Martin Hrastić
Ne muče samo nas duboke ideološke podjele. U Velikoj Britaniji i SAD-u vode se jednako žestoki kulturalni ratovi. Dok u anglosaksonskom svijetu imamo zabrinute liberale i konzervativna gunđala, kod nas smo detektirali reformske elitiste i nacionalističke križare
Sukobi oko Istanbulske konvencije. Svađe oko Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, oko ploče HOS-ovcima u Jasenovcu i ćirilice u Vukovaru. Žestoke raspre oko Vatikanskih ugovora, vjeronauka u školi, školskog kurikuluma, nastave povijesti, sadržaja lektire. Svi ti sukobi - koji dobrih desetak godina cijepaju hrvatsko društvo napola - samo su manifestacije jednog te istog, kulturnog rata u kojem dvije zavađene Hrvatske vode kulturni boj za svaki pedalj oko zamišljene Maginotove linije, piše Jutarnji list.
Taj rat dijeli već dugo Hrvatsku na dvije približno jednakobrojne polovice. Iako te polovice obično kolokvijalno zovemo ljevicom i desnicom, ti pojmovi u našem, hrvatskom ratu kultura nisu upotrebljivi. Dvije zaraćene Hrvatske prije bismo mogli opisati kao liberalnu i konzervativnu Hrvatsku. Na jednoj strani te razdjelnice je Hrvatska pod snažnim utjecajem Crkve, sumnjičava prema liberalnim idejama sekularizma, multikulturalnosti, političke korektnosti i rodne teorije te oslonjena na esencijalističku, apovijesnu predodžbu nacionalne zajednice. Na drugoj je - pak - sekularno-liberalna Hrvatska koja snažno zagovara paket liberalno-zapadnih vrednota, koja vjeruje da je povijest ravni vektor koji nas izbavlja iz atavizma, zatucanosti i bigotnosti, te evolutivno vodi u napredni i razvijeni svijet.
Bez zbiljskih tema
Taj kulturni rat nikad nije bio sukob ljevice i desnice. Nije - za početak- zato što su u tom ratu tzv. lijevi (liberali) imućniji, bolje adaptirani na kapitalizam i manje skloni protekcionizmu, intervencionizmu i socijalnim transferima, što bi ih po klasičnoj političkoj taksonomiji činilo više “desnima” od “desnih”. Ali, nije i iz drugog, važnijeg razloga: zato što se klasične političke teme koje su nekad razdvajale ljevicu i desnicu - porezi, novčana redistribucija i socijalna pravda - u ovom sukobu ni ne spominju. Kad se u Hrvatskoj pojavi tipična lijevo/desna tema (recimo - sudbina Uljanika, ili Agrokor, ili golf na Srđu, ili koncesija na pomorsko dobro, aerodrome i ceste) stavovi o njoj često će okomito nadilaziti granice kulturnog rata, pa će, recimo, o takvim pitanjima iste stavove imati Most i Radnička fronta, ili će pak - na drugoj strani - u stavovima podudarni biti HDZ i SDP. Politika se u Hrvatskoj već dugo ne vodi oko zbiljskih lijevo/desnih tema, zato što je cjelokupni politički život usisan u crnu rupu identitetskih, kulturalnih pitanja.
To je, dakako, loša vijest. Ali, u toj lošoj vijesti postoji barem jedna utjeha, naime, nije samo kod nas tako. Prošlog tjedna, britanski je novinar Rod Liddle (kontroverzni autor, odmetnuti laburist koji sebe ideološki opisuje kao “socijalnog konzervativca”) objavio u Sunday Timesu veliki esej o ratu kultura u Britaniji i SAD-u. Lamentirajući što se suvremena britanska i američka politika vodi oko tema identiteta, umjesto oko klasnih i ekonomskih interesa, britanski novinar u toj promjeni vidi i uzroke žestine kulturnog rata. “Nekad nas je razdvajalo vođenje ekonomije, a argumenti nisu bili osobni, nego politički. Rat kultura je duboko osoban: on se tiče toga kako živimo, te naših individualnih prava. Zato borba i jest tako ogorčena.”
Liddle - inače protivnik imigracije i političke korektnosti koji sebe opisuje kao “ekstremno lijevog u financijama” - kao prilog tekstu u Sunday Timesu priložio je i test sa 24 pitanja preko kojih čitatelj može detektirati vlastitu pripadnost u kulturnom ratu plemena. Ovisno o najčešćim odgovorima (a, b, c ili d), Liddle je vlastite čitatelje smjestio u četiri kategorije: “borac za socijalnu pravdu”, “liberal koji sjedi na ogradi i zabrinuto krši ruke”, “socijalno konzervativno gunđalo” i “rasist iz golf-kluba koji se dosađuje”. Pripadnost jednom od četiriju pitanja britanski je novinar detektirao kroz odgovore na pitanja koja su se ticala kolonijalizma, rasizma, Churchilla - ali i epidemije pretilosti, BBC-ja ili nejednakosti plaća muškaraca i žena. Britanski autor pokušao je i ocrtati pripadnike svojih “plemena” kroz tipsku dob, regiju, profesiju i klasni status.
