Pratimo stanje oko krize u Ukrajini.
21:20 Rusija je u utorak službeno objavila da je uspostavila diplomatske veze s dvjema separatističkim regijama na istoku Ukrajine, kojih je neovisnost Vladimir Putin priznao dan ranije, što su Kijev i Zapad osudili.
Moskva i "republike" Donjeck i Lugansk, koje međunarodna zajednica ne priznaje, dogovorili su se o "uspostavi diplomatskih odnosa", objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je čestitku svojim "kolegama" u dvjema separatističkim pokrajinama, dodaje ministarstvo u priopćenju.
"Ruska strana želi razvijati sveobuhvatnu suradnju" s tim teritorijima radi "učvršćenja mira, regionalne stabilnosti i sigurnosti", navodi isti izvor.
Ove izjave dolaze u času kada Kijev i Zapad strahuju od velike ruske vojne ofenzive na Ukrajinu, na čijoj se granici prije više tjedana rasporedilo više od 150.000 ruskih vojnika, objavio je Washington.
Putin je u utorak dobio odobrenje parlamenta za raspoređivanje vojnika na separatističkom području kako bi ih "obranio" od, kako kaže, moguće agresije Kijeva.
20:25 Američki predsjednik Joe Biden započinje svoje obraćanje na kojem se očekuje da će objaviti nove sankcije Rusiji. Kazao je da se tu radi o prvom valu sankcija.
- Ovo je početak ruske invazije na Ukrajinu. Nastave li ovako, sankcionirat ćemo ih, započeo je Biden.
Američki predsjednik upozorio je da Putin u Ukrajini "postavlja razloge za odlazak mnogo dalje", predviđajući napad većih razmjera u danima koji dolaze.
- Jučer je cijeli svijet jasno čuo Putinovu nastranu reviziju povijesti. Direktno je napao ukrajinsko pravo na postojanje, čak i pravo na postojanje nacija koje su dio NATO-a, eksplicitno je zaprijetio ratom ne budu li njegovi agresivni zahtjevi ispunjeni, upozorio je Biden.
- Sankcije koje ćemo uvesti idu mnogo dalje od onih koje smo uveli 2014. godine. Za ime Božje, što Putim misli kada si daje za pravo priznavati nove takozvane države koje se nalaze na teritoriju susjedne države. Riječ je o kršenje međunarodnog prava. SAD, ali i sve članice branit će svaki centimetar NATO-a. Ukrajina je i dalje okružena s više od 15 tisuća ruskih vojnika, rekao je Biden te počeo s navođenjem sankcija.
Biden kaže da će SAD surađivati s Njemačkom kako bi osigurali da plinovod Sjeverni tok 2 neće napredovati.
- Rusija će platiti još veću cijenu ako nastavi s agresijom - uključujući i oštrije sankcije, upozorava on.
Predsjednik Biden kaže da je odobrio dodatno kretanje američkih snaga prema saveznicima u istočnoj Europi.
U svom govoru je rekao i da će snage i oprema, koje su već u Europi, biti poslane u baltičke zemlje Estoniju, Latviju i Litvu.
- Da budem jasan, ovo su obrambeni potezi s naše strane, rekao je, Nemamo se namjeru boriti protiv Rusije, kazao je. Razmještaj, dodao je Biden, trebao bi poslati poruku američkim saveznicima da će braniti teritorij NATO-a i pridržavati se svojih ugovornih obveza.
Najavljuje sankcije na državni dug. Biden kaže da to znači odsjeći rusku vladu od zapadnih financija. Rekao je da se sankcije zasad odnose na dvije ruske državne banke, VEB i Rusku vojnu banku, ali i da Amerika i njezini saveznici "odsijecaju rusku vladu od zapadnog financiranja"
Priznao da bi novonajavljene sankcije mogle rezultirati višim cijenama plina za Amerikance.
- Obrana slobode imat će troškove za nas i ovdje kod kuće. Moramo biti iskreni u vezi s tim. Ali dok to radimo, poduzet ću snažne mjere kako bih osigurao da teret sankcija bude usmjeren na rusko gospodarstvo, a ne na naše, kazao je.
20:10 Rusija će povući svoje diplomate iz Ukrajine, priopćilo je u utorak rusko ministarstvo vanjskih poslova, optuživši ukrajinske vlasti da ne čine dovoljno kako bi zajamčile njihovu sigurnost.
"Radi zaštite života i sigurnosti (ruskih diplomata) ruska vlada je donijela odluku o evakuaciji osoblja svojih stranih predstavništava u Ukrajini koja će se provesti čim prije", navodi se u priopćenju ministarstva.
Ova odluka dolazi dan pošto je Vladimir Putin priznao neovisnost separatističkih regija Donjecka i Luhanska na istoku Ukrajine.
Događa se i u trenutku kada Kijev i Zapad optužuju Moskvu da priprema vojnu ofenzivu na Ukrajinu. Ruski Senat je u utorak potaknuo njihovu zabrinutost, odobrivši raspoređivanje snaga, kao što je zatražio predsjednik Putin.
"Ukrajina je potonula još dublje u kaos", istaknula je u utorak ruska diplomacija.
Zadnjih tjedana više zapadnih zemalja je počelo evakuirati obitelji svojih diplomata u Ukrajini i premjestilo je svoje veleposlanstvo iz Kijeva u Ljviv, na zapadu zemlje, što se ocjenjuje sigurnijim u slučaju ruskog napada.
19:49 Iako je bilo najavljeno za 19 sati, Bidenovo obraćanje je odgođeno, navodno bi trebalo početi oko 20 sati po hrvatskom vremenu. Očekuje se da bi američki predsjednik tijekom govora trebao objaviti kakve sankcije namjerava uvesti Rusiji zbog njezina djelovanja u Ukrajini.
19:02 Uskoro bi trebalo početi obraćanje američkog predsjednika Joea Bidena.
18:39 Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je naredilo evakuaciju svojeg diplomatskog osoblja iz Ukrajine, navodeći kao razlog "prijetnje" koje su primili, ali ne otkrivajući detalje o njima.
U priopćenju se navodi da bi evakuacija trebala biti obavljena čim je prije moguće.
18:12 Putin je na konferenciji za novinare izjavio da nije rekao da će ruske trupe u Donbas krenuti istog trenutka nakon priznanja.
- Prvo, nisam rekao da će trupe krenuti tamo odmah nakon našeg sastanka s vama ovdje. Drugo, nemoguće je predvidjeti neki konkretan nacrt mogućih djelovanja, to ovisi o konkretnoj situaciji koja se razvija na terenu, rekao je.
Prema njegovim riječima, bude li potrebno, Rusija će ispuniti svoje obaveze pružanja vojne pomoći Donjeckoj i Luganskoj republici.
- Mi smo jučer potpisali sporazume i u tim sporazumima i s Donjeckom Narodnom Republikom i s Luganskom Narodnom Republikom postoje odgovarajuće točke koje govore da ćemo tim republikama pružiti odgovarajuću, uključujući i vojnu pomoć. S obzirom da tamo postoji sukob, ovom odlukom jasno stavljamo do znanja da, bude li potrebno, namjeravamo ispuniti svoje obaveze, zaključio je Putin.
18:04 Rusija je sve vrijeme bila zainteresirana za primjenu Minskih sporazuma, s obzirom da je taj dokument bio rezultat kompromisa, izjavio je Putin napominjući da Minski sporazumi više ne postoje.
- I stoga bih htio još jednom istaknuti da smo bili zainteresirani za provedbu ovog paketa mjera jer je to rezultat kompromisa, naglasio je podsjećajući da je on bio među autorima tog dokumenta.
- Ukrajinske vlasti su javno priopćile da neće poštovati Minske sporazume i Rusija više nije mogla tolerirati genocid nad narodom Donbasa. Europa nije bila u stanju natjerati Kijev da se pridržava Minskih sporazuma pa je Rusija bila prinuđena donijeti odluku o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, dodao je Putin optužujući vlasti u Kijevu da su sporazume iz Minska svele "na nulu" te da su spomenuti sporazumi "ubijeni puno prije nego što je Rusija priznala DNR i LNR".
Na pitanje novinara o granicama DNR i LNR Putin je rekao da je Rusija, priznavši ove republike, priznala sve dokumente, uključujući i ustav, gdje su njihove granice naznačene, sugerirajući da je riječ o puno većem teritoriju od onoga koji je trenutno pod kontrolom separatista.
- Demokratske države moraju priznati odluku stanovnika Krima i Sevastopolja da se ponovno ujedine sa Rusijom, dodao je Putin.
