StoryEditorOCM
ForumU HRVATSKOJ ZAVLADALA EPIDEMIJA MIŠJE GROZNICE

Liječenje traje i do mjesec dana, evo na koje simptome morate pripaziti i koje mjere opreza poduzeti

Piše PSD
16. travnja 2017. - 23:24
mis

U Hrvatskoj je zavladala epidemija mišje groznice, Indexu je potvrdila prof.dr.sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Posljednja epidemija zabilježena je 2014. godine kad se mišjom groznicom zarazilo preko 200 osoba, kako doznajemo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Klinika za infektivne bolesti ove je godine već dijagnosticirala ovu bolest kod gotovo 40 osoba, a trenutno je hospitalizirano osmero pacijenata zaraženih mišjom groznicom. Još 13 oboljelih leži po drugim bolnicama. Najveći broj bolesnika zarazio se na području Medvednice, a manji broj na području Siska, Ivanić Grada, Samobora, Gornje i Donje Stubice.

Mišja groznica je naziv bolesti koji se u javnosti često koristi za hemoragijsku groznicu s bubrežnim sindromom (HGBS). Vezana je uz izravan ili posredan dodir s divljim mišolikim glodavcima i njihovim izlučevinama. Oni s blažim simptomima u bolnici provedu 10 dana, dok oni s težim u bolnici borave i do mjesec dana. Na sreću, kaže dr. Markotić, u Hrvatskoj većina ima blaži oblik bolesti, pa je smrtnost ispod 1 posto.

Inkubacija može trajati i do 40 dana, iako se najčešće prvi simptomi pojavljuju u roku od 10 do 14 dana, a uključuju povišenu temperaturu, glavobolju i loše opće stanje nakon čega slijede jaki bolovi u trbuhu i leđima, koji mogu biti praćeni mučninom, povraćanjem i proljevom, zamućenim vidom te ponekad crvenilom lica i konjunktiva te osipom. Kasniji se simptomi bolesti mogu manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i naglim padom tlaka, pojavom krvarenja i razvojem stanja šoka.

Virus mišje groznice prenosi se udisanjem prašine, a HZJZ savjetuje da se prilikom boravka na otvorenom ne sjedi i ne leži izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi. Tijekom boravka u prirodi potrebno je čuvati hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama.

Ne ostavljati ostatke hrane i druge otpatke u prirodi, ne piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava te ne dirati gnijezda glodavaca, kao ni uginule glodavce bez rukavica i maske.

Što se tiče čišćenja zatvorenih prostorija u kojima je moguće da su bili glodavci, preporučuje se da se nosi zaštitna maska, da se ne mete ni usisava, već da se prilikom čišćenja koristi mokra krpa i klorni ili alkoholni dezinficijens, kako bi se izbjeglo dizanje prašine.

26. prosinac 2024 09:23