Sociološki kroki
Potaknuti “kvizom kulturnog rata” Sunday Timesa, pokušali smo načiniti sličan pokus i u Hrvatskoj. Odlučili smo se na kviz sa 25 pitanja. Među njima ima i onih zbog kojih je naša zemlja već desetljećima u biblijskoj zavadi, ali i naizgled trivijalnih, za koja - međutim - vjerujemo da su simptomatična. Kao i britanski novinar, i mi vjerujemo da se bipolarna podjela Hrvatske zapravo sastoji od četiriju političkih “plemena” koja se oko različitih tema nužno ne preklapaju uvijek jednako. Kao i autor Sunday Timesa, pokušali smo tipske pripadnike tih plemena skicirati kroz nepretenciozne sociološke krokije.
1) Marko Perković Thompson je:
a) neonacist čije koncerte treba bojkotirati, ako ne i zabraniti
b) nacionalistička seljačina koji svira jugoslavenski pastirski rock
c) daroviti muzičar, premda mi se ne sviđa ikonografija na koncertima
d) domoljub koji se ne ustručava iskazivati svoje ideje
2) Kad oko nogometnog stadiona vidim štandove sa samim ćevapima, pomislim:
a) ništa za mene, jer sam vegetarijanac
b) još jedan dokaz kako se u ovih 25 godina Hrvatska balkanizirala
c) trebalo bi tu biti više izvorne hrvatske kuhinje
d) Da mi komunjare možda ne bi branile i janjetinu?
3) Moje mišljenje o golfu na Srđu:
a) projekt kojim krupni kapital pokušava kolonizirati javno dobro
b) Dokle ćemo pravnom nesigurnošću tjerati investitore?
c) podržati, ali oprezno, uz zaštitu kulturne i prirodne baštine
d) sprega korumpiranih političara i židovskog lobija
4) Moje mišljenje o tome što se u Hrvatskoj uvelike slušaju cajke:
a) cajke ili Rihanna, svejedno: sve je to kapitalistička industrija zabave
b) još jedan dokaz da se Hrvatska u 25 godina balkanizirala
c) mlade treba odvraćati od toga i afirmirati hrvatski glazbeni idiom
d) to treba suzbiti, baš kao i Bajagu i Balaševića
5) Vjeronauku u školi je:
a) napad na sekularnu državu i treba ga ukinuti
b) može biti u školskoj zgradi, ali se mora ponuditi i građanski odgoj
c) od njega ne može biti štete, dio je našeg civilizacijskog identiteta
d) treba biti obavezan, kao u Rusiji
6) Moje mišljenja o Vladimiru Putinu:
a) despot koji hapsi umjetnike - ali za njegovo jačanje je kriv Zapad
b) diktator kojeg se treba kloniti i slijediti euroatlantske uzore
c) ne volim ga, ali mislim da se Hrvatska mora brinuti o svom interesu pazeći da ne izgubi zapadne saveznike
d) pravi vođa koji zna kako se obračunati s nemoralom i dekadencijom
7) Moje mišljenje o Trumpu:
a) karikatura gramzivog kapitalista, ali Clinton bi bila gora od njega
b) štetni pajac koji je poljuljao autoritet zapadnog svijeta
c) ne volim ga, ali mislim da se Hrvatska mora brinuti o svom interesu pazeći da ne izgubi zapadne saveznike
d) čovjek koji je pomrsio račune pokvarenoj eliti
8) Moje mišljenja o Oliveru Frljiću:
a) nisam gledao, ali on je moralni orijentir društva
b) nisam gledao, ali apsolutno podržavam umjetničke slobode
c) nisam gledao, ali umjetnička sloboda ne može biti izlika za vrijeđanje
d) nisam gledao i neću, to treba zabraniti
9) Zaključci Povjerenstva za suočavanje s nedemokratskim režimima su:
a) sramota, jer legaliziraju nacistički pozdrav ZDS
b) gubljenje vremena, treba se okrenuti budućnosti
c) nisu idealni, jer totalitarizmi nisu dobili isti tretman
d) sramota, jer crvena zvijezda i Tito nisu zabranjeni
10) Moje mišljenje o školskom kurikulumu:
a) to je neoliberalni projekt, ali bit će dobro ako izagna iz škola nacionalističke dogme
b) najvažnija reforma, neophodna za iskorak u budućnost
c) reforma da, ali ne smije biti relativiziranja temeljnih nacionalnih vrijednosti
d) riječ je o podvali globalista i internacionalista
11) Titovo doba bilo je:
a) zlatno doba kad se radilo, stvaralo i brinulo o običnim ljudima
b) ne sviđaju mi se diktatura i kult ličnosti, ali treba priznati da je mnogo toga stvoreno i sagrađeno
c) treba se otkloniti od svih totalitarizama, pa i Titovog
d) mračno doba ropstva kad je Hrvatska bila kolonija
12) Luka Modrić je:
a) lažni svjedok i utajivač kojeg treba strogo kazniti
b) sjajan nogometaš, ali pred zakonom svi moraju biti isti
d) mladić koji je izmanipuliran i ne smije ga se suditi prestrogo
c) nacionalni junak kojeg progone jer mrze hrvatske svetinje
13) Postoji li problem uhljeba, i kako ga riješiti?