- Prva stvar koju svi trebaju učiniti je da priznaju volju naroda koji živi u Sevastopolju i na Krimu. O tome sam mnogo puta govorio i ponovno ću naglasiti: Po čemu je ovo gore od onoga što se dogodilo na Kosovu? Ni po čemu, samo je tamo odluku donio parlament, a ovdje je donesena na nacionalnom referendumu, objasnio je.
- Želim još jednom istaknuti da nitko nije mogao ni puškom ni bajunetima tjerati ljude na birališta. Oni su došli dobrovoljno i donijeli svoju odluku da se ponovno ujedine sa Rusijom, naveo je između ostalog Putin.
17:41 Ruski predsjednik Vladimir Putin obraća se medijima. Između ostalog, kaže da su sporazumi iz Minska "mrtvi", za što okrivljuje Ukrajinu koju bi, smatra on, trebalo demilitarizirati.
- Europa nije mogla natjerati Kijev da se pridržava Minskih sporazuma pa je Rusija bila prinuđena donijeti odluku o priznanju Donjecke i Luganske Narodne Republike, izjavio je Putin.
Za Ukrajinu tvrdi da je 'do zuba naoružana' te da je kao takva 'antiruska' i da bi bilo dobro da odustane od svoje ambicije da se učlani u NATO.
17:38 Američki predsjednik Joe Biden će svoje obraćanje naciji imati sat vremena prije od najavljenog, prema najnovijoj verziji trebalo bi početi u 13 sati po lokalnom, odnosno 19 sati po hrvatskom vremenu.
17:13 Gornji dom ruskog parlamenta izglasao je odobrenje koje je zatražio predsjednik Vladimir Putin da smije angažirati ruske trupe izvan ruskih državnih granica. To bi, kako izvještava agencija AP, mogao biti uvod u napad širih razmjera na Ukrajinu.
16:43 Američki predsjednik Joe Biden obratit će se naciji u 14 sati po lokalnom, odnosno u 20 sati po hrvatskom vremenu večeras. Jedina tema je Ukrajina.
16:36 Bijela kuća je ruske aktivnosti na istoku Ukrajine formalno počela nazivati "invazijom", nakon početnog oklijevanja.
- Smatramo da ovo jest početak invazije. Da, ovo je najnovija invazija Rusije na Ukrajinu, izjavio je u utorak glavni zamjenik savjetnika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jon Finer.
Jedan neimenovano dužnisnik Bidenove administracije pojasnio je da su se za promjenu stava u Bijeloj kući odlučili zbog 'situacije na terenu'.
15:51 Ni Katar ni druge zemlje-proizvođači nemaju kapaciteta da Europi zamijene ruski plin ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ako opskrba bude prekinuta zbog sukoba Rusije i Ukrajine, upozorio je ministar energetike Katara u utorak.
15:43 Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinaca, uključujući Genadija Timčenka, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
15:28 EU je objavila svoj prijedlog sankcija. BBC navodi kako su to ciljane sankcije te iz Unije poručuju da imaju spremne dodatne mjere ako Putin poduzme više vojnih koraka u Ukrajini.
Za sada su sankcije usmjerene na:
- 351 člana ruskog parlamenta koji su podržali priznanje zajedno s 11 ljudi koji su ga predložili
- banke koje financiraju ruske vojne i druge operacije na tim područjima
- sposobnost ruske države i vlade da pristupe financijskim tržištima i uslugama EU-a
- trgovanje iz dvije odmetnute regije u EU i iz EU kako bi se osiguralo da odgovorni jasno osjete ekonomske posljedice svojih nezakonitih i agresivnih radnji.
15:15 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev reagirao je na vijest da će Njemačka zaustaviti ruski plinovod Sjeverni tok II.
"Njemački kancelar Olaf Scholz izdao je nalog za zaustavljanje procesa certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2. Dobro. Dobrodošli u hrabri novi svijet u kojem će Europljani vrlo brzo plaćati 2.000 eura za 1.000 kubičnih metara prirodnog plina!", napisao je Medvedev.
14:48 Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u utorak da nema namjeru obnavljati carstvo, dan nakon što je priznao proruske separatiste na istoku Ukrajine i zanijekao legitimitet ukrajinske države. Opširnije pročitajte OVDJE
14:55 "Njemački kancelar Olaf Scholz izdao je nalog za zaustavljanje procesa certificiranja plinovoda Sjeverni tok 2. Dobro. Dobrodošli u hrabri novi svijet u kojem će Europljani vrlo brzo plaćati 2.000 eura za 1.000 kubnih metara prirodnog plina!", najavio je na Twitteru Dmitrij Medvedev, bivši ruski premijer.
14:45 Neke manje ruske državne banke već su pod sankcijama: Washington je 2014. uveo sankcije Banci Rusija zbog bliske povezanosti s dužnosnicima Kremlja. Prema izvorima Bidenova je administracija pripremila sveobuhvatnu mjeru za nanošenje štete ruskom gospodarstvu kojom bi se prekinuli odnosi između određenih ruskih banaka i američkih banaka koje omogućuju međunarodna plaćanja. Washington će također koristiti svoj najmoćniji alat za sankcioniranje određenih ruskih pojedinaca i tvrtki tako što će ih staviti na popis posebno označenih državljana (SDN) i time ih izbaciti iz američkog bankarskog sustava, zabraniti njihovu trgovinu s Amerikancima i zamrznuti im imovinu u SAD-u.
Reuters navodi, pozivajući se na upućene izvore, da su moguće mete VTB banka, Sberbank, VEB i Gazprombank. Nejasno je bi li ruske banke bile dodane na listu SDN, ali oba tipa sankcija mogla bi teško pogoditi Rusiju i otežati transakcije u američkim dolarima. Najveće ruske banke duboko su integrirane u globalni financijski sustav pa bi se sankcije mogle osjetiti daleko izvan granica Rusije.
Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) europski zajmodavci drže lavovski udio od ukupno 30 milijardi dolara koliko iznosi izloženost stranih banaka Rusiji. Prema podacima ruske središnje banke, ukupna inozemna aktiva i inozemna pasiva ruskih banaka iznosi 200, 6 milijardi dolara, odnosno 134, 5 milijardi dolara, pri čemu je 53 posto i aktive i pasive u dolarima. To je smanjenje u odnosu na 76-81 posto prije dva desetljeća. Britanija je prošloga tjedna zaprijetila da će ruskim kompanijama onemogućiti pribavljanje kapitala u Londonu, europskom financijskom središtu. Premijer Boris Johnson kazao je da bi potencijalne sankcije bile usmjerene na ruske banke i ruske kompanije.
Sankcioniranje osoba zamrzavanjem imovine i zabranom putovanja uobičajeno je sredstvo, a Sjedinjene Države, EU i Britanija već imaju takve sankcije protiv više ruskih državljana. Europska unija je u ponedjeljak uvela sankcije protiv pet osoba koje su bile sudjelovale na ruske parlamentarnim izborima na anektiranom Krimu u rujnu 2021.
Prema prijedlogu demokrata u senatu, koji je predstavljeno u siječnju, predviđene su sankcije protiv visokih dužnosnika u ruskoj vladi i vojsci, uključujući Putinu, dok je predsjednik Joe Biden kazao kako je spreman razmotriti osobne sankcije protiv ruskog predsjednika. Moskva poručuje da takve sankcije ne bi oštetile osobno ruskog predsjednika, a bile bi "politički destruktivne".
Velika Britanija, u kojoj žive brojni imućni Rusi, zaprijetila je da će razotkriti imovinu i vlasništvo tvrtki na svom tlu ako Rusija napadne Ukrajinu, a Johnson je rekao da postoji "problem s ruskim novcem" u Londonu.
Bijela kuća poručila je američkoj industriji čipova da bude spremna na nova ograničenja izvoza u Rusiju ako Moskva napadne Ukrajinu, uključujući potencijalno blokiranje ruskog pristupa globalnim zalihama. Slične mjere primjenjivane su tijekom Hladnog rata, kada su tehnološke sankcije držale Sovjetski Savez tehnološki zaostalim i ograničavale gospodarski rast.
Sjedinjene Države i EU već imaju na snazi sankcije protiv ruskog energetskog i obrambenog sektora, a državna plinska kompanija Gazprom, njezin naftni ogranak Gazpromnjeft i proizvođači nafte Lukoil, Rosneft i Surgutneftegaz suočavaju se s raznim vrstama prilikom izvoza i uvoza te zaduživanja. Sankcije bi se mogle proširiti i produbiti, a jedna od mogućih opcija bila bi spriječiti tvrtke da se namiruju u američkim dolarima.
