Zašto je presušio izvor Kožlovac? - pitanje je koje u zadnje vrijeme ozbiljno zabrinjava mnoge mještane benkovačkog kraja koji su se s tog izvora pitke vode opskrbljivali tijekom čitave godine, neovisno o vremenskim prilikama. Za izvor Kožlovac kažu da je stariji od sela, a pored ceste je još za vrijeme cara Franje Josipa napravljena javna špina s koritom za napajanje stoke iznad koje se nalazi i stari natpis „Jubilejski točak Aseria – Poklon Občine benkovačke 1899”. Održao se izvor za vrijeme stare i nove Jugoslavije, obnavljao se i čistio ako bi se nekad cijevi začepile, pa bi opet nesmetano potekao. Kako tvrde pojedini mještani, nikada nije presušio i njime su se koristili seljani Kožlovca, ali i Podgrađa i drugih sela, sve dok prije određenog vremena nisu u blizini izvedeni radovi na vodocrpilištu. Tada su započeli problemi, da bi prije nekog vremena izvor potpuno presušio.
- Isključena je šira cijev iznad ceste s koje su ljudi odvozili vodu za napajanje stoke i svoje potrebe, ali prekinut je dovod vode na špinu s osnovne cijevi što nitko nema pravo prekidati niti ukidati. Radovi kojima je izvor priključen na vodovod izveden je prije nekoliko mjeseci, pa sumnjamo da su tada započeli problemi. Nije sporno da se višak vode, koja je znala teći i petnaestak litara u sekundi, iskoristi za vodoopskrbu, jer se radilo o količinama dovoljnim čak i za jedan Benkovac, ali ne smije se dovesti u pitanje minimalna opskrba za javnu špinu koja nikad nije presušila do sada. To je nedopustivo jer tamo više nema vode, iako nitko nema pravo narodu uskratiti minimalnu količinu. Uostalom to je oduvijek bio prirodni i javni izvor pitke vode – kažu mještani.
Iz bušotine Kožlovac koja se uvijek nazivala Točak potekla je voda u količinama dovoljnim za opskrbu čitavog benkovačkog vodoopskrbnog sustava, koji osim Benkovca obuhvaća još 26 naselja, još 2013. godine. Nakon vodoistražnih radova 2005. godine, na tri od četiri nove bušotine pronađena je voda u prosjeku 15 do 20 litara po bušotini, odnosno ukupno oko 50 litara u sekundi. Te su istražne radove poduzele Hrvatske vode, a uključivanjem Kožlovca u sustav s dvjestotinjak metara nadmorske visine, smanjeni su troškovi i energije i transporta vode. Godine 2015. aktivirana je i četvrta bušotina na lokaciji Svirač kapaciteta 20 litara u sekundi. Vrhunac projekta bila je gradnja 800 metara dugog vodovodnog spoja na novi magistralni cjevovod vodoopskrbnog sustava Benkovac, Lišane Ostrovičke – Vukšić, kako bi se zadovoljile sve potrebe za vodom benkovačkog kraja, a procjene količina vode bile su čak i više od toga.
Prije nekoliko mjeseci ushit je, barem na području Kožlovca, zamijenila zabrinutost jer je prirodni izvor pitke vode star najmanje 120 godina – presahnuo.
Što se to događa s prirodnim izvorima na benkovačkom području i jesu li razlog radovi na vodoopskrbnom sustavu, pitali smo benkovačkog gradonačelnika Tomislava Bulića.
- Ljudi to odmah tako shvaćaju, ali prema mojim saznanjima i struke koju sam komunicirao, ne radi se o tome. Nama niti vodocrpilište trenutno ne radi zbog katastrofalnih suša. Mi s obzirom na tu situaciju vrlo malo crpimo na vodocrpilištu ili skoro ništa jer je još uvijek velika suša. Kiša koja je pala nedostatna je da nadoknadi nestašicu vode koja traje praktično od ožujka. Pretpostavljam da je podzemna rječica, koja teče ispod tog područja gdje se crpi voda, vezana i za neke druge sustave, ali svejedno je suša, praktično u čitavoj zemlji, ta koja je „zatvorila“ špinu. Radovi su inače dovršeni prošle godine kada je vodocrpilište stavljeno u funkciju i dok se crpila voda, tekla je i dolje niže, na špini. Mislim da je stala negdje u kolovozu, ali isključivo zbog suše, nema to velike veze s vodocrpilištem poviše – uvjerava nas Bulić.
Tvrdnje da izvor nije prije nikada presušio, pa niti za najvećih suša on - opovrgava.
- Ma kako nije, stao bi izvor i prije itekako. Možda je to sad malim dijelom povezano s vodocrpilištem, ja to ne mogu sad reći sto posto pouzdano, ali kad su se i gasile pumpe na vodocrpilištu, dolje je i dalje „vrijalo”. To su male količine kroz tu špinu, tako da ne vjerujem da je to previše povezano, možda u nekom manjem postotku. Ali najveći su problem ogromne suše i klimatske promjene koje se događaju. Ja se bavim i poljoprivredom i ove sam godine jedva uspio spasiti plantažu badema, također zbog suše – kaže Bulić.
Radove na vodocrpilištu i istražne bušotine poduzele su i financirale Hrvatske vode, a naručitelj radova je bio Benkovački vodovod. Pokazalo se da su kapaciteti bili izdašni, ali kako se sve mijenja, tako se promijenilo i to. Čim oborine napune opet izvore, poteći će i špina u Kožlovcu – uvjerava nas benkovački gradonačelnik.