Marija Selak Raspudić o seksualnom uznemiravanju: ‘Javna je tajna da postoje još dva profesora čija imena nitko ne želi spomenuti, ja svakako neću‘

Marija Selak Raspudić, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova i profesorica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gostovala je u Točki na tjedan gdje je s Natašom Božić razgovarala o seksualnom uznemiravanju, objavio je N1.

Selak Raspudić se osvrnula na prijedlog Odbora za ravnopravnost spolova, Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i Odbora za informiranje, informatizaciju i medije o izmjeni zakona čime bi se riješio problem zastare od tri mjeseca.

‘Ova izmjena nije kozmetička’

- Nakon tri mjeseca dolazi do zastare, što znači da prijava nakon tri mjeseca ne vrijedi. Upravo u slučajevima zlostavljanja u akademskoj zajednici vidimo koliko je važno da ta prijava može biti i nakon tri mjeseca jer dok ste u odnosu ovisnosti prema osobi koja vas je zlostavljala teško je za vjerovati da ćete se usuditi prijaviti taj zločin.

- Zato ova zakonodavna izmjena nije puka kozmetička izmjena nego doista može olakšati prijavljivanje. No, slažem se da zakoni nisu dovoljni i da je naš najveći problem njihovo nepoštivanje. Drugi problem je implementiranje u praksi i tu sustav zakazuje – procesuiranje tih zločina, odluke sudova, način na koji se tretira žrtva u tom postupku - rekla je Selak Raspudić i dodala:

- U Kaznenom zakonu spolno uznemiravanje se interpretira da mora doći do ponavljanja tog djela, no to se ponavljanje mora dogoditi u drugim okolnostima i na drugom mjestu. Znači, nije dovoljno da u datom trenutku kažete ‘dosta’, i da se to nastavi da biste imali slučaj nego se to mora ponoviti u drugim okolnostima i na drugom mjestu. To je otegotna okolnost za žrtvu i dokazivanje spolnog uznemiravanja, zbog čega imamo situaciju da presude na neki način idu na ruku počinitelju.

Seksualni odgoj u školama

Selak Raspudić smatra da u škole ne treba uvoditi seksualni odgoj.

- Ne smatram da trebamo uvesti seksualni odgoj u škole kao zasebni predmet. Prvi argument protiv toga dolazi u vidu činjenice da mi sada imamo međupredmetni predmet zdravlje koji doista tretira sve probleme koje bi trebao obuhvatiti seksualni odgoj. Dakle, i pitanje seksualnog nasilja, mentalnog zdravlja, upoznavanja mladih s cybernasiljem, pa do ostalih pitanja koja se tiču reproduktivnog zdravlja.

- Takvo nešto postoji od 2019./2020. godine. Kad govorimo o seksualnom odgoju, postavlja se pitanje i tko nas uopće treba seksualno odgajati? Je li uloga države da viri u našu spavaću sobu i propisuje što nam je činiti?

Nakon ispovijesti glumice iz susjedne Srbije o seksualnom uznemiravanju, žene diljem regije počele su progovarati o ovoj temi.

- Uvijek postoje jedan određeni trenutak koji pokrene lavinu. Tako smo imali jedan trenutak u našem susjedstvu koji je pokrenuo i priču u našoj okolini. Duh vremena se promijenio i naš način shvaćanja međuljudskih odnosa, ali i svijest o vlastitim pravima. Ne mislim da tu Hrvatsku treba izdvajati, jer smo mi općenito najbolji u Europi u pitanju male količine nasilja. To su neke prednosti Hrvatske kao sigurne zemlje da treba negirati postojeće probleme ili da se njima ne treba baviti.

- Treba iskorijeniti nasilje do kraja. No, nije tu Hrvatska zakazala, nego smo konačno došli u priliku da treba afirmirati da se osvijestimo oko toga da su postojali neki obrasci ponašanja koji su neprihvatljivi i da se sada suočimo s time. Prevencija je ključ - poručuje Selak Raspudić.

Politički obračuni

Zlatko Hasanbegović je kazao da se ova situaciji koristi za kadrovske i političke obračune na Sveučilištu.

- Nažalost, i to je istina, to je nešto od čega sam od početka strahovala. Dolazimo u situaciju da su određene skupine shvatile da bi bilo korisno ovu temu iskoristiti za neke druge političko-privatne prilike. Imate situaciju na Filozofskom fakultetu gdje je izašlo jedno ime i prezime jednog profesora s Odsjeka za povijest, dok je s druge strane javna tajna da postoje još dva profesora s istog odsjeka za povijest čija imena nitko ne želi spomenuti.

- Očito se imena vade ovisno o tome kako se mogu instrumentalizirati. Ja ih svakako neću spominjati jer se od početka zalažem da se ovaj proces odvija mimo medija i da se vrati u okrilje institucija - kazala je Selak Raspudić.

Selak Raspudić se osvrnula i na situaciju kada je rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras na promociji kadeta vojnog učilišta “Doktor Franjo Tuđman” zatražio je od kadetkinje da skine masku, kako bi istaknuo njezinu ljepotu.

- Moramo paziti da ove teme ne napravimo taboo. Ne mislim da je žena uvijek žrtva. Treba na svaku nekorektnu rečenicu cijeli sustav skakati da je zaštiti. Ne mislim da je u tom konkretnom slučaju riječ o demonstraciji seksualnog predatorstva nego mislim da tome tamo nije bilo mjesto ni vrijeme.

- Ako ćemo doista skakati na svaku rečenicu proizvest ćemo kontraefekt. Doći će do relativizacije spolnog uznemiravanja i relativizirat će se položaj i uloga žrtve - tvrdi Selak Raspudić.