Željko Predovan: Poplava nam je podigla konstrukciju 12 milijuna eura vrijedne poslovno-stambene zgrade, možda ćemo morati sve rušiti!

Velika se katastrofa dogodila na gradilištu poslovno-stambene zgrade sa 120 stanova na lokaciji bivše Tvornice kruha u Murvičkoj ulici. Ogromna kiša koja se izlila na Zadar 11. rujna, podigla je konstrukciju zgrade s temeljima i iskrivila je za skoro 70 centimetara u odnosu na "livel", pa su radovi obustavljeni i traži se hitno rješenje situacije koje ne isključuje kompletno rušenje zgrade i ponovnu izgradnju objekta od temelja.

Vijest o velikim oštećenjima na gradilištu potvrdio nam je osobno dipl. ing. arh. Željko Predovan, glavni projektant i jedan od investitora zgrade okupljenih u grupaciju Moj centar koja je samo u građevinski dio projekta uložila 12 milijuna eura. Niti jedan pojedinačni slučaj šteta zbog poplava koje su pogodile Zadar nije toliko težak kao oštećenje nastalo na konstrukciji zgrade u Murvičkoj ulici.

- Čekamo službeni stav Građevinskog fakulteta u Zagrebu i trebamo ga dobiti do kraja tjedna. Trenutno radimo geodetski snimak deformacija, ne skrivamo da imamo konstruktivni problem na gradilištu i on je velik. Struka je ta koja treba reći što mi trebamo sada napraviti, a krajnja mjera je rušenje cijele konstrukcije. Nećemo ostaviti objekt u neispravnom stanju, to je sigurno. Da bi se moglo dalje raditi, konstruktivno se mora - ili sanirati, što podrazumijeva i uklanjanje dijelova koji se ne mogu sanirati - ili bude li stav fakultetske Katedre za konstrukcije da treba ukloniti sve, mi ćemo ukloniti sve. Pisane dokumente očekujemo krajem tjedna, a fakultetu do tada moramo dostaviti i geodetske snimke deformacija ploča, čije je snimanje u tijeku. Da će biti rušenja, bit će, to je sigurno jer nije moguće sve sanirati od ovoga što se dogodilo – rekao nam je Predovan.

Iako čitav kompleks izgleda kao da se sastoji od više zgrada, radi se o jedinstvenoj građevini koja leži na jednoj temeljnoj ploči tako da se nastale deformacije na toj ploči apliciraju na površinske konstrukcije, negdje više, negdje manje, jer se i podizanje objekta nije dogodilo svugdje jednako.

Kad pričamo o uzgonu i hidrostatskom tlaku onda znamo da je tu bitan faktor težine. Nije težina svugdje ista, gdje je težina manja, objekt se više podigao, gdje je veća težina, podignuće je manje. Ne krijemo, naša zgrada nije ravna. Tražili smo analize može li se to poravnati, ali nitko to u ovoj državi nije radio. Bili su kod nas razni izvođači, predlagali su razna tehnička rješenja, ali nitko nije ponudio i jamstvo za izvedene radove. U toj varijanti ja to nisam mogao prihvatiti i zato smo bližoj varijanti djelomičnog rušenja, pa ako treba i rušenja cijele zgrade. Treba izračunati i što se nama više isplati, jer nekad je i sanacija skuplja od ponovne gradnje – ističe Predovan.

Profesori s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, kaže, ne znaju za ovakav slučaj u Hrvatskoj. Bilo je primjera podizanja konstrukcije, ali su se uglavnom odnosili na rezervoare, cisterne, tunele i slično. Nikad se u stanogradnji nije ovakvo nešto dogodilo, pa će zadarski slučaj sigurno ući i u buduće studije i građevinske udžbenike, na žalost ne po dobru.

- Zbog toga smo i ovako usporeni, jer svi "gataju", promatraju, pokušavaju iznaći neko tehničko rješenje koje bi bilo pouzdano za ovakve situacije, ali ga nema jer se još nigdje nije primjenjivalo u čitavoj državi. Što se tiče naše zgrade, mogu jamčiti da se gradilo potpuno profesionalno i da s te strane nije bilo nikakvog propusta. Samo je željeza ugrađeno u toj zgradi 1,3 milijuna kilograma... najmanje što se može reći je da se radilo nekvalitetno i da se nije pazilo na sve. Radili smo betonom marke 40, što je za 10 jače nego što je potrebno, jer smo znali da radimo djelomično u vodi, sve smo koeficijente osiguranja poduzeli. Boli me kad netko kaže da se radilo brzo ili nestručno, to nije točno. Vrlo ću rado sve informirati jer nemamo što kriti. Uostalom sve smo kupce obavijestili da imamo problem kojega ne skrivamo niti to imamo namjeru – naglašava Predovan.

