Neovisno o kojemu se od tri prošlotjedna ispitivanja rejtinga stranaka radilo, a koja su bila uvod u hrvatsku superizbornu godinu, rezutati su - manje-više isti.
HDZ je s potporom koja se kreće od 25 do 30 posto uvjerljivo najjača stranka, a slijedi ga "vječiti rival" SDP s otprilike upola manjom potporom ispitanika (od 13,5 do 15,8 posto).
Treći je Možemo!, a slijede Domovinski pokret i Most. I tu se knjiga, što se tiče stranaka koje prelaze izborni prag od pet posto, zatvara, ali treba imati na umu da ove ankete Hrvatsku uzimaju kao jednu izbornu jedinicu, što na parlamentarnim, za razliku od europskih izbora, može, ali i ne mora igrati ulogu.
Naravno, rezultati su odmah podvrgnuti dubinskim analizama, a mi smo konzultirali Žarka Puhovskog, umirovljenog profesora i jednog od naših najistaknutijih političkih analitičara.
- Za mene je prva stvar koja je zajednička u svim tim anketama, a čudi me, a ne bi me vjerojatno trabala čuditi, ta nepokolebljiva pozicija i HDZ-a i SDP-a. Oni su očito postali imuni na sve moguće pogreške i kritike. HDZ zbog pogrešaka jer su na vlasti, pa se one njima češće pripisuju, i zbog korupcije, a SDP zbog katastrofalnog unutrašnjeg vođenja stranke, raspuštanja organizacija, svjetonazorskog nereda. Unatoč svemu, oni se dobro drže, čak po onome što je objavio HTV rastu pola posto - reći će Puhovski.
Drugo što upada u oči, a pokazalo je anketiranje Ipso Pulsa za Dnevnik Nove TV, da Peđa Grbin ne samo da se nije uspio nametnuti za lidera oporbe, već ga ni birači i simpatizeri njegova SDP-a ne vidi u ulozi premijera. Za njega je bilo tek 28 posto SDP-ovaca, dok recimo Sandru Benčić podržava 44,7 glasača Možemo (i 19,9 SDP-a), a Andreja Plenkovića 78,9 posto HDZ-ovaca.
- Peđa Grbin se jednostavno nije profilirao kao politički subjekt. Milanović neki dan o njemu kaže u stilu: "Onda sam ga ja postavio za predsjednika saborskog Odbora za Ustav jer se dobro pripremao", tretirajući ga kao malog od kužine, neovisno o njegovoj visini. On se nije uspio pokazati kao netko tko vodi oporbu - pojašnjava Puhovski.
Istu smo ocjenu čuli i od jednog stranačkog SDP-ova dužnosnika mlađe generacije.
- Jasno je svima da Peđa Grbin nije materijal za premijera i na toj poziciji ga ne vide ni članovi ni birači. Njegovo grčevito držanje za tu poziciju postaje već patetično, ali ono pokazuje zapravo najveću slabost SDP-a, a to u ovom trenutku nije loš predsjednik, nego inertnost stare garde koja Grbina okružuje i koja vidi da jurimo prema provaliji, ali oni ne reagiraju i ništa ne poduzimaju samo kako bi zadržali stečene pozicije. Oportunizam vlada strankom i to će nas najviše koštati. HDZ nikad nije bio bliži porazu i loš SDP će biti razlog zašto će oni, usprkos svim aferama, vjerojatno formirati i iduću vladu. Isticanjem novog kandidata SDP bi sigurno pobijedio na izborima, a ovako će i stranka i društvo biti taoci lošeg Grbina i od njega još lošijih oportunista koji ga okružuju - prilično je ogorčen ovaj naš sugovornik iz Grbinove stranke.
Ipak, najveći pad rejtinga u siječnu doživjeli su Tomislav Tomašević i njegova ekipa. Krenulo je od Zagreba i problema sa smećem, pričom na kojoj su dobili izbore. Rejting im je u padu (sada su, ovisno o ispitivanju, na 6,7, odnosno 8,3 posto, a još nedavno bili su dvoznamenkasti i prijetili SDP-u), pa su, kako je primijetio Krešimir Macan, i sami posegnuli za toliko im mrskim populizmom Milana Bandića. Smeće su doslovno počeli "jesti", a građane iz vikenda u vikend velikodušno časte besplatnom sljemenskom žičarom i skijanjem.
- Kada pažljivo slušate što se događa u parlamentu, između Možemo i SDP-a nema nikakvih razlika, osim što je Sandra Benčić uvjerljivija, elokventnija od Grbina, što baš i nije teško.
Onda se značajan dio protestnih birača, koji su prije nekoliko godina otišli iz SDP-a u Možemo, pita ima li to smisla i postupno se vraćaju u SDP jer je on barem pouzdano na toj poziciji, a Možemo se nije istaknuo ni u vođenju Zagreba, niti je pokazao alternativnu politiku, alternativni pristup na razini Hrvatske. To je bilo njihovo glavno obećanje, a sada im je glavni problem - dijagnosticirat će Puhovski problem zagrebačkih vladajućih.
Kada bi omjeri ostali ovakvi ili slični, teško da bi bilo koja od stranaka mogla doći do kvote od 76 ruku u Saboru i sastaviti vladu. Profesor Puhovski jedan je od onih koji već dulje vrijeme upozorava da bi nakon izbora, bili oni u travnju, lipnju (zajedno s europskim) ili u rujnu, kada je krajnji rok, hrvatski birači mogli ponovno na birališta.
- To je procjena i naravno da nitko ne zna što će biti. U najmanju ruku to je moguće, ali mene brine to što nitko o tome ne govori. Svi se prave kao da je to posve nemoguće, a u najmanju ruku to nije potpuno nemoguće, da budem najoprezniji u formulaciji. Ja vidim da HDZ dobiva izbore, kao što svi vide, ali ne vidim kako dolazi do 76 ruku.
Imaju nekoliko novih otegotnih elemenata. Prvo, više nije sigurno da će sve manjine biti uz njih: odlazi Furio Radin, može doći do promjena u izbornoj jedinici u kojoj su bošnjačka, romska i ostale populacije, pa nema izvjesnosti podrške, dok je s druge strane Pupovac progutao knedlu i rekao da hoće s DP-om ako je to nužno, a DP i dalje tvrdi da ne može s njim, odnosno Vladom u kojoj bi bio SDSS. Onda će vjerojatno doći do toga da će se stranački klub DP, kada uđu u Sabor, podijeliti na one koji će ići s HDZ-om i na one koji neće. To ne jamči da će se doći do kvote od 76.
Pokupit će neke pojedinačne poput Hrebaka, možda i iz Centra kada vidi da nema mogućnosti na ljevici, odnosno centru s jednim ili dva mandata ući u pregovore. Ali, to je sve negdje 70-72 mandata i jako nepouzdano, doslovce iz prsta isisano, ali u najmanju ruku nije nemoguće - upozorava Puhovski.