Model provedbe nacionalnih ispita mora biti dobro osmišljen, ne smije se uvoditi naprečac, generacije učenika koje će ih pisati treba dobro pripremiti i najaviti što im oni donose, a najbolje bi bilo da se najprije provedu pokusno.
Protekla i aktualna školska godina održavaju se u posebnim uvjetima zbog pandemije koronavirusa, pitanje je koliko je realno propitivati u takvim okolnostima stečena znanja.
To su neki od komentara i poruka stručnjaka, učitelja i ostalih praktičara te roditelja nakon što su Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) i Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) objavili kako pripremaju veliki projekt vanjskog ispitivanja učenika petih i osmih razreda osnovnih škola, a dio tih rezultata, prije svega u osmim razredima, koristio bi se za dodatnu selekciju učenika prilikom upisa u srednje škole.
Iako se kolokvijalno odmah počelo govoriti o "maloj maturi", čelni ljudi u obrazovanju potrudili su se objasniti da to nije "to", nego je riječ o uvođenju standardiziranih, vanjskih testova kojima će se na kraju 5. i 8. razreda propitivati postignuća i primjena znanja, za početak iz dvaju predmeta – hrvatskog jezika i matematike – a moguće je da se jednom u nacionalno ispitivanje uključi i područje prirodoslovlja.
Ništa prije proljeća 2022.
U svakom slučaju, ništa od toga neće se provoditi ove školske godine, najraniji mogući termin je proljeće 2022. godine, za početak nisu predviđene ni ocjene iz tih testova, nego im je cilj dobiti povratne informacije o kvaliteti i slabim točkama obrazovnog sustava kako bi se mogao unaprijediti. Trenutačno su tako i model i dinamika pokretanja nacionalnog ispitivanja još uvijek "u magli", pa su i mišljenja donekle podijeljena. Stručnjaci, naši sugovornici, za priređivače imaju nekoliko preporuka, a svi se slažu kako problem koji se na ovaj način želio riješiti – hiperinflaciju odlikaša u osnovnim školama i upise u srednje škole – možda ipak treba drukčije eliminirati.
– Stvorila se velika zbrka oko termina "mala matura" i "nacionalni ispiti", što su potpuno drukčiji pojmovi u vrednovanju učenika. Na maturi govorimo o završnim ispitima kojima učenik stječe svjedodžbu, odnosno dokument o završnosti razine obrazovanja, dok se nacionalni ispiti uvode kako bi se na razini neke generacije provjerila usvojenost ishoda te oni nemaju posljedice na učenike. Nije jasno što se sada želi uvesti, dijagnosticiranje stanja u obrazovanju ili model koji će riješiti problem hiperinflacije odlikaša – upozorava dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, psihologinja s Instituta za društvena istraživanja iz Zagreba. Ona ističe kako se nacionalni ispiti u svijetu provode na uzorcima učenika, što je korisno, tako da ne vidi potrebu da se u nas ispituju cijele generacije, a osobito da se na temelju uspjeha iz dvaju predmeta radi selekcija prilikom upisa u srednje škole.
Hibridno ocjenjivanje
– Možemo očekivati negativne učinke na sustav, ako će učenici biti skoncentrirani samo na dva predmeta, hrvatski jezik i matematiku. Bolje je rješenje uvođenje takozvanog hibridnog modela ocjenjivanja, što je predloženo cjelovitom kurikularnom reformom, a koji uključuje kombinaciju unutarnjeg i vanjskog vrednovanja, dakle da se konačna ocjena iz nekog predmeta izvodi i na temelju ispitivanja koje provodi učitelj u školi i na temelju vanjskih ispita koje, primjerice, izrađuje NCVVO – kaže Zrinka Ristić Dedić, dodajući kako bi se na taj način učenici objektivnije vrednovali, dok je za upise u srednje škole bolji model prijemnih ispita, koje su već uvele neke zagrebačke gimnazije.
Prijemne ispite kao bolji model selekcije prilikom upisa u srednje škole vide i drugi naši sugovornici.
– Uvela bih prijemne ispite za upis u srednju školu, a što se tiče nacionalnih ispita, u ovim okolnostima nisam za to. Učenici, nastavnici i učitelji već su dovoljno preopterećeni, nastava se provodi u ozračju neizvjesnosti, pod maskama, i sad ih dodatno opterećivati novotarijama, nije potrebno. Ako se ipak odlučimo za to, onda treba dobro osmisliti projekt i ići lagano, svakako najprije provesti generalnu probu – poručuje sveučilišna profesorica iz Zagreba, prof. dr. Dubravka Miljković, psihologinja i pedagoginja.
– Cijeli je sustav potrebno dobro protresti, ali treba vidjeti koja je svrha odluka poput ove. Nije dobro donositi samo parcijalne i vatrogasne mjere, razmišljajmo cjelovito o obrazovnom sustavu, a svakako treba razgovarati s učiteljima i nastavnicima – poručuje profesorica Miljković.
Na nastavničkim grupama uvođenje nacionalnih ispita komentira se različito, od toga da je riječ o još jednom neplaćenom poslu za učitelje do toga kako se protivnici pribojavaju da će rezultati razotkriti kako su upravo oni ti koji poklanjaju petice.
'Apsolutno je za'
– Apsolutno sam za uvođenje nacionalnih ispita. To je trebalo odavno napraviti. Poklanjanje ocjena postalo je neizdrživo, mnogi su nastavnici izloženi pritiscima, svatko vas može anonimno prijaviti i žaliti se na ocjenu, i to se godinama ne mijenja. Međutim, model nacionalnih ispita treba dobro razraditi, uključiti stručnjake i praktičare iz škola te svakako provedbu početi kada prođe epidemija – nema dvojbi za Josipa Matkovića, učitelja njemačkog jezika i utemeljitelja nastavničke grupe "Školska zbornica".
Predlaže kako u početku ne bi trebalo biti ocjena iz nacionalnih ispita, "da vidimo kako će to funkcionirati", dok za upise u srednje škole kaže kako treba biti ili-ili: "Ili nacionalni ispiti, ili prijemni ispiti. Nikako oboje – kaže profesor Matković.