Jedna od najstrožih mjera bila bi izbacivanje Rusije iz SWIFT-a, međunarodnog sustava za financijske transfere koji koristi više od 11 tisuća financijskih ustanova u gotovo svim zemljama. Iz SWIFT-a su 2012., u sklopu međunarodnih sankcija, isključene iranske banke zbog nuklearnog programa. Iran je time izgubio pola prihoda od izvoza nafte te 30 posto prihoda od međunarodne trgovine, procjenjuje moskovska podružnica think-thanka Carnegie. Od zapadnih zemalja, Sjedinjene Države i Njemačka bi najviše izgubile takvim potezom, jer su njihove banke najčešći korisnici SWIFT-a kod transakcija s ruskim bankama, rekla je Maria Šagina iz Carnegija.
U travnju 2021. Biden je zabranio američkim ulagačima kupnju novih obveznica u ruskim rubljama zbog optužbi za miješanje u izbore.
14:20 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija još uvijek ne šalje trupe u istočnu Ukrajinu. Dodao je kako je stanje takvo “zasad”.
14:15 Kako pišu ruski mediji - Interfax i Ria novosti - Sporazum Rusije s Luganskom i Donjeckom podrazumijeva zajedničko osiguravanje i nadgledanje granice te korištenje vojnih baza i vojne infrastrukture. Granice dviju paradržavnih tvorevina osiguravat će zajednički Rusija i vojno-policijske snage separatističkih područja. Sporazum je potpisan na deset godina, s automatskim produženjem nakon njegovog isteka.
Međutim, ruski mediji pitali su se je li Vladimir Putin priznao Donjeck i Lugansk u njenim "prirodnim" granicama, odnosno teritorij koji je obuhvaćao te "oblasti" prije izbijanja rata ili samo u granicama koje trenutno kontroliraju proruski pobunjenici. Putin u svom obraćanju nije bio jasan.
No, ubrzo je došlo objašnjenje iz Dume, Moskovski list RBK navodi prvu zamjenicu Odbora Dume za međunarodne odnose Svetlanu Žukovu koja je rekla kako "Rusije neće priznavati Donjecku narodnu republiku i Lugansku narodnu republiku u granicama koje su ta područja imala, nego u sadašnjim granicama koje kontroliraju.
14:15 Vođa proruskih separatista, Denis Pušilin, na ruskoj državnoj televiziji je izrazio zadovoljstvo što je službena Moskva priznala otcijepljenu regiju Donjeck. Pritom je također kazao: “Pitanje granice nije jednostavno, bit će riješeno kasnije”.
14:00 Rusija je objavila priznanje dvaju odmetnutih separatističkih republika, no za sada nije jasno u kojim granicama, što potvrđuje prilično zbunjujući razgovor dopisnika CNN-a i glasnogovornika Dmitrija Peskova objavljen na Twitteru.
13:50 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne vidi povećan rizik od rata usprkos ruskom priznanju samoproglašenih republika na istoku zemlje. "Vjerujemo da neće biti velikog rata protiv Ukrajine“, rekao je ukrajinski čelnik u Kijevu, nakon susreta s estonskim kolegom Alarom Karisom. Zelenski je kazao kako će se u slučaju dodatne eskalacije uvesti izvanredno stanje.
Odbacio je zahtjeve predstavnika separatista da povuče snage iz dijelova regija Donjeck i Luhansk koje su pod kontrolom Kijeva. "Ne razgovaramo s njima. Ne znamo tko su oni“, rekao je 44-godišnji čelnik.
13:41 Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je na Twitteru kako je "ruska agresija na Ukrajinu nezakonita i neprihvatljiva". Dodala je kako Unija ostaje ujedinjena u potpori ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Rekla je kako će prvi paket sankcija protiv Rusije danas i službeno biti na stolu.
Istodobno, u britanskom parlamentu Boris Johnson objavljuje koje će sankcije protiv Rusije donijeti ta zemlja.
13:39 Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je, u povodu odluke ruskog šefa države Vladimira Putina o priznanju dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, da pozicija Srbije "nije laka" te da će Beograd biti pod priticima da uvede sankcije Rusiji.
13:11 Rusko djelovanje u Ukrajini utjecat će na sigurnosnu procjenu zajedničkog finsko-ruskog nuklearnog projekta na sjeverozapadu Finske, rekao je u utorak finski predsjednik Sauli Niinisto.
"Sigurnost će svakako biti jedan faktor u procjeni“, rekao je Niinisto.
12:55 Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić pridružio se u utorak oštrim osudama odnosa Rusije prema Ukrajini ističući kako Moskva bezobzirno krši međunarodno pravo, dok srpski član državnog vrha Milorad Dodik tvrdi kako BiH o ukrajinskoj krizi zapravo nema nikakvo stajalište.
U posebnoj je izjavi Komšić istaknuo kako se teritorijalni integritet i suverenitet država članica Ujedinjenih naroda mora poštovati jer je to zajamčeno međunarodnim pravom.
"Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijem drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civiliziranog svijeta. U tom smislu najoštrije osuđujem napad Rusije na teritorij Ukrajine", izjavio je Komšić.
12:50 Rusko djelovanje u Ukrajini utjecat će na sigurnosnu procjenu zajedničkog finsko-ruskog nuklearnog projekta na sjeverozapadu Finske, rekao je u utorak finski predsjednik Sauli Niinisto.
"Sigurnost će svakako biti jedan faktor u procjeni“, rekao je Niinisto. Odbio je komentirati vjerojatan ishod te revizije i dodao da će finska vlada donijeti konačnu odluku o građevinskoj dozvoli.
Nuklearna elektrana zajednički je projekt konzorcija finskih tvrtki i podružnice ruske državne tvrtke Rosatom koja ima udjel od 34 posto. Finska projekt priprema zadnjih deset godina, a Rusija se priključila kao partner prije osam godina.
12:15 Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je da neće certificirati plinovod Sjeverni tok 2, kojim bi se plin iz Rusije dopremao u Njemačku i dalje u Europu. To znači da ovaj nekoliko milijardi eura vrijedan projekt, oko kojeg je Kremlj puno lobirao, ostati "na ledu" do daljnjeg.
- Situacija se promijenila iz temelja, poručio je Scholz.
11:55 Ukrajina će doživjeti nova iskušenja i gubitke, upozorio je u utorak ukrajinski ministar obrane obraćajući se vojsci, optužujući Kremlj da želi obnoviti SSSR. "Pred nama su teška iskušenja. Bit će gubitaka. Morat ćemo proći kroz bol, nadvladati strah i očaj", rekao je Oleksij Reznikov, po priopćenju njegova ministarstva. "Pobijedit ćemo, nema sumnje. Na našoj smo zemlji", dodao je.
Ministar je to izjavio dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio priznati neovisnost separatističkih teritorija na istoku Ukrajine i onamo poslati vojsku. "Neprijatelj je jučer pokazao svoje pravo lice, lice kriminalca koji želi držati taocem slobodni svijet", rekao je.
11:45 Ruski ministar Lavrov je o najnovijim događajima u Ukrajini jutros kazao i sljedeće: “Ako govorimo o načelu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, jedan od ključnih dokumenat je Deklaracija o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima među narodima”, rekao je i optužio Ukrajinu da nije u skladu s tim od 2014. kada je, prenosi Interfax, u Kijevu svrgnut predsjednik kojeg podržava Moskva i zamijenjen prozapadnim čelnikom, što je Rusiju potaknulo da anektira ukrajinski poluotok Krim i podrži pobunu u njezinim istočnim regijama.
"Mislim da nitko ne može tvrditi da ukrajinski režim od državnog udara 2014. predstavlja sve ljude koji žive na teritoriju ukrajinske države", rekao je Lavrov.
11:40 Ukrajina razmatra prekid diplomatskih odnosa s Rusijom! Predsjednik Volodimir Zelenski kaže kako razmatra zahtjev svog ministarstva vanjskih poslova za prekid odnosa. Pozvao je i svoje europske saveznike da ne čekaju na uvođenje sankcija Moskvi. Umanjio je izglede za sukob velikih razmjera s Rusijom, ali kaže da je spreman uvesti izvanredno stanje ako se to dogodi.
