U proljeće je, slaže se većina struke i javnosti, Nacionalni stožer civilne zaštite obavio uglavnom dobar posao. No, ako je tko ugrozio sredinu i kraj koliko-toliko dobre sezone, onda je to dijelom i loše upravljanje korona-krizom tijekom ljeta. Tvrdi to i akademik Ivan Đikić.
S jedne strane nema velikih koncerata, čak ni na otvorenome, a onda su se u noćne klubove natiskale stotine mladih. Zatim smo danima (prije nego je bilo ograničeno radno vrijeme klubova) slušali da Zrće ne radi, da nema nikoga, a i u Dalmaciji su govorili da su poluprazni.
Navodilo se i da informacije o "korona-partijanju" plasiraju zavidni Talijani i Austrijanci jer kao mi imamo turizam, a oni – ne.
A onda se sasvim lijepo u prilogu RAI-ja vidi da su klubovi krcati i rade na Zrću, kao što su sve donedavno radili u Makarskoj, Splitu...
Na Instagramu su se jasno vidjeli tagirani, prepuni zatvoreni i otvoreni prostori klubova u kojima je natiskana mladež zagrljena pjevala najnovije hitove, a u rukama držala koktele. Na Zrću je i nakon skraćivanja radnog vremena nastavljeno partijanje, i to do ponoći, a program počinje u – podne.
Proteklih dana se na Zrću održavao jedan partijanerski festival, a program je za protekli četvrtak izgledao ovako: od 15.00 do 17.30 nastupa Benjamin Reichert, od 17.30 do 19 sati Alex Wackii, od 19 sati do 20.30 Tekno, od 20.30 do 21.30 Jorn Van Deynhoven, od 21.30 do 23 sata RAM i od 23 do ponoći Ferry Corsten presents Gouryella. Dakle, sve je ostalo isto, i dalje se partija kao i prije, samo je satnica promijenjena. I onda koliko smisla ima skraćivanje radnog vremena klubova? Kako vidimo na ovom primjeru sa Zrća, baš i nema.
Napomenimo da žarište nije postao ni jedan restoran, kafić, frizerski salon, trgovina, trgovački centar, nego noćni klubovi, svadbe i momačke – djevojačke večeri. Logično, jer je glazba glasna i ako želiš komunicirati, onda sugovorniku dolaziš na nekoliko centimetara od usta i nosa. A još se i popije, pjeva, zabavlja, pleše. Sve što se u klubovima i inače radi. I svejedno je, barem što se tiče virusa, radi li taj klub noću ili danju.
Najveće proturječnosti dolaze od ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, koji je govorio da se u klubovima i na partyjima trebala držati distanca?! Zna li šef HZJZ-a kako izgleda party?!
"Naravno da ljudi odlaze u noćne klubove da bi se družili, moraju se negdje sastati i moraju se družiti, i to je razumljivo, i zbog toga im i želimo to omogućiti, ali naravno da to sve treba biti novo normalno. Zato smo propisali mjere držanja distance i pojačane preporuke vezane uz plesne podije da se na njih postave stolovi oko kojih će se mladi okupljati i plesati", rekao je, među ostalim, Capak.
Stolovi, distanca na partyjima... Stvarno?
Spomenimo i da nas dva mjeseca stručnjaci, domaći i inozemni mediji konstantno i dobronamjerno upozoravaju da će noćni klubovi i partyji biti problem. I, evo, postali su. A tih velikih klubova, koji imaju veliki zatvoreni prostor, na Jadranu ima možda dvadesetak.
A restorana, trgovina i kafića, koji nisu rizični, ima na tisuće, u njima rade deseci tisuća građana i o njima ovise njihove obitelji i naša slabašna ekonomija. I sad zbog tih 20 klubova, jer nisu na vrijeme zatvoreni, pati cijela turistička industrija. Hrvatska je trebala biti šampion turizma 2020., a sada se možemo samo nadati da se popis zemalja koje nas stavljaju na crvenu listu neće dalje širiti. Također, koliko je bilo pametno zbog velikih obiteljskih zabava, partyja, pireva riskirati kompletan "lockdown" koji smo imali prije nekoliko mjeseci?
Epidemiolozi s kojima smo razgovarali kažu da žarišta u noćnim klubovima nisu krivnja mladih ljudi, ni vlasnika tih lokala, nego odgovornost prije svega nacionalnog i lokalnih stožera koji trebaju upravljati krizom, a umjesto toga već danima pokušavaju mlade označiti kao glavne krivce. Također, pojedini političari su apelirali na distancu i nošenje maski, a onda se sami toga nisu pridržavali. I kako onda od mladih očekivati da se ponašaju odgovorno?
Poznati hrvatski ekonomist, profesor Slavko Kulić komentirao nam je turistički autogol.
– Ako liječnici već tjednima ponavljaju da su klubovi izvor zaraze, onda ih je trebalo zatvoriti. Ne možete zbog njih žrtvovati cijeli turizam. A vidim da klubovi rade sada ipak i po danu. Na tim zabavama je bliski kontakt i virus se tu neometano širi, a vidimo kako to sada utječe na ekonomiju. Bio je pritisak da se sve otvori, ali je trebalo pametnije. Mogli smo imati dobru sezonu, radili su restorani, hoteli, obiteljski smještaj i svi su bili zadovoljni, ali mi smo nekritički otvorili sve i sada kusamo plodove te neodgovorne politike. A sada se još nešto odlično vidi na što sam upozoravao desetljećima – ne možemo svoj opstanak temeljiti samo na turizmu – kaže Kulić, uz napomenu: opet je privatni interes nadvladao društveni.
