Prvi put u povijesti Jupiter uslikan iz neposredne blizine!

NASA-in letjelica Juno, koja je prošle godine ušla u polarnu orbitu Jupitera, poslala je dramatične fotografije najvećeg planeta u Sunčevom sustavu. Na njima su vidljivi masivni oblaci u atmosferi plinovitog diva, ogromni cikloni i veliki tokovi amonijaka koji zajedno čine spektakularni vremenski sustav Jupitera.

Misija 1.1 milijarde vrijedne letjelice je da "proviri" kroz guste oblake koji prekrivaju planet te sazna kako se formirao Jupiter, a s njim i ostali planeti u Sunčevom sustavu prije više od 4 milijarde godina.

 - Skakali smo od uzbuđenja kad su stigle fotografije. Morate biti strpljivi, ali nagrade za to su fantastične - rekao je za Guardian fizičar Fran Bagenal sa Sveučilišta u Coloradu, koji se misiji Juno pridružio pri samom početku, prije više od deset godina.

NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS/Betsy Asher Hall/Gervasio Robles

Južni pol Jupitera, kako ga je snimila letjelica Juno

Letjelica Juno je putovala gotovo šest godina i pritom prešla 2,8 milijardi kilometara do svoj destinacije, gdje se spustila ispod Jupiterovih pojaseva intenzivne radijacije, uključila instrumente i ušla u orbitu koja prolazi iznad sjevernog i južnog pola planeta.

Oko 5000 kilometara iznad smeđe-narančastog pokrova planeta kamera s letjelice je snimila visoke olujne oblake koji se ističu nad ostalima, toliko da se vide i na noćnoj strani planeta (odaje ih blaga refleksija ono malo Sunčeve svjetlosti koja dopire do njih)

 - Vrijeme na Jupiteru je dramatično. Ono što smo mislili da znamo o Jupiteru, zapravo smo podcijenili - puno je detaljniji i raznovrsniji što ga bliže gledate - rekao je Bagenal za planet koji su neki njegovi kolege prozvali "planetom na steroidima".

NASA/JPL-Caltech/SwRI/MSSS/Bjorn Jonsson

Velika oluja na južnoj hemisferi Jupitera

Jupiter je inače ogromni plinoviti div sastavljen od helija i vodika, a moguće je da ima i čvršću jezgru sastavljenu od težih elemenata (još se Arthur C. Clarke igrao idejom da je jezgra planeta zapravo ogromni dijamant), iako vjerojatno nema definiranu čvrstu površinu.

Jupiter je 11 puta širi od Zemlje, a u njega bi stali svi ostali planeti Sunčevog sustava zajedno, od čije je ukupne mase ujedno i 2,5 puta teži. Nazvan je po rimskoj inačici grčkog boga Zeusa, a diči se i sa 67 mjeseca, od čega četiri velika (Io, Europa, Ganimed i Kalisto).

NASA/SWRI/MSSS/Gerald Eichstädt/Seán Doran

Jupiter iz različitih kuteva, snimljen kamerom letjelice Juno