Hoće li se i lemozina ‘plaćati‘ karticama!? Na sjeveru Europe planiraju ukinuti gotovinu do 2030. godine. Evo kakva je Hrvatska po tom pitanju

Je li pandemija ubrzala prelazak na kartične i digitalne oblike plaćanja pogurnuvši gotov novac bliže k ukidanju pitanje je na koja ćete dobiti različite odgovore.

Stvari se razlikuju od zemlje do zemlje, skandinavske su daleko odmakle, a zagovornici ukidanja gotovine već nekoliko godina prognoziraju da će za desetak godina gotov novac nestati iz optjecaja te će dodati da su čak i gotovom novcu skloni Nijemci u prošloj godini u trgovinama 56 posto prometa ostvarili bezgotovinskim plaćanjem. Njemačka je negdje u sredini ljestvice plaćanja bezgotovinskim oblicima, u Luksemburgu, Francuskoj ili Estoniji ljudi češće plaćaju karticom.

U Švedskoj 82 posto ljudi u međuvremenu plaća bezgotovinski, a u Hrvatskoj se toliko izdanih računa platilo gotovim novcem u pretprošloj godini.

Jedan njemački lanac pekarnica sredinom prošle godine mušterijama je ponudio popust od tri posto na bezgotovinsko plaćanje kruha i peciva, uz obrazloženje da je plaćanje karticama ili smartphoneom brže i higijenski prihvatljivije, piše Deutsche Welle, objašnjavajući da je pekarnica samo kupcima "prebacila" sniženje PDV-a s 19 na 16 posto, što je bila jedna od korona-mjera pomoći njemačkih vlasti gospodarstvu i građanima.

U Švedskoj i Danskoj govori se o ukidanju gotovine do 2030. Danci su omogućili trgovcima, benzinskim crpkama i restoranima da više ne primaju gotovinu. To bi trebalo smanjiti troškove tvrtki te im povećati produktivnost.

Teško je ukinuti stare navike

U većini švedskih gradova karte u javnim autobusima ne mogu se kupiti gotovim novcem, sve je više trgovina koje primaju samo kartice, neke su banke prestale poslovati s gotovinom, a ima i crkava u kojima se lemozina daje - karticama...

Manje korištenje gotovine smanjilo je stopu kriminala, ali i kriminal postaje online rabota pa rastu štete od cyber kriminala...

Ekonomist Petar Vušković kaže da se može reći kako je digitalna ekonomija popularizirala kartično poslovanje,pri čemi su banke pioniri digitalne ekonomije, a kartično poslovanje njihov glavni digitalni alat.

- Unatoč tome zanimljivo je da se stare navike teško mijenjaju pa su građani i dalje skloniji gotovinskom plaćanju. Na razini Europske unije više od 60 posto građana nema svoju karticu za online plaćanje.

U Hrvatskoj su ti podaci još lošiji. Razlog možemo pronaći u starijoj populaciji. U Hrvatskoj je 1.150.000 umirovljenika. Iako online trgovina i plaćanje u Hrvatskoj i u svijetu raste, ograničavajući faktor je starija dobna populacija koja ima nepovjerenje u digitalne tehnologije i slabo ih prihvaća.

Najbolji vidljivi pokazatelj toga su taksi-usluge. Mlađe generacije voze se preko aplikacija Bolt ili Uber, dok starija populacija i dalje koristi tradicionalni taksi koji račune ispisuje nakon obavljene kilometraže mjerene pomoću taksimetra - objašnjava Vušković.

Ukazuje da za sudjelovanje u modernoj tehnologiji čovjek mora imati: pametan mobitel, aplikaciju, karticu i ono što je najvažnije - povjerenje u online plaćanje, a starija populacija još uvijek nije usvojila te kriterije.

- Možemo reći da je gotovinski novac i dalje najpopularniji način plaćanja usluga. U komparativnim analizama po kriteriju digitalnih tehnologija najčešće se uzima primjer zemlje Skypea, odnosno Estonije kao zemlje koja je najviše napravila po pitanju digitalnih transformacija svoje ekonomije. Koliko brzo će biti zamijenjen gotovinski novac onim bezgotovinskim, to ovisi o brzini usvajanja digitalnih znanja. Ona su ključna varijabla za postizanje veće konkurentnosti nacionalne ekonomije u Europskoj uniji, ali i u svijetu – ističe Petar Vušković.

Davor Pongračić/Ilustracija/cropix

U Hrvatskoj, gdje je slično kao i u Njemačkoj, gotov novac uvijek bio na cijeni, broj nacionalnih kartičnih platnih transakcija, kako kažu iz Hrvatske narodne banke, u posljednjih se pet godina povećao za 58 posto, dok se vrijednost nacionalnih kartičnih platnih transakcija povećala za 47 posto i dodaju da su preklani obveznici fiskalizacije ukupno izdali 2,4 milijarde računa vrijednih 195,7 milijardi kuna. Čak 82 posto tih računa plaćeno je gotovim novcem, 16 posto karticama i dva posto ostalim načinima.

Od ukupne vrijednosti izdanih računa, 51 posto vrijednosti odnosi se na plaćanja gotovim novcem, 43 posto na plaćanja platnim karticama i šest posto na plaćanja ostalim načinima

Pandemija je mnogima otvorila online trgovine pa je, primjerice, u studenom prošle godine u odnosu na isti mjesec godinu prije za 26 posto porasla trgovina internetom, a u prvih 11 lanjskih mjeseci u odnosu na isto razdoblje godinu prije trgovina internetom porasla je za 13,8 posto.

Cash je kralj

Velimir Šonje u tekstu "Stare navike teško umiru: cash je kralj" piše da se stječe dojam da se stvari rapidno mijenjaju i da dolaze digitalne valute, da su nove generacije navikle na "app-ove", a ne na gotov novac i ističe da mu se teško sjetiti veće zablude od zablude da stari oblici novca i načini plaćanja odlaze u povijest. Kaže da gotov novac u optjecaju raste u Hrvatskoj i u Europskoj uniji.

U Hrvatskoj raste zaredom pet godina po stopama od oko 10 posto godišnje, a u kolovozu prošle godine iznosio je 34,8 milijardi kuna, što je bilo 7,5 posto više nego u istome mjesecu godine ranije, dok je istovremeno BDP pao za 10-ak posto, a turizam koji stvara veliku potražnju za gotovinom bio je u minusu oko 50 posto.

Euro novčanica u optjecaju ima u vrijednosti oko 1,4 bilijuna, čemu treba pridodati i oko 30 milijardi eura kovanica i stalno raste, a rast je u koronakrizi ubrzan. Šonje ova kretanja povezuje sa starenjem stanovništva i strahom i navodi da ljudi u uvjetima kada su kamatne stope na nuli ili u minusu akumuliraju gotov novac koji ne gubi kupovnu moć ako nema inflacije...

Šonje smatra da će promjene ići sporije no što entuzijastima izgleda i dodaje da je gotov novac žilav i ljudska potražnja za njim uvijek će ograničavati zamisli vlasti o tome što bi sve mogli činiti s novcem.