A evo kako sve komentira Rikardo Novak, gradonačelnik Hvara, otoka koji je na početku sezone imao katastrofalne turističke rezultate, a onda su "prodisali" u srpnju i kolovozu. Sad im opet prijeti loš scenarij.
– Ako su epidemiolozi, bilo naši ili strani, već neko vrijeme upozoravali da se zatvore noćni klubovi i smanje ta velika okupljanja, ne znam što se čekalo do sada, tj. sa zabranom njihova rada poslije ponoći, koja je uslijedila tek nedavno, ali ipak prekasno. Također mi nije jasno i zbog čega su, ako je već to isto proglašeno kao rizično, dopušteni veliki pirevi od nekoliko stotina osoba u zatvorenom prostoru – ističe hvarski gradonačelnik, koji nam podastire i frišku ovoljetnu statistiku.
– Što se tiče grada Hvara, imali smo loše rezultate na početku sezone, a onda se situacija počela popravljati, tako da smo u sredini kolovoza bili na 5000 gostiju, što je oko 60 posto u usporedbi s prošlogodišnjim ljetom. A kad gledamo na cijelu godinu, to je oko 35 posto. Međutim, da se ovako nastavilo kroz ostatak kolovoza i rujan, došli bismo na 50-60 posto prošlogodišnjeg prometa, što je odlično. No, sada je sve neizvjesno jer vidimo da nas razne zemlje stavljaju na crvene liste, i to zbog povećanja broja zaraze koje se povezuju uglavnom s okupljanjima na pirevima i u noćnim klubovima – kaže Novak, te dodaje:
– Ne želim govoriti protiv noćnih klubova, i oni su važni za turizam, ali takvih mjesta na Jadranu, poglavito onih koji primaju velik broj ljudi, nema puno i ograničavanjem njihova rada ili zatvaranjem ne bi se ugrozila cjelokupna turistička industrija. A restorana, hotela, kafića, privatnog smještaja ima na tisuće; ti objekti nisu nikakva žarišta, o njima ovisi blagostanje brojnih obitelji i prihod našeg proračuna. A njihovo poslovanje je ugroženo zbog velikih korona-brojki, a koliko čujemo od epidemiologa i izjava iz drugih zemalja, većina mladih se zarazila u noćnim klubovima i ispada da smo zbog tih nekoliko klubova te velikih pireva ugrozili cijeli ostatak sezone. To nije dobro upravljanje. Međutim, ova sezona je ipak pokazala da i u vrijeme korone turizam može funkcionirati, ali da ga treba pametno "menadžerirati" – zaključuje gradonačelnik Hvara.
A evo što kaže hrvatski epidemiolog koji radi u jednoj županijskoj ustanovi.
– I laik je mogao shvatiti da će noćni klubovi biti problem. O tome su i prije početka sezone govorili kolege iz Zagreba, ali ih nitko nije slušao. Oni su prvi primijetili da su klubovi u metropoli problem. Ne treba biti Einstein da se shvati da će onda ljeti biti još gore u Dalmaciji, Istri i Kvarneru, gdje je takva ponuda veća. Tijekom epidemiološkog istraživanja, kada razgovaramo s kontaktima, zanemariv je broj onih koji su možda skupili virus SARS-CoV-2, koji uzrokuje COVID-19, u uslužnim djelatnostima ili recimo na radnom mjestu.
Gdje postoji kakva-takva distanca, a ljudi održavaju higijenu i provjetravaju prostore, mogućnost zaraze je mala. Najveći broj zaraženih dolazi iz kućanstava u kojima je boravio zaraženi, te na okupljanjima u klubovima ili na raznim vrstama zabave gdje je ostvaren bliski kontakt tijekom duljeg vremena. Međutim, važno je naglasiti da noćni klubovi nisu krivi, jer oni su imali dopuštenje za rad, njih ne treba prozivati, nego ljude koji su loše upravljali ovim segmentom – kaže nam taj epidemiolog, uz napomenu kako ne zna kakva će biti jesen jer i uz ovakve brojeve oni padaju s nogu.
– Stožeri kažu da je sve pod kontrolom, ali ja ne bih rekao da je tako. To je uljepšana slika. Ne želim dizati nikakvu paniku, ali mi smo na rubu pucanja. Volio bih da ministar Vili Beroš obiđe županijske zavode i porazgovara malo s nama, imali bismo mu što reći. Pritom da porazgovara nasamo s epidemiolozima, a ne šefovima – kaže nam taj liječnik.
I na kraju, kao zaključak, podsjetimo da su naši političari, a i poneki liječnik i znanstvenik, tvrdili da plešemo s virusom. Taj je ples, očito, loše završio ako pogledamo kakav će biti kraj turističke sezone. Nadajmo se samo da nas neće zadesiti zatvaranje kakvo smo imali prije nekoliko mjeseci.