11:35 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nazvao je rusko priznanje Donjecka i Luganska "neprihvatljivim". Turska je susjed i Ukrajini i Rusiji u Crnom moru i ima dobre veze s objema. Erdoğan je ponudio posredovanje u sukobu, upozorio je Rusiju da ne napada Ukrajinu i kritizirao zapadno rješavanje krize. Obraćajući se novinarima na letu iznad Afrike, Erdoğan je rekao: "Ovu odluku Rusije smatramo neprihvatljivom. Ponavljamo poziv na zdrav razum i poštovanje međunarodnog prava sa svih strana."
11:30 Italija je osudila odluku Rusije da prizna teritorij pod ruskom kontrolom u Lugansku i Donjecku.
"Odluku ruskih vlasti da priznaju takozvane separatističke republike Lugansk i Donjeck treba osuditi kao kršenje sporazuma iz Minska", rekao je ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio. On je rekao da ta odluka "predstavlja ozbiljnu prepreku na putu prema diplomatskom rješenju ukrajinske krize".
Dodao je: “Italija je u stalnom kontaktu s europskim i atlantskim partnerima kako bi koordinirala odgovor na najavu predsjednika Ruske Federacije.”
11:25 Dvije odmetnute pokrajine u istočnoj Ukrajini u utorak su zapečatile sporazum o tješnjoj suradnji s Rusijom, nakon što je predsjednik Vladimir Putin s čelnicima Donjecka i Luganska u ponedjeljak Moskvi potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji.
Parlamenti samoproglašenih Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) ratificirali su sporazume o "prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći" s Rusijom na posebnoj sjednici, uz zaglušujuće ovacije zastupnika.
Po jednom takvom ugovoru Rusija ima pravo graditi vojne baze na teritoriju Donjecka i Luganska, no zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko je za Interfax kazao da se o tome nije raspravljalo.
Na hitnoj sjednici parlamenta u Donjecku svih 87 prisutnih zastupnika glasalo je za usvajanje zakona o ratifikaciji tog sporazuma, javlja RIA Novosti.
11:15 Bosna i Hercegovina ni o ukrajinskoj krizi nema usuglašeno stajalište pa su članovi njezinog državnog vrha u utorak na različite načine komentirali postupke Rusije koji su izazvali osude diljem svijeta. Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović jasno je osudio ponašanje Rusije odnosno odluku Moskve da jednostrano prizna samoproglašene republike Lugansk i Donjeck i tamo pošalje svoju vojsku.
"Osuđujem odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava", stoji u Džaferovićevoj izjavi koja je dostavjena medijima. On je istaknuo kako je službena politika BiH da priznaje i poštuje teritorijalni integriret i suverenitet Ukrajine.
Srpski član državnog vrha Milorad Dodik, poznat po svojim proruskim stajalištima, izbjegao je koristiti riječi koje bi mogle predstavljati kritiku ponašanja Vladimira Putina. "Nedvojbeno svjedočimo novim geopolitičkim realnostima koje raslojavaju ne samo političku i sigurnosnu strukturu, već neminovno donose zaoštravanje i dodatne pritiske u bilateralnim i multilateralnim odnosima", kazao je neodređeno Dodik, koji je prije eskalacije krize u Ukrajini najavio kako će učiniti sve da u tom sukobu BiH ostane neutralna, odnosno da se ne prikloni politici Zapada.
Dodao je kako se nada smanjenju tenzija te odgovornom odnosu velikih sila prema krizi u odnosima Rusije i Ukrajine, ali i krizi u BiH. Zaključio je kako se sada mogu očekivati još veći pritisci na Republiku Srpsku.
11:10 Kina je pozvala sve strane po pitanju Ukrajine da "ostanu mirne, smanje napetosti i razriješe razlike kroz dijalog i pregovore". Ministar vanjskih poslova te zemlje Wang Yi također je rekao američkom državnom tajniku Anthonyju Blinkenu u današnjem telefonskom razgovoru da se "moraju poštovati legitimni sigurnosni problemi svih zemalja".
Dana 4. veljače, kineski čelnik Xi Jinping i ruski Vladimir Putin obećali su "nema 'zabranjenih' područja suradnje" u bilateralnim odnosima. No, manevar Moskve u Ukrajini očito je zadao glavobolju Pekingu. S jedne strane, kao i Rusija, Kina je frustrirana svojim sve lošijim odnosima sa SAD-om i njihovim saveznicima. S druge strane, međutim, ne predviđa veliku diplomatsku dobit potpunom podrškom Rusije u njezinoj akciji u Ukrajini.
"Suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet bilo koje zemlje treba poštivati i štititi", rekao je Wang na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji videovezom tijekom vikenda. “Ukrajina nije iznimka.”
11:05 Američki državni tajnik, Antony Blinken, objasnio je mjere koje SAD poduzima kako bi zaštitio svoje diplomatsko osoblje u Ukrajini. Građane SAD-a su pozvali da odmah napuste Ukrajinu, iako su posljednjih dana skoro svi to i učinili, predvođeni košarkašima koji igraju za tamošnje klubove. Također, osoblje State Departmenta koji je trenutno u Lavovu, prenoćit će u Poljskoj.
"Naše osoblje će se redovito vraćati kako bi nastavilo svoj diplomatski rad u Ukrajini i pružalo hitne konzularne usluge. Oni će nastaviti podržavati ukrajinski narod i ukrajinsku vladu, koordinirajući diplomatske napore", kazao je Blinken.
"To što poduzimamo razborite mjere opreza radi sigurnosti osoblja američke vlade i američkih građana, kao što to redovito činimo diljem svijeta, ni na koji način ne potkopava našu potporu Ukrajini ili našu predanost Ukrajini. Naša predanost Ukrajini je iznad toga. Ponavljamo našu preporuku građanima SAD-a da odmah napuste Ukrajinu. Sigurnosna situacija u Ukrajini i dalje je nepredvidljiva u cijeloj zemlji i može se pogoršati bez najave", upozorava američki državni tajnik.
11:00 Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak u pismu energetskoj konferenciji u Dohi. Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.
Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi. "Želimo uravnotežena globalna tržišta plina", poručio je Šulginov.
10:55 Jasno je da je Rusija prekršila međunarodno pravo, kaže britanski ministar obrane Ben Wallace, a javlja BBC. Istaknuo je kako je Putinovo priznanje dviju regija koje drže pobunjenici u istočnoj Ukrajini "veoma zabrinjavajući znak".
"Ruske trupe sada se premještaju u tu regiju", dodao je Wallace. “Nevjerojatno je ozbiljno ono što se događa u Ukrajini. To je suverena država čiji je jedan dio efektivno anektiran. To je suverena, demokratska država u Europi, svi mi u Europi bismo se trebali zabrinuti. I ne bismo trebali oklijevati poduzeti sve potrebne radnje da odvratimo predsjednika Putina od potkopavanja i NATO-a, ali i Europe, i što je još važnije, naših vrijednosti - upozorio je Wallace.
10:50 Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je odbacio prijetnju sankcijama, opisujući postupke zapada kao predvidljive. Naši europski, američki, britanski kolege neće stati i neće se smiriti dok ne iscrpe sve svoje mogućnosti za takozvanu ‘kažnjavanje Rusije’. Već nam prijete svakakvim sankcijama ili, kako sada kažu, 'majka svih sankcija'. Pa, navikli smo na to. Znamo da će sankcije ionako biti uvedene, u svakom slučaju. Sa ili bez razloga.
10:45 "Očito je da je Rusija prekršila međunarodno pravo!", kaže britanski ministar obrane Ben Wallace. Rusko priznanje odmetnutih regija Ukrajine je, po njemu, "vrlo zabrinjavajući znak".
“Nevjerojatno je ozbiljno ono što se događa u Ukrajini”, kaže on. "To je suverena država čiji su dijelovi sada efektivno anektirani. Ovo je suverena država, demokratska država u Europi, i svi mi u Europi trebali bi se zabrinuti i ne bismo trebali oklijevati poduzeti sve potrebne radnje da odvratimo predsjednika Putina od potkopavanja i NATO-a, ali i Europe, i što je još važnije, naših vrijednosti", kazao je Wallace.
10:40 Sirija je u utorak objavila da podržava odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o priznanju neovisnosti dviju separatističkih regija na istoku Ukrajine.
10:35 Dopisnik FT-a iz Moskve Max Seddon na Twitteru javlja kako je u tijeku sjednica Donjeg doma ruskog parlamenta, Dume, na kojoj bi trebala biti potvrđena odluka o priznanju Donjecka i Luhanska. Ključno je hoće li Rusija ograničiti priznanje teritorija koji trenutno pod kontrolom drže separatisti ili priznati i dvije trećine teritorija pokrajina koje kontroliraju ukrajinske snage - što bi zapravo bila odluka o ulasku u rat.
