Nagrade za lokalno novinarstvo - "Anđelko Erceg" u kategorijama tisak i internet i "Siniša Glavašević" u kategorijama radio i televizija" za 2022. godinu, dodijeljene su danas u Vinkovcima. Nagradu u kategoriji tisak dobio je novinar Slobodne Dalmacije Damir Tolj. U kategoriji internet dobitnica je Martina Pereša s portala Istra24, a „Glavaševića“ za radijsko novinarstvo dobio je Petrinjski radio. Za televizijsko novinarstvo nagrađena je novinarka Libertas TV-a Bruna Papić.
Prestižnu nagradu "Anđelko Erceg" dobio je naš Damir Tolj, kojega je ove godine i njegova matična kuća Slobodna Dalmacija proglasila novinarom godine u Hrvatskoj.
Evo što nam je rekao novinar Tolj...
– Zahvaljujem na još jednom velikom priznanju! Danas nagradi HND-a za lokalno novinarstvo, koja nosi ime Anđelka Ercega. Nekidan na nagradi Slobodne Dalmacije za novinara godine, koja nosi ime Miljenka Smoje. Bez te dvojice Dalmatinaca povijest hrvatskog novinarstva bila bi siromašnija. Zato je posebna čast u istoj godini družiti se s obojicom. Dupla kruna!
Ali ne biste vjerovali: za iste tekstove jedni te časte, a drugi tuže. Novinari su omiljeni materijal za tužbe. Često i u kaznenim postupcima, redovito u odštetnim parnicama. Tako se moćnici bore protiv istine. Neće im uvijek polaziti za džepom!
Slobodna Dalmacija je i lani imala laureata, kad je HND i ustanovio lokalnu, Ercegovu nagradu – kolegu Vinka Vukovića. Pisao je o Vruji. Evo, ja o škveru. Ali nisu nužno teme iz manjih mjesta i sredina lokalnije po svojem značenju od priča iz velikih središta.
Hoću reći, fali nam ona velika, nacionalna nagrada, grand prix, nagrada HND-a za novinara godine. Pa ako već nismo prispjeli mi, znajte da nas u "Slobodnoj" ima još! Samo nas pustite da igramo i bit će još golova. Naprid, naši! – rekao je naš kolega.
Podsjetimo, Damir Tolj, dobitnik godišnje nagrade za novinarstvo Slobodne Dalmacije, rođen je 1970. godine u Ljubuškom (BiH). Završio je Prirodoslovno-matematičku gimnaziju te je diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Splitu 1995. godine. U Slobodnu Dalmaciju dolazi 1996., prvo kao novinar Gradske rubrike, potom Unutarnje politike, sektor brodogradnja i pomorstvo. Reportaže, ljudske sudbine, dramatični događaji koji su obilježili živote običnog svijeta širom Dalmacije, Hrvatske i BiH, elementarne nepogode, požari, poplave, izbjeglička kriza... samo su dio njegova opusa.
Pisao je o žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije, genocidu u Bosni, etničkom čišćenju, logorima, masovnim grobnicama, haaškim osuđenicima i ratnim zločincima, neke je i intervjuirao, pratio je gospodarske i političke afere nacionalne i lokalne razine, izborne procese u Hrvatskoj i BiH…
Bio je zamjenik i šef Gradske te zamjenik i šef Deska SD.
Kolega Tolj lani je razotkrio očajno stanje u "Brodosplitu". Na tom primjeru pokazao je lošu reakciju države, koja je posrnule škverove predala privatnim vlasnicima, pružajući im godinama sve moguće potpore: institucionalne, financijske, gospodarske i političke, vrijedne milijarde kuna.
Dok su drugi objavljivali samohvale "Brodosplitova" vlasnika, Tolj je razotkrio da je škver na dnu. Na putu u stečaj. Gubici su se gomilali, radnici su ostajali bez posla, ugašeni su deseci škverskih tvrtki s više od tisuću zaposlenih, dok vlasnik – Tomislav Debeljak – ne podmiruje račune i pokušava se izvući, najavljujući učestalo u biranim medijima preporodne poslovne pothvate te svijetlu budućnost za tisuće novih metalaca.
Tolj prvi objavljuje i da država (MORH) nije vlasnik četiriju nedovršenih brodova za Obalnu stražu (HRM), naručenih još 2014. i većim dijelom plaćenih. Na njih se uknjižilo brodogradilište, a država se nije zaštitila. Vlada i MORH sve su pokušali relativizirati, ali kolega Tolj nizom tekstova upozorava na to koliko je čitava priča porazna za državu.
Na koncu je SD donijela vijest da je RH tužila vlastito ministarstvo ne bi li ispravila uknjižbu. Država je izgubila sudski spor i državni brodovi zasad ostaju u privatnim rukama vlasnika uvenulog škvera.
Tolj razotkriva i kako se "Brodosplitov" gazda pokušavao spasiti kroz predstečajne nagodbe i čitav niz raznih pravnih akrobacija, prepuštajući radnike i vjerovnike njihovim neugodnim sudbinama. Dolazi i do Debeljakovih zaposlenika u Velikoj Britaniji koji su doživjeli sudbinu splitskih škverana. Bolje mu nisu prošli ni radnici u Srbiji, a kratkoročno njegov norveški škver, koji je završio u stečaju, tužbom traži golemu odštetu od Debeljaka.
Vrhunac je ljudsko lice priče: škverani koji su nakon desetljeća rada u kompaniji prvi put javnosti ispričali što se sve događalo iza škverske žice u to "zlatno" Debeljakovo doba. Tolj je svoje izvrsno poznavanje pomorske i brodograđevne tematike, u čemu nema aktivnog premca u našem medijskom prostoru, na najbolji mogući način iskoristio kako bi na primjeru škvera pokazao kako izgleda neuspješna hrvatska privatizacija koja je porezne obveznike koštala milijarde.