a) uhljebi su izmišljotina neoliberalnih ideologa i zagovornika mjera štednje
b) uhljebe su stvorili HDZ i SDP. Treba ih otpuštati
c) postoji problem, ali ne može se rješavati preko koljena
d) postoji problem, a čišćenje sustava treba početi lustracijom
14) Slobodan Praljak je:
a) osuđeni ratni zločinac, bitna poluga zločinačke politike Herceg-Bosne
b) čovjek koji je napravio političku glupost i skupo je platio
c) tragična žrtva čiju je ulogu sud krivo procijenio
d) nevini heroj koji je pokazao prkos moćnicima
15) Inicijativa triju mora je:
a) projekt neofašističkih populista kojim se nudi lažno rješenje za krizu kapitalizma
b) antieuropski projekt usmjeren protiv liberalne demokracije
c) savez zemalja koje s Hrvatskom dijele sličnu prošlost i identitet
d) jedini odgovor na briselski diktat
16) Ljudi koji za mene utjelovljuju 90-e su:
a) ubojice Aleksandre Zec
b) Kutle, Gucić i Todorić
c) neznani heroji Domovinskog rata
d) nevino osuđeni heroji Norac, Merčep i Glavaš
17) Među hrvatskim glazbenicima, najviše poštujem
a) Johnnyja Štulića
b) Milu Kekina
c) Jasenka Houru
d) Thompsona
18) Hrvatski i srpski jezik su:
a) jedan jedinstveni jezik
b) ne zanima me, važno da se mi razumijemo
c) dva jezika koja imaju neke sličnosti
d) dva potpuno različita jezika
19) Mišljenje o Noći vještica?
a) prezirem takve konzumerističke manifestacije
b) kulturna novotarija kao svaka druga, neka se djeca zabavljaju
c) preferiram naše tradicionalne svetkovine, ali mojoj djeci se sviđaju rezbarene bundeve
d) to je sotonistički ritual uvezen s dekadentnog zapada
20) Mišljenje o filmu Ministarstvo ljubavi:
a) domobranski film, bezuba zabava koja ne zasijeca zaista u privilegije branitelja
b) benigna komedija, kao stvorena za prime time nacionalne televizija nedjeljom
c) mislim da je trebalo više paziti na dignitet udovica Domovinskog rata
d) još jedan dokaz da je HAVC kriminalna organizacija
21) Pobačaj je:
a) neupitno pravo žene da odlučuje o svojem tijelu
b) žene treba informirati da je to tek krajnje rješenje za neželjenu trudnoću
c) zakon to treba dozvoliti samo u iznimnim slučajevima malformacije ploda ili opasnosti pod život majke
d) ubojstvo, i ništa drugo
22) Hrvatska televizija je:
a) izuzetno važni javni servis koji su nacionalisti pretvorili u ruglo
b) relikt koji nema smisla, pa treba smanjiti ili ukinuti pretplatu
c) unatoč svemu, to je važna institucija za nacionalni identitet
d) komunistički dinosaur koji treba ukinuti
23) Iseljavanje Hrvata je:
a) željena nuspojava kapitalizma, koji želi preko naših radnika oboriti cijenu rada na Zapadu
b) neizbježna posljedica globalizacije, a na nama je da privučemo i sami strane radnike
c) dramatična pojava protiv koje se treba boriti svim mjerama
d) očekivana posljedica sluganske politike i gubitka suvereniteta
24) Mišljenja o papi Frani:
a) simpatične su mi njegove socijalne ideje, ali feudalna i reakcionarna crkva nije se promijenila
b) lučonoša našeg doba, kad bi ga bar hrvatska Crkva slijedila
c) značajna figura, ali ne sviđa mi se njegovo okolišanje oko Stepinca
d) marksist i heretik
25) Čovjek koji jedini govori istinu o ovom društvu je:
a) Dragan Markovina
b) Boris Jokić
c) pater Ike Mandurić
d) Željko Glasnović
A) HERETIČKI OTPADNIK