10:30 Bivši veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Rusiji kaže kako će diplomatsko rješenje za ukrajinsku krizu biti nemoguće postići sve dok je Putin na vlasti.
- Diplomatsko rješenje za njega bilo bi ne samo da mi nećemo pozvati Ukrajinu u NATO, nego prihvaćanje njegove totalne kontrole nad tom državom - izjavio je Sir Andrew Wood za BBC. Govoreći o sankcijama pozvao je hitno uvođenje sveobuhvatnog paketa koji bi stupio na snagu odmah. Prema njegovim riječima, Zapad treba ciljati ruske banke i zaustaviti energetski megaprojekt Sjeverni tok 2.
Wood ističe kako je priznanje odmenutih ruskih pokrajina opasan moment za Putina istaknuvši da "ruski narod ne želi rat" te da "Rusi više nisu očarani Putinom kao što su nekad bili".
10:30 Odluka Rusije da prizna dvije samoproglašene "narodne republike" u istočnoj Ukrajini znači da je Kremlj poduzeo još jedan korak ka oživljavanju Sovjetskog Saveza, rekao je u utorak ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov: "Ovo je taj korak. S novim Varšavskim paktom i novim Berlinskim zidom".
10:20 Bivši veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Rusiji kaže kako će diplomatsko rješenje za ukrajinsku krizu biti nemoguće postići sve dok je Putin na vlasti.
- Diplomatsko rješenje za njega bilo bi ne samo da mi nećemo pozvati Ukrajinu u NATO, nego prihvaćanje njegove totalne kontrole nad tom državom - izjavio je Sir Andrew Wood za BBC. Govoreći o sankcijama pozvao je hitno uvođenje sveobuhvatnog paketa koji bi stupio na snagu odmah. Prema njegovim riječima, Zapad treba ciljati ruske banke i zaustaviti energetski megaprojekt Sjeverni tok 2.
Wood ističe kako je priznanje odmenutih ruskih pokrajina opasan moment za Putina istaknuvši da "ruski narod ne želi rat" te da "Rusi više nisu očarani Putinom kao što su nekad bili".
10:10 Cijene nafte premašile su u utorak na početku trgovine na londonskom tržištu 99 dolara nakon ruskog priznanja dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine.
Na početku trgovine u Londonu cijena barela poskočila je 3,71 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje, na 99,1 dolar. Na američkom tržištu barelom se u elektronskoj trgovini trgovalo po 4,41 dolara višoj cijeni, od 95,72 dolara.
10:05 Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica pale na najniže razine u sedam mjeseci jer se ulagači plaše daljnjeg zaoštravanja napetosti između Zapada i Rusije u vezi Ukrajine.
10:00 I dok neki zapadni analitičari vjeruju da masovno rusko gomilanje više od 190 tisuća vojnika u blizini granice s Ukrajinom ukazuje na to da Putin planira više od priznanja dvaju "pobunjeničkih" teritorija, Michael Kofman iz CNA thinktanka tvrdi: "Rusiji ne treba 190.000 vojnika na ukrajinskim granicama da bi priznala neovisnost separatističkih republika. Ove trupe nisu ni blizu Donbasa. Ovo je prvi korak u nečemu što će vjerojatno biti ruska (vojna) operacija velikih razmjera".
09:50 Didier Reynders, europski povjerenik za pravosuđe, izjavio je da će, iako je potez Rusije "čin rata", paket sankcija velikih razmjera pripremljen za slučaj invazije na Ukrajinu - biti uveden postupno. Reynders je u razgovoru za belgijske medije rekao da će prve mjere biti zabrana putovanja pojedincima, dodajući da bi nakon toga mogla uslijediti zapljena imovine u Europi i inozemstvu.
09:40 Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osudio je odluku Rusije da prizna neovisnost ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk, ustvrdivši da svojim potezom Moskva krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu.
Predsjednik Crne Gore naveo je da njegova država osuđuje sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao neovisnih entiteta. “Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica”, napisao je Đukanović na Twitteru. Crna Gora je članica NATO-a, a svoju vanjsku politiku usuglasila je s politikom EU i podržala je ranije uvođenje sankcija Rusiji.
09:35 Američki predsjednik Joe Biden potpisao je izvršnu uredbu kojom se zaustavlja američka poslovna aktivnost u dvije regije, Donjecku i Luhansku.
09:30 "Ne mogu ulaziti u detalje, ali ruske trupe su ušle u Donbas. Mi Donbas smatramo dijelom Ukrajine. Ne bih rekao da je to potpuna invazija, ali ruske trupe su na ukrajinskom tlu", izjavio je šef europske diplomacije Josep Borrell.
09:20 SAD i njegovi saveznici su se u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i "izgovor za rat". Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield izrazila je prezir prema izjavi Putina da će ruska vojska u Donetsku i Lugansku preuzeti mirotvornu ulogu. "Naziva ih postrojbama za održavanje mira. To je glupost. Znamo što uistinu jesu", rekla je Thomas-Greenfield.
Ukrajinski veleposlanik Sergij Kislitsja tražio je da, usprkos potezu Rusije, granice njegove zemlje ostanu "nepromijenjene". Pozvao je Moskvu da poništi odluku o priznanju separatističkih pokrajina u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
"Tražimo od Rusije da poništi tu odluku i vrati se za pregovarački stol", rekao je veleposlanik. Kazao je da Kijev osuđuje naredbu o raspoređivanju "okupacijskih snaga" u istočnoj Ukrajini te zatražio potpuno i hitno povlačenje tih snaga.
Ruski veleposlanik u UN-u Vasilij Nebenzja je rekao da je Moskva i dalje "otvorena za diplomatsko rješenje", ali je upozorio na, kako je rekao, "ukrajinsku agresiju". "Ne namjeravamo dozvoliti novo krvoproliće u Donbasu", rekao je ruski veleposlanik, dodavši da bi to, nakon što je Moskva priznala Donjeck i Lugansk, moglo imati "izrazito opasne posljedice".
09:20 Oglasila se i glavna tajnica Amnesty Internationala, Agnès Callamar: "Nakon tjedana bezuspješnih pregovora, zaštita civila u Ukrajini sada bi morala biti apsolutni prioritet. I dok jača potencijal potpunog sukoba, mora se uložiti sve napore kako bi se patnja civila svela na najmanju moguću mjeru i humanost u čitavoj krizi postavilo kao prioritet. To je zakonska obveza svih strana. Pozivamo sve strane da se striktno pridržavaju međunarodnog humanitarnog prava i zakona o ljudskim pravima. Moraju osigurati zaštitu života civila i suzdržati se od neselektivnih napada i uporabe zabranjenog oružja kao što je 'kazetno streljivo'. Također pozivamo sve strane da omoguće i olakšaju pristup humanitarnim agencijama za pružanje pomoći civilima pogođenim neprijateljstvima. Amnesty International će pomno pratiti situaciju kako bi razotkrio kršenja međunarodnog prava bilo koje strane”
09:15 Predstavnici članica EU-a najavili su jutros sastanak na kojem će raspravljati o mogućim novim sakcijama Rusiji. To je odgovor EUa-a na rusko priznavanje dviju odmetnutih ukrajinskih pokrajina.
09:00 Ukrajina je zabilježila 84 kršenja u posljednja 24 sata od strane snaga koje podržava Rusija, od a u 64 kršenja koristilo se oružje zabranjeno sporazumima iz Minska.
08:50 - Kina je zabrinuta zbog 'pogoršavanja' stanja u Ukrajini, rekao je u utorak ministar vanjskih poslova Wang Yi, ponovivši svoj poziv svim stranama da pokažu suzdržanost i razriješe razlike kroz dijalog.
Treba poštivati legitimne sigurnosne zahtjeve svake zemlje, rekao je Wang američkom državnom tajniku Antonyju Blinkenu u telefonskom pozivu, prema priopćenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
08:45 - Na azijskim su burzama indeksi u utorak oštro pali, dok su cijene nafte snažno porasle jer se ulagači plaše rata u Ukrajini nakon što je Rusija poslala svoje trupe u dvije proruske regije u toj zemlji.
08:40 Ukrajinci su jutros objavili da su njihova dva vojnika ubijena u noćnom granatiranju, dok ih je 12 ranjeno.
8:38 Britanski ministar zdravstva Sajid Javid kaže kako je sad jasno da je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio napasti suverenitet Ukrajine te da vjeruje da je invazija već počela, prenosi Reuters.
"Iz izvješća već možemo zaključiti da je Putin poslao tenkove i trupe. Ovo je mračno jutro za Europu", rekao je Javid za Sky News.
