Pandemija COVID-a na tržište droga donijela određene promjene: u Zagrebu se kokain šmrče triput više nego prije pet godina!

Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama, koji su Ujedinjeni narodi proglasili prije 33 godine, ovoga 26. lipnja zapravo nije obilježen; svu pozornost javnosti 'pojela' je korona pandemija pa su i izvještaji što ih na godišnjoj razini objavljuju međunarodne i domaće organizacije gotovo potpuno pale u zapećak. Ipak, neki trendovi upozoravaju.

U prvom redu, izrazito je upozoravajuće da je Zagreb u samo pet godina utrostručio potrošnju kokaina. Naime, prema najnovijim mjerenjima koncentracije te droge u otpadnim vodama, količina od 396 miligrama dnevno na tisuću stanovnika upravo je tri puta veća od koncentracije izmjerene prije pet godina, a hrvatska metropola trenutno je među dvadeset europskih gradova ponajviše 'sklonih' i amfetaminu i ecstasyju.

Dnevna potrošnja od 145.7 miligrama amfetamina, odnosno 36.5 miligrama ecstasyja, ukazuje na trend sve veće popularnosti 'dizača' raspoloženja među Zagrepčanima. Dakako, potrošnja kokaina, ecstasyja i amfetamina znatno je veća vikendima kad se ljudi bezbrižno opuštaju i upuštaju u konzumiranje ilegalnih droga.

No pandemija COVID-a donijela je određene promjene i na tržište droga. U prvom redu, navode izvještaji europskih stručnjaka, nestabilnost izazvana pandemijom je dovela do ubrzane prilagodljivosti kriminalnih skupina i do procvata 'darkweb' tržišta droga.

Također, socijalne mreže i aplikacije vezane uz šifriranu komunikaciju dobili su veću ulogu u osiguravanju dostavljanja droga do konzumenata, smanjenje fizičkih kontakata dovelo je do veće cirkulacije gotovog novca na ulici i u podzemlju, a skladištenje zaliha kanabisa, onako kako većina skladišti WC papir i piletinu! - u nekim državama dovelo je do sniženih maloprodajnih cijena smole i 'trave', ali i do proizvodnje indijske konoplje u vlastitom kućanstvu. S druge strane, na međunarodnoj sceni kokainu se povećala cijena, a smanjila čistoća, a primijećeno je, naravno, da je kolapsom zračnog prometa pojačano krijumčarenje morima.

Dostupnost heroina se u nekim zemljama smanjila, ovisno o pravilima ograničenja kretanja i putovanja, uočene su nestašice određenih vrsta droga kao što su sintetski opioidi, crack i amfetamini, a smanjena je konzumacija MDMA što se izravno povezuje s otkazanim koncertima i festivalima.

Nove tvari

No, koju god drogu uzimali – a uz marihuanu, druga najpopularnija droga u Hrvatskoj su amfetamini! – najviše problema ipak i dalje imaju heroinski ovisnici. U sustavu liječenja upravo opijatski ovisnici čine najbrojniju skupinu te od svih osoba u registru ovisnika, oni čine čak 78 posto bolesnika. Zadar je na vrhu ljestvice gradova u kojima je stopa opijatskih ovisnika na sto tisuća stanovnika najveća.

Konkretno, hrvatski prosjek je 233,6 ovisnika na 100.000 stanovnika, a u Zadru čak 519,5, potom slijede Ista sa 499,4 ovisnika na sto tisuća stanovnika, potom Šibensko-kninska županija sa 429,7, Primorsko-goranska sa 338,1, Grad

Zagreb sa 334,7, Splitsko-dalmatinska županija sa 327,3 te Dubrovačko-neretvanska županija sa 'ispodprosječnih' 214,1 ovisnika na stotinu tisuća stanovnika.

Prema najnovijem izviješću Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europljani svake godine na maloprodajnoj razini troše najmanje 30 milijardi eura na droge. Oko 39 posto tog iznosa troši se na kanabis, 31 posto na kokain, 25 posto na heroin te pet posto na amfetamine i MDMA. Najnoviji podaci o kanabisu pokazuju kako se vrijednost tog tržišta procjenjuje na najmanje 11,6 milijardi eura, što ga čini najvećim tržištem droge u Europi.

Procjenjuje se kako je u protekloj godini kanabis konzumiralo oko 25 milijuna Europljana u dobi od 15 do 64 godine.

Maloprodajna vrijednost tržišta heroina u EU procjenjuje se na najmanje 7,4 milijarde eura godišnje, a opioide, uglavnom heroin konzumira oko 1,3 milijuna Europljana. Čistoća heroina je i dalje visoka, a maloprodajna cijena relativno niska. Kokain je druga najčešće konzumirana nezakonita droga u EU-u čije se maloprodajno tržište procjenjuje na oko 9,1 milijardu eura. Oko četiri milijuna Europljana konzumiralo je tu drogu u protekloj godini dana, kaže izvještaj Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.

Vrijednost tržišta novih psihoaktivnih tvari nije poznata, ali tijekom 2018. u sustavu ranog upozoravanja EU-a prijavljeno je 55 novih tvari koje se koriste kao droga, ali nisu bile na popisu ilegalnih supstanci, čime se ukupan broj takvih tvari koje se prate povećao na 731. U Hrvatskoj je samo tijekom prošle godine otkriveno osam novih psihoaktivnih tvari, a u zadnjih 15 godina ukupno je u nas identificirano 118 novih psihoaktivnih tvari, od čega najviše sintetskih kanabinoida i sintetskih katinona.