijera za gospodarstvo Zvonimir Savić, trebali bi biti dostupni i financijski instrumenti za poduzetnike vrijedni 5,5 milijardi kuna.

- Treba neko vrijeme da se ti modeli osmisle, a nismo mogli ništa planirati dok nam nije odobren Plan. To će sada ići relativno brzo kada HBOR i Hamag razrade modele, očekujem da će iduće godine biti dostupni - kaže Savić.

Daljnje isplate

Hrvatskoj je ukupno na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava kroz Plan koji obuhvaća 76 reformi i 146 projekata koje je RH dužna provesti do kraja kolovoza 2026. To predstavlja 12 posto hrvatskog BDP-a, a do sredine 2023. trebali bismo povući gotovo polovicu ukupne omotnice. Nakon avansa, slijedi povlačenje sredstava na proljeće iduće godine, za što RH mora ispuniti 34 indikatora, a isplate onda idu dvaput godišnje. Indikatori su zakonski, reformski, ili natječaji ili ugovori za projekte, strategije...

- Na kraju godine Ministarstvo financija radi izvješće o ispunjenim indikatorima, koje se šalje Komisiji, što je temelj za isplatu, i tako svakih šest mjeseci - pojašnjava Savić.

Ministar Zdravko Marić zadužen za provedbu i kontrolu NPOO-a

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić bit će glavni čovjek zadužen za provedbu i kontrolu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Vlada je, naime, na posljednjoj sjednici izmijenila Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, kojom je osnovan poseban Sektor za koordinaciju praćenja provedbe NPOO-a s predviđenih 30 sistematiziranih djelatnika.

- Aktivnosti u vezi ustrojstva organizacijske jedinice unutar Ministarstva za poslove koordinacije praćenja provedbe NPOO-a u završnoj su fazi. Tijekom listopada ove godine bit će osigurana puna funkcionalnost Sektora. Navedeni Sektor bit će središnje koordinacijsko tijelo koje će biti zaduženo za cjelokupnu koordinaciju i praćenje provedbe NPOO-a uz praćenje ispunjenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti - odgovorili su nam u Ministarstvu.

To je ujedno i jedan od indikatora koje Hrvatska mora ispuniti kako bi počela dobivati novac iz EU namijenjen oporavku nakon pandemije.

U Sektoru se ustrojavaju i dvije službe za praćenje provedbe aktivnosti i za izvještavanje i analizu provedbe plana. Time je Marić zapravo dobio zadatak da "potiče pravovremene provedbe reformi i ulaganja", odnosno da "stisne" kolege ministre ako budu "štekali" i da "otklanja prepreke i ubrzava procese provedbe". Sektor će i pisati izvješća za Vladu i Komisiju te rješavati probleme nastale tijekom provedbe.

- Sredstva iz NPOO-a bit će usmjerena na 76 reformi i 146 ulaganja koja će se koristiti prema dinamici provedbe i koja su usklađena s ključnim i strateškim dokumentima i prihvatljiva u okviru same Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost - kažu u Ministarstvu. Riječ je o dokumentima poput Nacionalne razvojne strategije do 2030., programa Vlade za ovo mandatno razdoblje, Nacionalnog programa reformi, Posebnih preporuka Vijeća EU (2019. i 2020.) te Akcijskog plana za sudjelovanje Hrvatske u tečajnom mehanizmu.

- Potonje je važno zbog naše ambicije za ulazak u eurozonu, i to je razlog više zašto smo htjeli imati snažan plan - kažu.

17. svibanj 2022 15:28