Što je zapravo točno prouzročilo katastrofu na gradilištu i kad su nastala oštećenja na konstrukciji?

- Još nisam dobio službeni podatak hidrometeorološke službe, a treba mi, koliko je točno kiše palo toga dana. Mi znamo da je palo 370 litara, to su službeni podaci, ali meni je bitno da znam koliko je palo po satima, do 8, 9, 10 sati ujutro... Jer nakon što je počela padati kiša u 7 sati, naša se konstrukcija već u 13 sati podigla. Zgrada se digla dakle u roku od 3 – 4 sata! Imali smo izljev kiše koji je sigurno prelazio 250 litara što nam na našu parcelu od 7.700 kvadrata znači 2.000 kubike vode samo na našu zemlju. To je stupac vode od 10 metara, što je 10 tona po kvadratnom metru uzgona. To je nešto što je nemoguća priča! To se ne može dogoditi, ali se dogodilo. Zato to i jest elementarna neopogoda, jer mi smo računali sa tri metra vode koji je nama normalni nivo u našoj građevinskoj jami.

Bili smo dva metra ispod mora s najnižom kotom temelja i prestali smo pumpati vodu početkom rujna. Tada smo pustili vodu u jamu i ona je bila na razini 3 metra od naše konstrukcije. Ispitali smo hidroizolaciju, sve je funkcioniralo. Mogli smo podnijeti uzgon od još možda 3 - 4 metra, ali dobili smo uzgon preko pet metara i – ružno je reći – postali smo brod. Da smo imali još dvije etaže izvedene, bili bi dovoljno teški da ovaj udar vode izdržimo. Ovo se dogodilo mjesec prekasno jer tada još nismo zatrpali zgradu pa nam se ne bi desilo da nasip ode pod temelj. Bili bi slobodno oslonjeni u jami, voda bi se podigla i spustila, možda bi se u prostoru pomakli desetak centimetara lijevo-desno, ali to bi bilo potpuno neznatno. Ili da se dogodilo mjesec dana kasnije, imali bismo dva kata više i ne bi se također ništa dogodilo jer bi bili dovoljno teški. Računali smo s uzgonom, ali ne od 300 litara vode na metar četvorni.

Prosjek za cijeli rujan je 109 litara, a mi smo imali u jednom danu trostruki iznos vode. Nakon 24 sata nivo vode se na gradilištu opet vratio u normalu, sve je otišlo, ali zemlja nije mogla apsorbirati toliko vode u kratkom vremenu, zato smo i imali poplavu na zadarskom području – objašnjava Predovan dodajući kako je najveća razlika iskrivljenja u cijelom objektu nešto manje od 70 centimetara u odnosu na nultu točku.

Osim katastrofe na gradilištu, nastala je i katastrofa u financijama, odnosno planu investiranja u čitav objekt, priznaje Predovan koji je i jedan od investitora.

- Gradilište je osigurano i od kiše kao elementarne nepogode. Dakle mi osiguranje imamo, zato i prikupljamo sve podatke kako bi osiguravajućoj kući mogli ići s konkretnim elaboratima i konkretnim zahtjevima. Nije ovo šteta "od 100 kuna", niti od milijun kuna, to je ogromna šteta. Sad će sve ovisiti o tome je li to totalna šteta ili djelomična... Treba napomenuti da je to osiguranje izvođača radova koji su dužni osigurati gradilište, ne mene kao investitora. Međutim i ja sam u situaciji ako mi izvođač ne može izvesti radove, da sam onda i ja "u gabuli".

Iako kao investitor koji je platio sve što se izvelo, onda sam i ja osuđen na sudske postupke. Iskreno, nama je ključan dio priče ovoga trenutka osiguranje, za što se nadam da neće biti nekih velikih rasprava i problema. Ovo je najveća pojedinačna šteta u Zadarskoj županiji od poplava, to je sigurno. Volio bi naravno da nismo na prvom mjestu, ali jesmo. Ovo je katastrofa – otvoreno će Predovan.