Ove će godine blagdanski stolovi biti siromašniji no ikad: cijene su skočile, pokušava se uštedjeti, a janjetinu će sebi priuštiti iznenađujuće mali broj ljudi

Manje janjetine, više sarmi i pečene svinjetine ove će godine biti na uskrsnim trpezama građana. Jaja i mladog luka neće nedostajati na tradicionalnom uskrsnom ručku ili doručku, koji će ove godine pripremati osam od deset hrvatskih građana.

Osim toga, istraživanje koje svake godine provodi magazin "Ja Trgovac" i agencija "Hendal", pokazalo je da će ove godine tradicionalan uskrsni ručak ili doručak pripremati 78 posto građana, dok ih je lani bilo 83 posto.

– Značajne razlike u odnosu na prošlu godinu ipak ima kada je riječ o tome planiraju li građani štedjeti pri kupovini namirnica za Uskrs. Naime, da planiraju štedjeti lani je izjavilo 54,3 posto građana, dok će ove godine pri kupnji štedjeti njih dvije trećine (66,5 posto) – kažu iz magazina "Ja Trgovac".

Sirnice i orahnjače

Na uskrsnom stolu najčešće će se naći kuhana jaja, i to kod gotovo 97 posto građana, a vrlo su blizu po popularnosti i mladi luk s 86 posto, te kuhana šunka s 84 posto. Natpolovični udio zauzima još hren s 59 posto, a na polovici uskrsnih stolova naći će se i rotkvica. Na svakom trećem uskrsnom stolu bit će sirnica ili na njih gotovo 35 posto i orahnjača na 30 posto trpezi. Četvrtina obitelji za uskrsni će blagdan jesti pečenu svinjetinu, dok je lani takav ručak imala svaka peta obitelj. Janjeće pečenje na stolu će imati 23 posto građana, a prošle godine je ovo meso blagovalo njih 28 posto, i to je najveći pad koji je zabilježen u ovom istraživanju.

Po jedan postotni bod u odnosu na prošlogodišnji blagdan veći je broj onih koji će objedovati puricu s mlincima, koja će biti na stolu 23 posto obitelji i sarme koje će jesti 12 posto obitelji. Za četiri postotna boda više građana nego lani, njih 17 posto, pripremit će šunku u kruhu.

Nabava u hipermarketima

Namirnice za uskrsne blagdane najveći broj građana koji će pripremati tradicionalni uskrsni ručak ili doručak nabavljat će u hipermarketima i velikim trgovačkim centrima, njih ukupno 63 posto, što je četiri posto više nego lani. Svoje potrebe iz domaće, vlastite proizvodnje, podmirit će 15,5 posto građana, što je tek nešto manje nego prošle godine, a blagi pad bilježi i planirana kupnja u malim prodavaonicama i supermarketima, gdje će kupovati 10,8 posto građana, dok će se na tržnicama opskrbiti njih osam posto.