Država će plaćati alimentaciju za svu djecu za koju roditelj obveznik ne plaća redovno mjesečno uzdržavanje, i to sve do njihove 18. godine, piše Jutarnji.hr. Prema procjenama, u Hrvatskoj za oko 9000 maloljetne djece roditelji ne plaćaju alimentaciju, ne plaćaju je u dosuđenom iznosu ili je ne plaćaju redovito, a za privremeno uzdržavanje koje bi toj djeci plaćala država godišnje će se osigurati 22 milijuna eura.
Premijer Andrej Plenković prije nekoliko je dana, u sklopu prezentacije zakonskih izmjena kojima je cilj učinkovitija borba protiv nasilja nad ženama, najavio i osnivanje Alimentacijskog fonda.
Kako Jutarnji.hr doznaje, ne radi se o osnivanju nove, posebne ustanove, već o poboljšanju postojećeg instituta u sklopu socijalne skrbi, tzv. privremenog uzdržavanja.
- Zakon o privremenom uzdržavanju planiran je za prvi kvartal 2024. godine. Radna skupina je osnovana i radi na tekstu predmetnog zakona te u ovoj fazi ne možemo detaljnije iznositi sadržaj teksta Zakona - odgovorili su iz Ministarstva rada i socijalne politike.
Prisilna naplata
No, kako neslužbeno doznajemo iz kruga bliskog resornom ministru Marinu Piletiću, glavna je novost da će se državna alimentacija djeci isplaćivati do njihove 18. godine, a ne najduže tijekom razdoblja od tri godine, kako je to sada propisano, te da će se najvjerojatnije podići i iznosi alimentacije - prema nekim informacijama, sadašnji iznosi od 86 do 112 eura mjesečno, ovisno o dobi djece, mogli bi se udvostručiti.
Prema važećem Zakonu o privremenom uzdržavanju, dijete ima pravo da mu država plaća alimentaciju ako njegov roditelj, obveznik uzdržavanja, ne ispunjava u cijelosti ili djelomično svoju obvezu dulje od tri mjeseca neprekidno od dana pokretanja ovršnog postupka radi ostvarivanja uzdržavanja.
Dijete sada ima pravo dobivati alimentaciju od države najduže tri godine, što, primjerice, znači da dvogodišnje dijete za koje roditelj (najčešće se radi o očevima) ne plaća alimentaciju može primati uzdržavanje najkasnije do pete godine i ne postoji zakonska mogućnost da se to produži. Budući da se u tom periodu za velik broj djece situacija ne promijeni - roditelj i dalje ne plaća alimentaciju - djeca ostaju i bez minimalne financijske potpore. Stoga bi novi Zakon trebao propisati da će se privremeno uzdržavanje plaćati sve dok roditelj obveznik ne počne podmirivati obveze, a najkasnije do djetetove 18. godine.
Iznos državne alimentacije u Zakonu je propisan kao "50 posto zakonskog minimuma uzdržavanja", a država svake godine u travnju propisuje koliki su iznosi minimalnog uzdržavanja, odnosno koliko iznose minimalni troškovi djeteta.
Za 2023. godinu minimalne potrebe djeteta, prema državnoj odluci, za djecu do šest godina iznose 17 posto lanjske prosječne plaće, odnosno 172,67 eura, za dijete od sedam do 12 godina 20 posto prosječne plaće (203,15 eura), a za dijete od 13 do 18 godina 22 posto plaće, odnosno 223,46 eura.
Privremeno uzdržavanje odgovara polovici ovih iznosa (od 86 do 112 eura mjesečno), a radna se skupina, doznajemo, zalaže da se iznosi alimentacije udvostruče, odnosno izjednače s iznosom minimalnih potreba djeteta.
Istovremeno s isplatom alimentacije, centar za socijalnu skrb u kojem se predaje zahtjev za privremenim uzdržavanjem i preko kojeg se odvijaju isplate dužan je naložiti roditelju neplatiši da podmiri svoja dugovanja. Ako on to ne učini, preko državnog odvjetništva se pokreću postupci za prisilnu naplatu. Ubuduće bi ovaj dio, kako saznajemo, trebala voditi Agencija za osiguravanje radničkih tražbina, koja ima iskustva u prisilnim naplatama.
Trogodišnji rok
U Zakonu o privremenom uzdržavanju ostat će, kako doznajemo, i odredba koju mnogi smatraju kontroverznom, a prema kojoj roditelj s kojim dijete živi, prije nego zatraži državnu alimentaciju, isto mora zatražiti od bake i djeda, odnosno roditelja bivšeg partnera koji ne plaća obveze za dijete. Tek ako "učini vjerojatnim", odnosno potvrdi da baka i djed nisu u mogućnosti financijski doprinositi uzdržavanju unuka ni iznosom u visini propisane državne alimentacije, može podnijeti zahtjev za privremeno uzdržavanje.
U ovom trenutku, potvrđuju iz Ministarstva socijalne politike, pravo na privremeno uzdržavanje koristi 2546 djece, što je značajno manje od 9000 djece, koliko procjenjuju da bi ih sljedeće godine moglo ispunjavati zakonske uvjete. Takav raskorak objašnjavaju činjenicom da će se ukinuti trogodišnji rok za primanje privremenog uzdržavanja. Djeca koja su to pravo izgubila iako im roditelji nisu počeli plaćati alimentaciju moći će se vratiti u sustav državne alimentacije, djeca koja su sada u sustavu neće iz sustava izlaziti sve do punoljetnosti (osim ako im roditelj ne počne plaćati), a zakonske uvjete stjecat će i "nova" djeca.
- Prema podacima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, u Hrvatskoj je ukupno 2663 obveznika uzdržavanja koji nisu udovoljavali svojoj obvezi. Svim obveznicima uzdržavanja naloženo je plaćanje Republici Hrvatskoj isplaćenog iznosa privremenog uzdržavanja. Od 1065 obveznika uzdržavanja naplaćena je tražbina, dok je kod preostalih 1598 postupak naplate u tijeku, odnosno isti mjesečno uplaćuju dosuđeni iznos povrata u državni proračun, do potpunog povrata - kažu u Ministarstvu, piše Jutarnji.hr.