Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u nedjelju da je dosad u Hrvatsku stiglo više od 8300 izbjeglica iz Ukrajine, no najgora faza rata tek dolazi pa očekuje povećani pritisak na Europu na tri glavna fronta - energetsku sigurnost, troškove obrane i prihvat izbjeglica.
Planovi UN koji su bili do neki dan projicirani na četiri milijuna izbjeglica iz Ukrajine danas izgledaju prilično konzervativno jer se približavamo tom broju, rekao je Božinović novinarima nakon sastanka Međuresorne radne skupine za prihvat i zbrinjavanja izbjeglog stanovništva iz Ukrajine.
Ustvrdio je da se Europa suočava s humanitarnim pitanjem par exellance jer deseci tisuća ljudi napuštaju Ukrajinu, a ruska vojska okružuje gradove. Možemo očekivati povećani broj dolazaka u sve članice EU-a, uključujući i Hrvatsku.
Pokrenuta dvojezična internetska stranica
Ministarstvo je kao koordinativno tijelo Međuresorne skupine predstavilo dvojezičnu internetsku stranicu koja će svakodnevno objavljivati podatke koje zanimaju hrvatsku javnost - od mogućnosti volontiranja do pružanja smještaja, dok će se ukrajinski građani putem ukrajinske inačice moći informirati o svojim pravima, poput zdravstvene i socijalne skrbi, obrazovanja i zaposlenja.
Božinović je rekao da će se na europskoj razini razgovarati o koordiniranim naporima za rješavanje brojnih pitanja, a jedno od njih je financiranje prihvata izbjeglica, o čemu EU razmatra različite mogućnosti.
EU sada pomoć daje državama prvog ulaska, među kojima nije Hrvatska, ali jest među zemljama u koju dolaze raseljene osobe i za koje se može računati da će tu ostati dulje vrijeme.
Na hrvatskoj razini pokušavaju projicirati financijski okvir, kazao je Božinović ponovivši da su spremni primiti 20.000 osoba, no to se može povećati ovisno o razvoju događaja u Ukrajini.
Trenutno je 7421 osoba u pojedinačnom smještaju dok ih je u kolektivnom smještaju 827. Cilj je da što više ljude bude smješteno pojedinačno diljem Hrvatske.
U posljednje vrijeme povećava se broj ljudi u kolektivnom smještaju, a što se tiče prihvatnih centara stvari funkcioniraju kao i prvog dana jer se izbjeglice tu kratko zadržavaju i upućuju u objekte za trajniji smještaj.
Kad je riječ o kolektivnom smještaju, raspisali su javne pozive za oko 10.000 smještajnih jedinica diljem Hrvatske, a svi podaci o tome što je država organizirala bit će dostupni javnosti.
Božinović je ocijenio kako Hrvatska dosad može biti zadovoljna s organizacijom prihvata izbjeglica, od samog starta ide se nekoliko koraka naprijed i želi anticipirati sve moguće situacije kako bi organizacijski, financijski i logistički bili spremni na sve izazove.
Također, ukrajinski ljudi koji prolaze ovih tjedna kalvariju trebaju u Hrvatskoj biti zbrinuti na način koji pokazuje empatiju hrvatskog čovjeka prema ratnim stradalnicima.
U ponedjeljak sastanak GSV-a o mogućnosti ulaska na tržište rada
To ne uključuje samo smještaj i prehranu, već i aktiviranje školskog i zdravstvenog sustava, sustava socijalne skrbi te mogućnost ulaska na tržište rada.
Zato će u ponedjeljak biti održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) posvećena uključivanju raseljenih osoba na tržište rada, s obzirom da je brza integracija najbolji način da se takve osobe stabiliziraju.
Među izbjeglima je svega 12 posto muškaraca, 48 posto žena i 40 posto djece, kazao je Božanović dodavši da je prvi njihov refleks bio da se djecu zbrine u ustanove predškolske skrbi i škole, a to zasad teče bez problema.
Najavio je da su u pripremi izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojima bi se osobama s privremenom zaštitom omogućilo pravo na minimalnu naknadu, trebali bi dobiti i 2500 kuna jednokratne pomoći.
Božinović procjenjuje da će se najveći broj Ukrajinaca vjerojatno zadržati u Hrvatskoj, a ako bi Hrvatska primila predviđenih 20.000 izbjeglih, troškovi njihova zbrinjavanja stajali bi 1,3 milijardi kuna, ako bi koristili sva prava koja im pripadaju.
Prema projekcijama, dnevni troškovi zdravstva za izbjeglu osobu stoje 15 kuna, a školstva 30 kuna, zato je važno da se izbjeglice što prije integriraju.
Vezano za naknade građanima koji su ustupili izbjeglicama privatne prostore, poput stana i apartmana, rekao je da prate iskustva drugih zemalja, koja se kreću od pet od osam eura dnevne naknade po osobi, što se u slučaju obitelji smanjuje za svaku sljedeću osobu.