Postotak žena koje sudjeluju u hrvatskoj politici kreće se od otprilike 1/4 u državnom parlamentu do 1/5 u lokalnoj politici. Postotak žena u hrvatskoj politici raste od početka neovisnosti Hrvatske. No je li sve u brojevima?
Činjenice su to i pitanja koja su se postavljala na panelu ‘Ravnopravnost u političkoj areni, stvarnost ili fikcija?’ održanom u sklopu Women’s Weekenda.
O ulozi žena u hrvatskoj politici i o tome misle li isto na temu ravnopravnosti usprkos ideološkom predznaku, govorile su istaknute hrvatske političarke Sabina Glasovac, potpredsjednica Hrvatskog sabora, Marija Selak Raspudić, profesorica i predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora, Sandra Benčić, saborska zastupnica te Sandra Krpan, zamjenica riječkog gradonačelnika.
Sandra Benčič smatra da su brojke odraz stanja u društvu.
-Dovoljno je reci da političke stranke umjesto da zadovolje zakonske kvote radije plaćaju kazne. A i kada imaju dovoljan broj žena, njima popunjavaju zadnja mjesta na listama. Koliko je apsurdna situacija potvrđuje činjenica da smo mi kao stranka tuženi jer smo u Osijeku na lokalnim izborima imali “previše” žena na listi, kazala je Benčić.
Glasovac je dodala kako u svim organima stranke ali i u klubu zastupnika imaju pedeset posto žena.
Marija Selak Raspudić nije pak pobornica kvota te smatra kako pravi napredak dolazi autentično, a ne kvotama. Navela je i nedavni primjer Hrvatskih suverenista koji su pred Odbor za ravnopravnost spolova iznijeli svoj “problem”.
-Kazali su kako njihova politika više privlači muškarce, a ne mogu platiti kazne kao druge stranke. Dočekani su izrazito neprijateljski na Odboru. Smatrala sam da treba uvažiti njihovo pitanje, jer mogu shvatiti da postoje politike koje više zanimaju muškarce, Selak Raspudić je kazala.
S njom se nisu složile ostale panelistice.
Najžučniji dio rasprave bio je vezan u “klečavce”. Predstavnice lijevih opcija smatrale su kako njihovo zauzimanje javnog prostora nema nikakve veze s demokracijom, dapače, predstavljaju prijetnju za nju, dok je Raspudić bila mišljenja da svatko u okviru zakona ima pravo javno izražavati stavove.
-Klečavci bi nam mjerili dužine suknje i dubinu dekoltea. Neka kleče za samokontrolu, bilo bi im bolje - zaključila je Glasovac.
Moderator Petar Štefanić osvrnuo se na izjavu predsjednika Zorana Milanovića o ženama: “Izborite se, budite bolje, pametnije, inteligentnije, lukavije i zaboravit će da ste žene”, kao i njegov pogrdni naziv “narikače”.
Sabina je kazala kako je odmah reagirala na izraz narikače, te podsjetila na izjave premijera koje je novinarke nazivao slatkicama, dok su u Saboru žene znali nazivati masnim, debelim, nervoznim chihuahuama.
Krpan je bila vrlo direktna.
-Nisam ni baba ni narikača. Bila sam na prosvjedu protiv molitelja, meni smetaju na Trgu. Ako ovako nastavimo, vrlo lako nam se može dogoditi Poljska, Krpan je naglasila.
Dotaknuli su se i pitanja prava na pobačaj gdje je Krpan opet bila naizravnija rekavši kako ginekolozi koji imaju priziv savjesti ne bi trebali biti ginekolozi, već su trebali izabrati neku drugu specijalizaciju.