Kazao je i kako će Velika Britanija uvijek radije izabrati dijalog i ostati vjerna tome, ali i da je iz Putinovih poteza jasno da je on radije izabrao put sukoba, a ne dijalog.
08:12 Slovenski premijer Janez Janša osudio je odluku Rusije da prizna ukrajinske separatističke regije Donjeck i Lugansk, te se zauzeo da Europska unija ponudi Ukrajini "perspektivu punopravnog članstva".
07:58 Ministarstvo vanjskih poslova Južne Koreje pridružilo se drugim zemaljama kako bi izrazilo 'ozbiljnu zabrinutost' zbog ukrajinske krize i pozvalo na poštivanje sporazuma iz Minska te pronalaženje diplomatskog rješenja.
07:50 Velika Britanija također će danas objaviti nove sankcije Rusiji. Ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla da Putinovi postupci ne mogu proći 'nekažnjeno'.
Sankcije će biti odgovor na rusko 'kršenje međunarodnog prava i napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine', rekla je.
Dodala je da je razgovarala s visokim predstavnikom EU-a za vanjske poslove Josepom Borrellom te kako su se složili da će se Britanija i Europska Unija koordinirati kako bi uveli brze sankcije Putinovu režimu i stali rame uz rame s Ukrajinom.
07:45 - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) 'oštro osuđuje' rusko priznanje dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini kao neovisnih država, navodi se u priopćenju te organizacije.
Odlukom Kremlja da prizna regije Donjeck i Lugansk 'krši se međunarodno pravo i temeljna načela OESS-a i protivna je sporazumima iz Minska', navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika OESS-a, uključujući predsjedavajućeg Zbigniewa Raua i glavnog tajnika Helgu Mariju Schmid.
'Kao i sve države članice OESS-a, Rusija se obvezala poštivati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah povuče ovu odluku', stoji u zajedničkom priopćenju.
Takozvani Protokol iz Minska sporazum je potpisan između Rusije i Ukrajine 2015. za rješavanje sukoba u regiji Donbas.
07:25 - Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova upravo je izdalo službeno priopćenje u kojem osuđuje odluku Rusije da prizna regije Lugansk i Donjeck kao neovisne države.
'Ukrajinska strana zna koje su namjere Rusije i njezin cilj je da provocira Ukrajinu. Uzimamo u obzir sve rizike i ne popuštamo pred provokacijama jer ostajemo predani političko-diplomatskom rješavanju rusko-ukrajinskog oružanog sukoba', piše u priopćenju objavljenom u utorak ujutro.
07:05 - Američka veleposlanica pri Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield odbacila je Putinovu tvrdnju da će ruske trupe koje su poslane u separatističke regije Ukrajine preuzeti 'mirotvornu' ulogu.
- Zove ih mirovnim snagama. To je glupost. Znamo što zapravo jesu - istaknula je na hitnom sastanku Vijeća sigurnosti u New Yorku.
- Putin se želi vratiti u vrijeme kada su carstva vladala svijetom. Ovo nije 1919. - dodala je.
Stalna predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u Barbara Woodward naglasila je kako će 'radnje koje je Rusija danas odabrala imati teške i dalekosežne posljedice'.
- Prvo, na ljudski život. Invazija na Ukrajinu oslobađa snage rata, smrti i razaranja na narod Ukrajine. U nastojanju da se granice prekroji silom, ruska djela pokazuju očiti prijezir prema međunarodnom pravu - rekla je.
Predstavnik Rusije pri Ujedinjenim Narodima kazao je kako neće odgovarati na ove verbalne napade.
Vasily Nebenzya kazao je kako Zapad 'gura' Ukrajinu prema sukobu i optužio druge nacije da zanemaruju položaj onih u Donbasu.
- Dopustiti novo krvoproliće u Donbasu je nešto što ne namjeravamo učiniti - kazao je.
Ukrajinski veleposlanik Sergiy Kyslytsya inzistira da granice njegove zemlje ostaju 'nepromjenjive' unatoč akcijama Rusije.
- Mi smo na svojoj zemlji. Ne bojimo se ničega i nikoga, nikome ništa nismo dužni i nikome ništa nećemo dati. Ne bi trebalo biti nikakve sumnje. Zahtijevamo od Rusije da poništi odluku o priznanju i vrati se za stol za pregovore - istaknuo je osudivši rusku naredbu o raspoređivanju dodatnih postrojbi na teritorije u Ukrajini.
06:55 - Sjedinjene Države koordiniraju se sa saveznicima i u utorak će najaviti nove sankcije Rusiji.
Dužnosnici Bidenove administracije izjavili su kako takav Putinov potez, budući da je Rusija već imala tamo vojsku, nije osnova za uvođenje šireg paketa sankcija koje su SAD i saveznici najavili u slučaju da Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu.
Umjesto toga, Bijela kuća najavila je odvojene, manje oštre i ciljanije sankcije.
06:49 - Australska vlada također je objavila da je zbog povećanog rizika od sukoba povukla sve diplomatske dužnosnike iz Ukrajine u istočnu Poljsku i Rumunjsku.
'Australija je solidarna s Ukrajinom i nastavlja pozivati Rusiju da prekine i poništi svoj ničim izazvan napad na svog demokratskog susjeda', rekla je ministrica vanjskih poslova Marise Payne.
06:46 - Američki državni tajnik Antony Blinken ponovio je da SAD pruža 'nepokolebljivu potporu' Ukrajini nakon što je u ponedjeljak telefonom razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom.
'Razgovarali su o snažnim mjerama koje smo danas najavili kao odgovor i ponovili da će uslijediti dodatni koraci', rekao je glasnogovornik američkog državnog tajnika.
Blinken i Kuleba bi se trebali sastati u Washingtonu u utorak.
06:40 - Ruski predstavnik pri UN-u ocijenio je da je Ukrajina 'na rubu nove vojne avanture':
'Postalo je očito da je Donbass na rubu nove ukrajinske vojne avanture, kao što je to već bilo 2014. i 2015. To ne možemo dopustiti. Stoga je predsjednik Rusije saslušao mišljenje parlamentaraca i članova Vijeća sigurnosti.'
05:55 - Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.
23:35 S osudom Putinova poteza javio se i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković kraćom objavom na Twitteru.
Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s EU partnerima, izražavamo solidarnost s Volodimirom Zelenskim i ukrajinskim narodom, objavio je Plenković.
23:40 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske u ponedjeljak navečer je osudilo rusko priznanje samoproglašenih ruskih republika na istoku Ukrajine.
MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina "krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje" krize.
"Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu", naglašavaju u MVEP-u.
23:30 Iz Bijele kuće tvrde da je američki predsjednik Joe Biden nazvao svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog kako bi osudio odluku Rusije da prizna separatističke regije na istoku zemlje.
Biden je s njim razgovarao kako bi "ponovno potvrdio predanost Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine", navodi Bijela kuća.
Također, rekao je ukrajinskom predsjedniku da SAD planira uvesti sankcije te da će odgovoriti "brzo i odlučno, u korak sa svojim saveznicima i partnerima", na svaku daljnju agresiju Rusije. Kažu i da je Biden obavio pozive s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom kako bi razgovarali o tome kako koordinirati njihov odgovor.
23:20 U priopćenju za medije, američki državni tajnik Antony Blinken ponavlja stajalište Amerike da dekret Kremlja predstavlja "potpuno odbacivanje ruskih obveza prema sporazumima iz Minska" i da je to "jasan napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine".
Blinken dodaje da nacije imaju dužnost ne priznati nove republike stvorene prijetnjom ili upotrebom sile, kao i obvezu da ne narušavaju granice druge države.
Kaže da je najnoviji potez Rusije još jedan primjer "flagrantnog nepoštivanja međunarodnog prava i normi" predsjednika Putina.
22:45 Putin šalje vojsku u istočnu Ukrajinu u dvije proruske republike koje je danas priznao kao neovisne države, Donjeck i Donbas. Prema pisanju stranih medija, vojsku je poslao kako bi se održao mir.
U dekretima koji su objavljeni se ne precizira što bi to moglo značiti, ali stručnjaci u Ukrajini i Rusiji tvrde da Putin sada može službeno poslati ruske trupe u pobunjena područja.
22:22 Građani samoproglašene Donjecke Narodne Republike u gradu Donjecku izašli su na ulice i vatrometom te mahanjem ruskim zastavama proslavili Putinovo priznanje neovisnosti te odmetnute ukrajinske pokrajine.
