Najavljeno ograničavanje rada trgovina nedjeljom za posljedicu bi moglo imati znatno smanjenje prihoda trgovačkog sektora i još masovniji odlazak Hrvata u šoping preko granice, upozorava dio trgovaca.
- Sigurno je da bi zatvaranje dućana nedjeljom hrvatske kupce potaknulo da još više odlaze u šoping u okolne zemlje. Danas su gotovo svi mobilni, a Hrvatska ima takav oblik da je granica svima blizu, na samo 50, 60 kilometara ili čak i manje - ističe Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete.
Potrošnja
Preciznih podataka o tome koliko Hrvati novca svake godine ostave u trgovinama u okolnim zemljama nema. No, činjenica je da i sada mnogi odlaze u šoping u Italiju, Sloveniju, Mađarsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, pa i dalje, iako znatno manje nego, recimo, prije dvadesetak godina. Razlozi za to su ponuda robe u tim zemljama i niže cijene koje su rezultat manjeg poreznog opterećenja. Dio hrvatske potrošnje odlijeva se i u okolne zemlje, koje su, kao i Hrvatska, članice EU. Trgovina s njima još je lakša i jednostavnija nego sa zemljama koje nisu u EU, s obzirom na to da je Unija jedinstveno carinsko područje pa na hrvatskim granicama sa Slovenijom i Mađarskom više nema carine. K tome, manji porezi u tim zemljama rezultiraju i nižim maloprodajnim cijenama, a tamošnje su trgovine u nizu slučajeva i bolje opskrbljene od onih u Hrvatskoj. Stoga se mnogi Hrvati odlučuju na šoping-izlete u sjeverno i zapadno susjedstvo: tamo ne kupuju, moglo bi se reći, jedino cigarete jer su one, u pravilu, skuplje nego u Hrvatskoj.
- Tu se radi o već odavno uspostavljenim kanalima, posebno iz većih gradova i područja koja su bliže granici, poput Zagreba, Rijeke ili Istre. Prekogranični šoping, dakle, događa se i bez ograničavanja rada nedjeljom. No, ograničavanje rada moglo bi dodatno potaknuti odlazak dijela naših kupaca preko granice, iako u razmjerno maloj mjeri. Mogao bi, dakle, malo pojačati postojeći trend - kaže Zoran Aralica iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.
Školnikova je procjena, primjerice, da bi hrvatski trgovački sektor, zatvore li dućani vrata nedjeljom, mogao ostati bez milijardu do 1,5 milijardi kuna godišnje. Taj će se novac, strahuje, vjerojatno preliti preko granice.
Na dobitku bi pritom mogli biti trgovački centri od Trsta, preko Kopra, Novog Mesta, Brežica, Nagykanizse do Šida i Trebinja. No, ograničavanje rada trgovina nedjeljom negativno bi se, kaže dio trgovaca i ekonomista, odrazio i na poslovanje hrvatskih trgovina.
- Ako se zabrani rad nedjeljom, mogli bismo imati pad prometa i od 15 posto, odnosno 150 milijuna kuna, jer toliko ostvarujemo nedjeljom. Bit će pogođeni brojni šoping-centri. U tom slučaju, vjerojatno ćemo morati otpuštati dio zaposlenih - ističe Školnik, koji upozorava da su i brojne trgovine u Poljskoj, nakon što im je uvedena zabrana rada nedjeljom, imale znatan pad prometa.
Učinci
I Iva Tomić iz Ekonomskog instituta strahuje da bi moglo doći do gašenja dijela radnih mjesta u trgovini.
- Moglo bi doći do gašenja dijela radnih mjesta u tom sektoru. I sada puno radnika ima ugovore na određeno vrijeme pa bi tu moglo doći do racionalizacije. U trgovačkim centrima u Zagrebu mnogi zaposlenici sada imaju slobodne druge dane u tjednu jer vikendom ostvaruju najveći promet - napominje Tomić.
Dodaje kako bi, kada se podvuče crta, zaposleni u trgovini, ako Vlada ograniči rad trgovina nedjeljom, mogli dobiti slobodnu nedjelju, ali dio bi ih mogao ostati bez posla, odnosno imati slobodne sve dane u tjednu. Zbog toga, kaže naša sugovornica, nije sigurna da će učinci za trgovinu na kraju biti pozitivni.
Naravno, pogled sa sindikalne strane je drukčiji. Sindikalci često ističu kako brojni radnici nedjelje provode na poslu umjesto s obiteljima te da za taj rad nisu adekvatno plaćeni. Uvjereni su, kao i dio trgovaca, da će se promet koji se u trgovinama sada ostvaruje nedjeljom preliti na druge dane u tjednu te da građani neće zbog šopinga nedjeljom prelaziti granicu.