Siniša Smiljanić danas bi imao 31 godinu da njegov život 2012. godine naprasno nije ugasio vozilom, nakon prolaska kroz crveno, pijani poduzetnik Dejan Maćešić (51), višestruki kršitelj prometnih propisa, piše Jutarnji list.
Obitelj preminulog ostala je šokirana osuđujućom presudom od dvije godine zatvora, a Maćešić je nakon 13 mjeseci iz zatvora poluotvorenog tipa pušten ranije na slobodu. Niz nepravilnosti koje su od početka tragedije uslijedile, ponukale su Smiljaniće da se obrate Europskom sudu za ljudska prava. Tužili su Republiku Hrvatsku i dobili spor prema kojem im država mora isplatiti 26.000 eura odštete i 4500 eura sudskih troškova.
ESLJP je utvrdio da je Smiljanićima povrijeđeno pravo na život u materijalnom i proceduralnom aspektu jer RH "nije osigurala odgovarajući regulatorni okvir kažnjavanja počinitelja prometnih prekršaja koji učestalo ponavljaju te prekršaje".
- Maćešić kao čovjek mene ne interesira. Ne zanimaju me ni njegovi novci. Ne mogu mu oprostiti, kao što ni Bog jabuku oprostio nije. Isključio sam ga iz života, a kaznu je dobio kakvu je dobio i tu promijeniti ništa ne mogu. Ali ovom tužbom ukazao sam na problem u pravosuđu. Nije država kriva ni kolektiv, ali suci jesu kad se vidi što uzimaju pod olakotne okolnosti privilegiranima. Ponižen sam i osramoćen kao roditelj koji traži pravdu i ukazuje na nepravdu, na korupciju. Kad slušam predsjednika države i premijera kako komuniciraju, pa tako se ne razgovara ni u noćnim barovima - kaže nam otac pokojnog Siniše koji je odavno izgubio povjerenje u sudove.
Pogotovo nakon što je od Ustavnog suda dobio odbijenicu da oni kao obitelj nemaju pravnu zaštitu jer da nisu direktno oštećeni Sinišinom smrću.
A što se tiče presude ESLJP, ona još uvijek nije pravomoćna a postat će ako niti jedna strana u roku od tri mjeseca ne podnese zahtjev velikom vijeću Suda.
Ono što je vidljivo iz sudske odluke, Europski je sud utvrdio da su domaće vlasti poduzele određene mjere protiv Maćešića, ali nisu sveobuhvatno sagledale dostupne djelotvorne, odvraćajuće i preventivne mjere kako bi spriječile njegova kontinuirana ozbiljna kršenja propisa u cestovmom prometu te dovođenja u opasnost ljudi i imovine.
Stoga bi takav sveobuhvatni pristup, naznačio je sud, zahtijevao poduzimanje mjera u cilju smanjenja rizika za sigurnost cestovnog prometa poput poništavanja njegove vozačke dozvole ili oduzimanjem iste na duži vremenski rok, kao i nametanjem prometne edukacije, liječenja od zlouporabe droga odnosno drugih opijata, i gdje je to primjenjivo, primjenom strožih i odvraćajućih sankcija za kršiteljevo ponašanje.
- Poduzimanje takvih mjera bilo bi u skladu s mehanizmima uspostavljenim u relevantnom domaćem regulatornom okviru kao i onima utvrđenim u relevantnim međunarodnim propisima (prije svega u Konvenciji ali i u EU propisima). Domaće vlasti su na različitim razinama višestruko propustile poduzeti odgovarajuće mjere protiv kontinuiranog nezakonitog okrivljenikova ponašanja i tako su umanjile učinkovito funkcioniranje preventivnih mjera usmjerenih na osiguravanje javne sigurnosti i minimiziranje broja prometnih nesreća. Stoga je Sud utvrdio da je došlo do povrede pozitivne obveze države temeljem članka 2. Konvencije – navodi ESLJP.
S obzirom na činjenicu, pak, da je Maćešić više puta odgađao odsluženje zatvorske kazne, Sud je utvrdio da relevantni hrvatski zakon predviđa hitno izvršenje kazne u ovim slučajevima koje se može odgoditi samo u iznimnim okolnostima pa stoga smatraju nerazumnim zašto je izvršenje kazne odgođeno za godinu dana nakon pravomoćnosti presude.
Na sve to, Europski je sud zaključio kako utvrđeni nedostaci u odgovoru vlasti sugeriraju da je "domaći regulatorni okvir sigurnosti cestovnog prometa, a kako je primijenjen u ovom slučaju, bio daleko od rigoroznog i nije imao odvraćajući učinak koji bi mogao osigurati učinkovitu prevenciju takvih nezakonitih djela ubuduće."
Upravo to je razlog zašto, mišljenja je ESLJP, vlast nije uspjela osigurati povjerenje javnosti u poštivanje vladavine prava i sposobnosti vlasti da spriječe bilokakvu pojavu sličnih nezakonitih djela, a što predstavlja povredu Konvencije.