21:55 Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski uskoro bi se trebao obratiti naciji.
21:42 Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki najavila da će američki predsjednik Joe Biden uskoro potpisati izvršni ukaz kojim će "zabraniti sve nove investicije, trgovinu i financiranje od strane američkih državljana usmjerenih prema tzv. Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici, regijama u sastavu Ukrajine". Izvršni bi ukaz također trebao otvoriti prostor za uvođenje sankcija prema svim pojedincima koji budu pokušali obavljati bilo kakav poslovni pothvat u tim samozvanim republikama.
- Također ćemo objaviti dodatne mjere povezane s današnjim flagrantnim kršenjem ruskih međunarodnih obveza, navodi se u priopćenju.
- Da budemo jasni: ove mjere su odvojene od onih koje će tek uslijediti, a tiču se teških ekonomskih mjera koje smo pripremali u koordinaciji s našim saveznicima i partnerima u slučaju da Rusija izvrši dodatnu invaziju na Ukrajinu. Nastavljamo konzultacije sa saveznicima i partnerima, uključujući Ukrajinu, o sljedećim koracima i o kontinuiranoj eskalaciji na ukrajinskoj granici, zaključuje se u priopćenju.
21:23 Rusko priznanje odmetnutih pokrajina na istoku Ukrajine jasno je kršenje međunarodnog prava, rekao je u ponedjeljak britanski premijer Boris Johnson.
"Vladimir Putin je upravo objavio da Rusija priznaje odmetnute republike Donjeck i Lugansk. To je jednostavno kršenje međunarodnog prava. To je flagrantno kršenje suvereniteta i integriteta Ukrajine", rekao je Johnson na tiskovnoj konferenciji.
20:57 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je na Twitteru da se o zbivanjima proteklih sati upravo čuo s američkim kolegom Joeom Bidenom. Najavio je i da bi uskoro trebala početi hitna sjednica ukrajinskog vijeća za nacionalnu sigurnost kao i da se tijekom večeri namjerava čuti s britanskim premijerom Borisom Johnsonom.
20:41 Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je, nakon gotovo jednosatnog obraćanja naciji, ukaz o priznanju neovisnosti odmetnutih ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk.
20:14 Korupcija u Ukrajini je uništila ukrajinsku državnost, što su i iskoristili nacionalisti 2014. godine uz pomoć podrške Zapada, rekao je Putin u svom gotovo pa maratonskom obraćanju naciji.
U jednom je trenutku Ukrajinu nazvao 'američkom kolonijom' kojom upravlja 'marionetski režim'.
- Korupcija je Ukrajinu razorila, ondje je u tijeku izuzetno opasna ekonomska kriza, dodao je.
- Ukrajina nikada nije imala svoju istinsku državnost, ona je samo kopirala model. Ukrajinske vlasti od prvih koraka krenule su s negiranjem svega, što je postala osnova njezine državnosti. Negiranjem svega što nas je spajalo. Pokušavali su mijenjati svijest građana, povijesno sjećanje miljuna ljudi, cijelih generacija koje žive u Ukrajini, naveo je ruski čelnik.
Putin je ustvrdio da je u Ukrajini sve više "neonacista", a da je tamošnji vladajući režim "inficirao virus korupcije i nacionalizma".
U istupu nalik svojedobnoj američkoj tezi, koja se ispostavila lažnom, a poslužila je kao opravdanje za invaziju na Irak, Putin je Ukrajinu optužio da posjeduje "oružje za masovno uništenje".
19:50 U tijeku je Putinovo obraćanje naciji.
- Obraćam se i drugovima u Ukrajini, započeo je svoje obraćanje Putin.
- Situacija u Donbasu je postala jako kritična i obraćam vam se danas izravno, ne samo da vam iznesem procjenu zbivanja, nego da vas informiram i o sljedećim potezima. Ukrajina nije samo naša susjedna država, nego i integralni dio naše povijesti i duhovnog prostora, nisu to naši samo drugovi i kolege, nego i obitelj, povezani smo krvnim vezama i poviješću. Ljudi s tog teritorija su također se izjašnjavali kao Rusi i ruski pravoslavci, nekad smo bili ujedinjeni. Neki će reći "pa sve je to poznato", ali treba shvatiti što se zbiva danas i objasniti ciljeve pred nama, stoga je važno objasniti pozadinu. Ukrajina je od početka bila ruska tvorevina. Nažalost, komunistička Rusija, Lenjin i njegovi drugovi su prilično brutalno odcijepili od Rusije neke povijesno ruske dijelove, a da nitko Ruse o tome nije ni pitao. U osvit Drugog svjetskog rata, Staljin je anektirao neke dijelove, a kao kompenzaciju je Ukrajini dao povijesno njemačke teritorije. Iz nekog razloga Krim je dao Ukrajini i tako je ona stvorena.
Htio bih vas podsjetiti, kada govorimo o revoluciji 1917,. boljševici su počeli stvarati novu državu...
Zašto smo morali ispuniti bilo čije nacionalne ambicije? Zašto smo morali davati neka prava, prava na teritorije kada su to povijesno bili dijelovi Rusije? Pitam vas zašto smo morali biti tako darežljivi? To je ludilo. Ali postoji objašnjenje. Nakon revolucije, boljševici su pod svaku cijenu htjeli ostati na vlasti, zato su bili spremni na sve, pa čak i na poniženje. Bili su u jako teškoj poziciji, ispunjavali su bilo kakve zahtjeve raznih nacionalista. To nije bila samo greška, nego nešto još gore, a nakon raspada SSSR-a to je postalo očito.
Moramo shvatiti da kada govorimo o građanskom ratu, situacija u državi je bila izuzetno teška, ali stvaranje Ukrajine je rezultat boljševičke politike. Ukrajinu je stvorio Lenjin, on je bio njezin arhitekt, to potvrđuju arhivski dokumenti. Želite dekomunizaciju? Ok, može. Spremni smo vam pokazati što prava dekomunizacija Ukrajine znači, rekao je između ostalog Putin.
19:37 Netom prije priopćenja iz Kremlja u kojem je najavljeno da će Putin priznati odmetnute ukrajinske regije, snažna je eksplozija odjeknula u centru Luganska, glavnog grada samoproglašene Luganske Narodne Republike, javlja RT.
Na snimkama koje je objavila agencija RIA Novosti vidi se automobil u plamenu. Navodi se kako su zbog jačine eksplozije razbijeni prozori na zgradi ispred koje se dogodila te su se aktivirali alarmi na automobilima parkiranim oko nje.
19:29 Nakon informacija iz Moskve, reagirao je i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je sazvao sastanak nacionalnog Vijeća obrane.
19:21 Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell upozorio je da će EU Rusiji nametnuti sankcije ako Moskva izvrši napad na Ukrajinu i ako prizna neovisnost regija Donjeck i Lugansk. Rekao je to nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica EU u Bruxellesu, netom prije priopćenja iz Kremlja u kojem je najavljeno da će Putin dvije spomenute regije priznati.
10:07 Ruska novinska agencija TASS izvijestila je, pozivajući se na Kremlj, da je ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom rekao da namjerava priznati dvije samozvane republike na ukrajinskom istoku.
U prvoj reakciji, koju također prenose ruski mediji, Macron i Scholz su Putinu iskazali svoje razočaranje namjerom priznavanja dviju odmetnutih ukrajinskih regija.
Vijest o Putinovu telefonskom pozivu dvojici lidera u međuvremenu je objavljena na službenoj stranici Kremlja.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je kako Moskva razmatra priznanje neovisnosti dvaju odmetnutih ukrajinskih pokrajina što je korak zbog kojeg bi rusko-ukrajinska kriza mogla eskalirati, javlja Telegraph. Guardian pak navodi kako je Putin rekao kako će odluku o priznanju donijeti danas, prenosi Jutarnji.
Prema posljednjim informacijama koje prenosi Reuters, Putin bi se naciji trebao obratiti večeras. Putinovo obraćanje prenosit će državni TV kanal Rossiya-24, no za sada nije jasno kada će se to dogoditi. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sazvao je hitnu sjednicu svog Vijeća za nacionalnu sigurnost.
- Naš je cilj slušati kolege i odrediti naše sljedeće korake u tom smjeru, imajući na umu pozive vođa Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike da priznamo njihovu neovisnost - rekao je ranije Putin otvarajući sastanak ruskog Vijeća sigurnosti. Sastanak moćnog Vijeća sigurnosti, koje se obično sastaje iza strogo zatvorenih vrata, bio je u ponedjeljak izravno prenošen na televiziji.
