U moru poluinformacija oko Fortenove na vidjelo je izišla i jedna važna, za čitav slučaj možda i presudna činjenica.
Nizozemski sud nije dao odobrenje za prodaju udjela Sberbanka u Fortenovi ulagaču iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Točnije, niti ga je dao, niti ga je tajanstveni šeik Saif Alketbi od njih i tražio. A budući da je sedmi krug europskih sankcija Rusiji predviđao da se ruska imovina zamrzava – pa se kao takva ne može ni kupovati ni prodavati – proizlazi da arapski investitor neće moći raspolagati dionicama koje je kupio od Sberbanka.
Sankcije su predvidjele i iznimke: pod uvjetom da se kupoprodaja obavi do 31. listopada 2022., uz dozvolu nadležnih europskih i nacionalnih tijela. I iz Sberbanka i iz krugova bliskih šeiku iz Abu Dhabija tvrdili su da je transakcija obavljena prije tog roka. I to navodno u Nizozemskoj, gdje i Fortenova i Sberbank imaju svoje sjedište. No iako su neslužbeno poručivali da su blizu i svim potrebnim dozvolama, to po svemu sudeći ipak nije slučaj.
Da je odluka bila drukčija, i da je nizozemski sud odobrio prodaju, hrvatska Vlada našla bi se u prilično velikom problemu. Šeik bi u pravnoj bitci koja ga čeka dobio važnog aduta u rukavu, a Banski bi dvori trebali dokazivati da se i njih u čitavoj priči treba nešto pitati, ne samo Nizozemce.
Ovako u Banskim dvorima svi su odahnuli, svjesni da je ovo za njih puno elegantnija pozicija.
- Hrvatska je zatražila od nizozemskog ministarstva vanjskih poslova informaciju jesu li nizozemska tijela dala odobrenje za navedenu transakciju. Dobili su odgovor da niti je zatraženo odobrenje niti je ono izdano. Tijela RH surađivat će s drugim tijelima kako bi se u potpunosti sagledalo što se dogodilo, tko je ulagač i je li sve provedeno na zakonit način – poručio je u petak premijer Andrej Plenković. Uloga Sberbanka u Fortenovi nije, naglasio je on, bila odabir Vlade, već prijašnjih uprava Agrokora.
- U proteklih nekoliko mjeseci mi smo kao Vlada komunicirali s Upravom u pogledu suočavanja s posljedicama ruske agresije i u pogledu sankcija, vodeći računa o gospodarskoj stabilnosti. Tako je Vlada u Uredbi iz srpnja ove godine osigurala prijelazni rok do kraja listopada, stvorene su pretpostavke za realizaciju da mirovinci preuzmu vlasništvo, no jedan partner je odustao, pa se čini da se druga operacija odvila u Rusiji, na što Vlada nije nikako mogla utjecati, sa subjektom iz treće zemlje, gdje nije prema nama dostupnim informacijama traženo odobrenje – zaključio je Plenković.
Znatno oštriji u svojem je istupu bio državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Frano Matušić.
- Tu transakciju smatramo nezakonitom i neusklađenom sa sankcijskim režimom, jer imovina Sberbanka je zamrznuta imovina, ona je na sankcijskoj listi EU-a. Da bi se ta imovina eventualno prodavala, treba postojati odobrenje nadležnih tijela država koje su nadležne za te transakcije. To znači prije svega nizozemska nadležna tijela, i po nama hrvatska, jer je imovina u Hrvatskoj - poručio je Matušić. Hrvatska, prema njegovim riječima, nije ni mogla znati za ovu transakciju jer ju je obavila tvrtka koja je pod sankcijama i koja dolazi iz države koja je Hrvatsku proglasila neprijateljskom zemljom.
- S druge strane je državljanin UAE-a, koji je kao privatna osoba navodno platio 500 milijuna eura za nešto za što nije tražio ni dubinsko snimanje niti zna čime se kompanija bavi, niti je tražio kontakte s kompanijom niti sa suvlasnicima – istaknuo je Matušić.
No nije stao samo na ovome.
Matušić je, naime, potvrdio da postoje indicije da su i neki hrvatski državljani sudjelovali u pokušaju kršenja sankcija, za što zakon predviđa kaznenu odgovornost. U medijima su se spominjala imena dvaju hrvatskih poduzetnika, poslovno povezanih s ruskim kapitalom. Slijede li u Hrvatskoj uhićenja zbog pomaganja u kršenju sankcija Rusiji stvar je, naglasio je državni tajnik, organa progona.
Paralelno s rasplitanjem situacije oko prodaje udjela Sberbanka, u Fortenovi u Zagrebu je trebao biti nastavljen i proces potvrđivanja optužnice protiv Ivice Todorića i suradnika. Na ročištu u petak trebao je svjedočiti Ismet Kamal iz poljske tvrtke KPMG, koja je radila vještačenje financijskih dubioza u Agrokoru na temelju kojih DORH temelji svoj optužni prijedlog. Todorićeva obrana pak tvrdi da je vještačenje zapravo obavljeno u KPMG-u Hrvatska, koji je radio vještačenja i za izvanrednu upravu, pa je to sukob interesa. Kamal na kraju nije svjedočio jer je Todorić zatražio izuzeće sutkinje i zastupnika DORH-a. Što je bivši gazda Agrokora protumačio kao svoju pobjedu, i priliku iskoristio da napadne Fortenovu.
- Pisali ste da nisam platio 6 milijardi poreza, da sam 12 milijardi prebacio negdje drugo i na mene su krenuli kao na kriminalca. Međutim, mi sad imamo Fortenovu. Uzmite bilo kojeg stručnjaka iz srednje škole da objasni da je Fortenova u čistom bankrotu. Fortenova duguje 18 milijardi, a s druge strane mora platiti do iduće godine 7 ili 10. Godišnji profit im je 300 milijuna godišnje. To je bankrot, ljudi Božji – poručio je Todorić.