Najnovija velika studija u Velikoj Britaniji pokazuje da imunitet nakon oboljenja od COVID-a 19 brže nestaje nego što se mislilo, osobito kod starijih osoba, piše Deutsche Welle.
"Ja sam imun na koronavirus“, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. I da bi najradije svoju publiku izljubio. Najprominentniji slučaj COVID-a 19 to ipak nije učinio, i to je vjerojatno bilo dobro.
Jer, je li američki predsjednik stvarno otporan na novu zarazu, to prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, nije sigurno. Pitanje imuniteta prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brzi rast broja infekcija u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, to pitanje je važnije nego ranije.
Nova studija je dodatno umanjila nade u prirodnu imunost bez cijepljenja. Znanstvenici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunitet s vremenom opada.
Koliko dugo traje imunitet nakon oboljenja od COVID-a 19?
To ovisi o više čimbenika. Primjerice o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu znanstvenici. Traje li otpornost tjednima ili mjesecima ovisi, dakle, o inficiranoj osobi.
Prirodni imunitet, bez cijepljenja, još nije dovoljno istražen.
U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu znanstvenici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dva do četiri tjedna od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Razina antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imuniteta protiv novog koronavirusa.
Zašto postoje različite tvrdnje o toj temi?
To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije. Znanstvenici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze.
U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, znanstvenici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su znanstvenici Sveučilišta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunost stabilna najmanje pet mjeseci", kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.
I oni koji su preboljeli koronu moraju za svaki slučaj nositi maske
Znanstvenici Imperial Collegea u Engleskoj utvrdili su da je od kraja lipnja do kraja rujna udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imunosti. Osim toga postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi znanstvenog preispitivanja (to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea).
Brojni znanstvenici se slažu da pitanje imunosti još nije dovoljno istraženo.
Službeno postoji pet ponovnih zaraza koronavirusom na svijetu. Najnoviji slučaj dokumentiran je u SAD-u. Radi se o mladiću, 25 godina, iz Nevade.
Ima li ljudi koji nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunitet?
I za to postoje indicije, i to bi bila otprilike najgora vijest u ovoj situaciji.
U jednoj američkoj studiji provedenoj među marincima. čal 41 posto vojnika nije imalo neutralizirajuća antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Sveučilišta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunost nakon infekcije koronavirusom.
Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje, piše Deutsche Welle.