Priznanjem Donjecka i Luhanska Rusija bi i formalno odustala od mirovnog sporazuma iz 2015. godine kojim priznaje ukrajinski suverenitet nad tim teritorijima. Također, to bi dalo izgovor Rusiji da pošalje svoje vojne jedinice u te dvije pokrajine. Telegraph ističe kako za sada nije jasno znači li to da će Rusija ciljati i ostatak ukrajinskog teritorija. Putinova izjava dolazi nakon tvrdnji ruskog Ministarstva obrane koje je danas objavilo da su likvidirali pet Ukrajinaca.
Čelnici odcijepljenih regija u istočnoj Ukrajini, samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike, pozvali su u ponedjeljak ruskog predsjednika da ih prizna kao neovisne.
Strani analitičari navode da se sada svi pribojavaju da bi ovo mogao biti početak rata koji će 'zapaliti' Europu. Na jednoj strani će biti NATO i Zapad, a na drugoj moćna Rusija. No, svi će biti na gubitku
RANIJE:
Kako smo ranije danas objavili, ruski vojni dužnosnici tvrde da je ubijeno pet osoba koje su se pokušale probiti iz Ukrajine preko ruske granice, prenosi Guardian agenciju Reuters. Dužnosnici kažu da su ruski vojnici i graničari spriječili "ukrajinske sabotere" da probiju granicu, prema ruskim izvorima koje citira Reuters. Ukrajinska oružana vozila uništena su u ruskoj regiji Rostov, navodi se. Prema novinskoj agenciji Interfax, sukob se dogodio oko 6:00 sati ujutro po moskovskom vremenu u regiji Rostov u blizini granice između Rusije i Ukrajine.
Graničari ruske tajne službe FSB otkrili su navodnu "diverzantsku skupinu" ukrajinske vojske i pozvali u pomoć pripadnike Južne vojne oblasti. Postrojba ruske vojske je vatrom iz protutenkovskog oružja uništila dva vozila ukrajinske vojske za koja se tvrdi da su prešla granicu, navodi se u službenom priopćenju upućenom Interfaxu.
Telegraph navodi kako ovaj nepotvrđeni izvještaj predstavlja prvi sukob dviju vojski nakon ruskog gomilanja trupa na ukrajinskim granicama.
S druge strane, iz ukrajinskih ministarstava vanjskih poslova i obrane priopćili su da je ruska tvrdnja o pokušaju upada skupine ukrajinskih vojnika preko granice u Rusiju "laž", prenosi Guardian. "To nije istina", rekao je glasnogovornik, dodajući kako će potpuna izjava njihove strane biti uskoro objavljena. Ukrajinska vojska odlučno odbacuje ruske tvrdnje o spriječenom napadu na Rusiju kao "lažne vijesti". Ukrajinski vojni dužnosnici kažu kako njihove snage nisu prisutne u ruskoj regiji Rostov, prenio je Reuters. Tvrde kako niti jedan njihov vojnik nije prešao granicu s Ruskom Federacijom te da danas niti jedan njihov vojnik nije poginuo.
Izvjestiteljica Telegrapha iz Moskve Natalija Vasiljeva javlja kako je Putin na sastanku ruskog Vijeća sigurnosti rekao kako je došlo vrijeme da nađu "odgovor" na pitanje Donbasa. - Moramo naći odgovor na pitanje koje je davno postavljeno - rekao je Putin referirajući se na moguće priznanje Donbasa te dodao: - Zapad nam upućuje prijetnje i ucjene.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je kako Rusija vidi znakove da ukrajinska vlada priprema sveobuhvatnu operaciju kojoj je cilj nasilno zauzimanje pokrajina koje drže separatisti.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti, na sastanku je izjavio kako je Ukrajina ustvari digla ruke od Donbasa. - Ukrajini zapravo ne trebaju ti teritoriji, a stanovnici tih pokrajina nisu dobili nikakvu podršku Kijeva već godinama. Na rubu smo da ih priznamo - rekao je Medvedev. Dodao je da će "priznanje tih pokrajina biti jedini izbor" ukoliko se situacija u istočnoj Ukrajini ne popravi. - Koliko znam, većina stanovnika naše države podržala bi ovakav potez - istaknuo je.
Ministar obrane Sergej Šojgu tada je još više podigao ulog rekavši da Ukrajina, koja se odrekla nuklearnog oružja nakon neovisnosti od Sovjetskog Saveza, ima veći "nuklearni potencijal" od Irana ili Sjeverne Koreje i da misli da bi Rusija trebala priznati dvije regije, a Putin je odgovorio da će se odluka donijeti - danas.
Šef ruske Dume (Donjeg doma ruskog parlamenta) Vjačeslav Volodin rekao je Putinu pozivajući ga na priznanje neovisnosti Luhanska i Donjecka: - Naši državljani žive ondje. Oko 800.000 Rusa živi ondje, a dodatnih milijun ljudi želi naše državljanstvo.
Ako Rusija poduzme taj korak, podsjećaju agencije, to bi moglo otvoriti put Moskvi da otvoreno pošalje vojne snage u obje regije uz argument da intervenira kao saveznik kako bi ih zaštitila od Ukrajine.
'Sve govori da će Rusija priznati odmetnute pokrajine'
Sudeći po svemu što je izjavljeno na izvanrednoj sjednici ruskog Vijeća sigurnosti Rusija će priznati separatističke republike Donjeck i Luhansk što bi mogao biti uvod u rat, kaže dopisnik britanskog Telegrapha Roland Oliphant.
Nakon što je ruski ministar obrane Sergej Šojgu izvijestio sve prisutne na sastanku kako je Ukrajina rasporedila ozbiljne snage blizu odcijepljenih regija na istoku zemlje te da se možda priprema da ih vrati silom, upozorio je da Ukrajinu vode nasilni ultranacionalisti.
Dmitrij Kozak, ruski dužnosnik zadužen za pregovore s Ukrajinom, objavio je kako je mirovni proces započet sporazumom iz Minska "na nuli".
Telegraph ističe kako priznanje ne mora nužno značiti da će doći do rata - Putin bi jednostavno mogao narediti svojim trupama da 'osiguraju' teritorij koji ionako već drže separatisti te se zaustaviti na sadašnjoj liniji razgraničenja.
No, ističe se i kako separatisti kontroliraju samo trećinu teritorija Donjecka i Luhanska - ostatak je pod ukrajinskom kontrolom. Ako ih Putin odluči podržati, to će značiti rat. A njegovi ministri i savjetnici upravo su iznijeli niz sumnjivih izgovora kako bi opravdali još širu invaziju.
Sastanak ruskog Vijeća sigurnosti
Bivši ukrajinski predsjednik Petro Porošenko izjavio je za Sky News kako je evakuacija civila iz Donjecka i Luhanska "lažna vijest". - Još od 17. veljače traje lažna evakuacija stanovništva. Lažan prelazak preko ruske granice. Ovo nije ukrajinska kriza, ovo je ruska invazija - rekao je Porošenko dodavši kako "Putin ima maštu časnika KGB-a".
- Ukrajinci rade sve kako bi našoj zemlji osigurali mir, definitivno ostajemo rame uz rame s našim američkim, europskim i britanskim partnerima - izjavio je Porošenko. No, upozorio je kako će Ukrajinci umjesto kupovanja namirnica nabavljati oružje. - Jedini razlog zašto Putin mrzi Ukrajinu je taj da želimo biti slobodni, želimo biti demokratska zemlja. Želimo se vratiti u europsku obitelj - zaključio je Porošenko.
---
Američki predsjednik Joe Biden zatražio je od francuskog čelnika Emmanuela Macrona da organizira njegov summit s ruskim kolegom Vladimirom Putinom, izvijestila je Elizejska palača, a vijest su upravo objavile RIA Novosti, navodi Geopolitika.
“Postupno pokušavamo promijeniti tijek stvari. Pokušavamo stvoriti diplomatsku perspektivu koju će Kremlj prihvatiti”, rekao je savjetnik francuskog predsjednika, čije riječi prenosi Reuters.
Prema njegovim riječima, Macron igra ulogu posrednika u rješavanju krize u Ukrajini.
Ranije je u Parizu predloženo održavanje sastanka Putina i Bidena, a obje strane ponudu su prihvatile. Istodobno je naglašeno kako će taj događaj postati moguć samo “ako Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu”. Planovi takve eskalacije kategorički su odbijeni od strane Moskve.
Dnevni red summita pripremit će američki državni tajnik Antony Blinken i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom njihovog sastanka 24. veljače, također je priopćeno iz Elizejske palače.