Pripadnici ove skupine dobno se dijele u dvije grupe. Prvu od njih čine mlađi profesionalci između 25 i 35 godina, najčešće iz Zagreba, Pule i Rijeke. Riječ je o fakultetski obrazovanim ljudima koji rade u slobodnim profesijama, često su prekarci i razmišljaju o odlasku u inozemstvo. Ne glasuju, a ako glasuju, glasuju za Živi zid, Novu ljevicu i Zagreb je naš. Čitaju Novosti, Lupigu, H-Alter i Forum.tm. U ovu skupinu spadaju i ljudi iznad 55 godina koji imaju iskustva života u socijalizmu, radili su u velikim industrijskim sistemima, žive u bivšem društvenom stanu, u nekom od propalih industrijskih centara (Sisak, Split, Brod, Rijeka). Najčešće su kvalificirani radnici ili tehnička inteligencija. U ovoj skupini je i natprosječan udio Srba. Također, velika je vjerojatnost da je netko u njihovim obiteljima sudjelovao u partizanskoj borbi.
B) REFORMSKI ELITIST
Pripadnici ove skupine najčešće imaju između 30 i 55 godina. Češće od prosjeka imaju fakultetsku diplomu i govore bolje strane jezike. Žive ili u nekom od četiri najveća grada, na kvarnerskim otocima ili u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Međimurje, Varaždin, Koprivnica). Često rade u privatnom sektoru, bilo u manjim ili srednjim poduzećima ili u velikim financijskim, telekomunikacijskim i energetskim tvrtkama. Od svih triju skupina, pripadnici ove zarađuju najviše. Češće od ostalih, imaju djecu školske dobi. Sami ne bi emigrirali, ali drže da bi njihovoj djeci bilo razborito odseliti. Čitaju Jutarnji list i Index.hr. Glasuju za SDP ili Pametno, ranije su glasovali i za HNS, a neki su dali glas i Mostu na prvim izborima kad se Most pojavio.
C) ZABRINUTI DOMOLJUB
Riječ je o najbrojnijoj skupini. Čine je ljudi oba spola i različitih dobnih skupina, ali su najzastupljeniji oni stariji od 50 godina. Pripadnici ove skupine češće rade u javnom sektoru (zdravstvo, školstvo, sudstvo, uprava) ili u javnim poduzećima. Često su umirovljenici, nerijetko sa stranom mirovinom. Često žive od poljoprivrede ili turizma, ali ponajprije kao samostalni iznajmljivači. Rasprostranjeni su posvuda osim u Istri i na Kvarneru, no najbrojniji su u Slavoniji i Dalmaciji. Najčešće žive u gradićima i gradovima od 1000 do 40.000 stanovnika. U pravilu ili idu u crkvu, ili bar časte tradicijske blagdane i sakramente. Čitaju Večernji list i Slobodnu Dalmaciju. Glasuju za HDZ, ako su iz Zagreba glasuju za Milana Bandića, a ako su iz Dalmacije i mlađi od 45, glasuju i za Most.
D) NACIONALISTIČKI KRIŽAR
Pripadnici ove skupine dobno se mogu razdvojiti na tri grupe. Prvu čine stariji građani koji su se ili vratili iz emigracije, ili su doživjeli na svojoj koži komunističku represiju. Drugu čine pripadnici “ratne generacije” (između 45 i 60 godina) koji su sudjelovali u ratu 90-ih i - češće nego ostali - imaju veteransku mirovinu. Treću čine pripadnici/ce mlađi od 30 godina, obaju spolova, nerijetko djeca ili potomci prvih dviju podskupina. U ovu skupinu spada i najveći dio katoličkog svećenstva, kao i najveći dio organiziranih nogometnih navijača. Pripadnici ove skupine često su imali pretke u vojnim postrojbama NDH, no - usuprot očekivanom - ima ih koji su djeca ili unuci partizana, pogotovo u Dalmaciji. Ima ih posvuda, ali su najbrojniji u velikim gradovima, pogotovo Splitu, Zadru i Zagrebu. Čitaju Dnevno.hr i braniteljske portale, glasuju za desne protestne opcije, a u doba Karamarka glasovali su za HDZ. Rjeđe su visoko obrazovani, no ima iznimki. Politički su najangažiraniji.
