Nesreća u kojoj je preminuo volonter na obnovi krova na Banovini - opominje. Opasne poslove, a krovopokrivanje svakako u njih spada, trebali bi raditi kvalificirani radnici koji su osposobljeni za popravke na visinama i imaju za to primjerenu opremu. S Banije pozivaju dobre ljude da im doniraju građevinski materijal i pomognu u angažmanu građevinskih radnika, jer drugo, barem za sada, manje-više imaju.
No, problem je što je građevinskih radnika nedostajalo i prije potresa, pa je iluzorno očekivati da ćemo ga sada riješiti jer su potrebe za angažiranjem tesara, zidara, armirača, betoniraca, elektroinstalatera, keramičara, krovopokrivača, fasadera, zavarivača i pomoćnih radnika, kudikamo veće.
- To je samo posljedica onoga što je na djelu godinama. Glavni razlog zbog kojeg nam manjka radne snage u građevinarstvu, krije se u propadanju velikih građevinskih firmi koje su nekada angažirale na tisuće radnika i kao takve mogle iznijeti velike poslove, poput onih koje nas čekaju u obnovi Banovine - kaže Adela Visković, predsjednica Udruge građevinskih inženjera Splita i konstatira da bez uvoza radne snage nećemo moći obnoviti Banovinu.
Šteta od potresa na Banovini je ogromna. Ivo Žinić, župan Sisačko-moslavačke županije, procjenjuje je na pola milijarde eura, no ta brojka sigurno nije konačna, jer je do sada pregledano oko pet tisuća oštećenih ili srušenih objekata, a trenutno je podneseno oko četrnaest tisuća za pregled zgrada i kuća na kojima su vidljive posljedice ove prirodne katastrofe.
Krenimo s obnovom
- U ovom trenutku nedostaje i nekvalificiranih i kvalificiranih radnika u građevinarstvu, tako da ćemo nužno morati uvoziti radnu snagu, no to ne bi trebao biti problem jer sredstava za obnovu potresom oštećenih i izgradnju porušenih objekata - ima. I sami smo svjedoci koliko se novca prikupilo i pomoći koja stiže, tako da se očekuje da država uspostavi sustav u kojem će se jasno znati tko je za što zadužen i čim prije krene s obnovom. Razloga za čekanje nema, tim više što se radi o tako velikom broju znatno oštećenih ili potpuno porušenih objekata, jer je dobar dio ljudi na Banovini te kuće očito radio sam, kako je znao i umio, a da bi imao krov nad glavom, pa je šteta u konačnici golema - veli naša sugovornica.
Godinama se ne potiče školovanje mladih za građevinska zanimanja, a takva je politika u ovom teškom trenutku došla na naplatu.
- Raspadom velikih građevinskih poduzeća kvalificirani kadar je pronašao posao u inozemstvu, a male tvrtke i obrti koji danas egzistiraju, nemaju se snage nositi s ovako velikim i izazovnim projektima. Utješno je to što je nakon zagrebačkog potresa pripremljena sva zakonska regulativa koja će pratiti obnovu, a ona je kraća u odnosu na redovite okolnosti. Isti će se model sada primijeniti i na Banovini - kaže Adela Visković, i napominje da su građevinski inženjeri u ovoj krizi odradili lavovski posao, dapače, samoinicijativno su krenuli u akciju i sve do sada obavili za ocjenu - odličan.
- Odmah su nakon potresa u Zagrebu izišli na teren i počeli s izvidima, a isto rade i na Banovini. Na zagrebačkom području posao su iznijele naši kolege jer potrebe za angažmanom ostalih nije bilo, dok na Banovinu dolaze inženjeri iz cijele Hrvatske, pa tako i mi iz Dalmacije - kaže Visković, i napominje da će se obnova morati odraditi sukladno pozitivnim zakonima i natječajima koji iz njih proizlaze; riječju - mora biti transparentna.
Ogromna šteta
- Ne smije nam se dogoditi da poslove obavljaju uvijek iste firme ili samo jedna od njih, pa da na koncu imamo repove te obnove kao što je to bilo u Gunji - kaže naša sugovornica.
Kolike su štete od potresa koji je u prosincu pogodio Banovinu i šire zagrebačko područje, još se točno ne zna. Prema procjenama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, potres koji je u ožujku 2020. zatresao Zagreb, pričinio je štetu u iznosu od čak 86 milijardi kuna, a ni osam mjeseci nakon te prirodne katastrofe - stotine ljudi nisu se uselili u svoje domove baš iz razloga jer ih nema tko obnoviti.
Godine 2019., koja je bila najuspješnija što se turizma kao glavne gospodarske grane tiče, nedostajalo je trideset tisuća građevinskih radnika.
- Nedostaje čak i radnika koji u građevinarstvu obavljaju najjednostavnije poslove, i to govori o dubini problema, no kad imate na raspolaganju sredstva za obnovu, sve se da riješiti - poručuje Adela Visković.
U istom tonu nastavlja i građevinski poduzetnik Dragutin Kamenski, vlasnik 'Kamgrada'.
- Mi nemamo dovoljno građevinskih radnika i jednostavno smo ih prisiljeni uvoziti. To je jedino rješenje. Naši su radnici našli posao u bogatijim zemljama Europske unije, a ništa se ne radi na tome da za te poslove obučimo nove generacije, da ih zainteresiramo i potaknemo na odabir tih deficitarnih zanimanja - kaže Kamenski.