- Malo koji Zadranin nema svoju priču o zadarskoj rivi - rekao je povjesničar umjetnosti i sveučilišni profesor dr. sc. Pavuša Vežić u četvrtak navečer u prepunom atriju zadarske Providurove palače gdje je u sklopu završne konferenciji projekta ‘Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok‘ promovirana monografija ‘Zadarska riva - obnova‘.
Monografija u izdanju Hanza medije u čijem je vlasništvu portal Zadarski.hr nastajala je tijekom zadnjih nekoliko godina i prati vrijeme od prvih javnih apela za obnovom rive zbog dotrajalosti do završnih radova na njenom uređenju okončanih početkom kolovoza u sklopu velikog projekta obnove i izgradnje Liburnske obale i Nove rive.
Prof. dr. Vežić opisao je monografiju kao vrijedno djelo gradskog izdavaštva čiji su najvažniji dio teme nastale kroz razgovore Zadranima koji su komentirali mogućnost načina uređenja zadarske rive.
- Monografija me u svakom slučaju impresionirala, kao što će, vjerujem, impresionirati svakog tko je bude mogao pribaviti. To nisu samo suhoparni tekstovi koji obrađuju administrativnu stranu uređenja tog velikog zahvata, već je svaki od autora unio svoje emocije, svoju notu prisnosti s rivom, što će se svidjeti svakom tko to bude čitao - rekao je prof. dr. Vežić, čestitajući timu, glavnom pokretaču monografije, zadarskoj redakciji Slobodne Dalmacije.
Monografija ima 272 stranice i podijeljena je na četiri dijela: Uvod, Povijest rive, Zadrani o rivi te Obnova i izgradnja.
Centralni dio knjige sadrži intervjue koje su novinari Slobodne Dalmacije i portala Zadarski.hr vodili s poznatim Zadranima od početka 2019. do kraja srpnja 2023. u sklopu javne tribine ‘Kako obnoviti zadarsku rivu‘, pokrenute na portalu Zadarski.hr.
Drugi nosivi dio monografije čini detaljan prikaz svih faza radova na obnovi i izgradnji gotovo 70 milijuna kuna vrijednog projekta uređenja obale od gradskog mosta do Foše.
Monografija obiluje atraktivnim fotografijama svih šest faza radova s kopna i iz zraka, te donosi reportaže s gradilišta, razgovore s izvođačima radova, kao i mišljenja i stavove Zadranki i Zadrana o tome što je Riva za njih danas i kakva bi trebala biti njena uloga u budućnosti grada. Odnosno, u kojem smjeru treba uređivati rivu nakon njene faksimilne obnove koje je već izazvala oprečne reakcije.
- Nama novinarima Slobodne Dalmacije u Zadru i portala Zadarski hr. neizmjerno je drago što ćemo ovdje večeras zapravo ukrasti ‘šou‘ gospodinu Bilaveru, gospodinu Kneževiću, pa i županu Longinu i gradonačelniku Dukiću. Naime, riva je završena prije tri mjeseca i svi smo je od tada, vjerujem, uspjeli obići, vidjeti, pregledati, komentirati, neki čak i oštetiti. Zato si umišljam da je ova masa ispred mene večeras prvenstveno zbog promocije knjige koja govori o prostoru s kojim su neraskidivo povezani svi Zadrani. Uvjeren sam da ništa u Zadru identitetski nije tako snažno za njegove stanovnike kao zadarska riva. Neka se nitko ne uvrijedi, ali ni sveti Donat, ni sveta Stošija, ni Kalelarga, ni Jazine, ništa nije tako nabijeno emocijom kao zadarska riva. Ta emocija, koja govori o pripadanju ovom mjestu i ovom prostoru, bila je jedan od pokretača koji su doveli do monografije - rekao je urednik monografije i novinar Slobodne Dalmacije Ivica Nevešćanin.
Opisao je kako je ideja o monografiji krenula spontano, kao zanimljiva i donekle provokativna novinarska tema, o neiskorištenom potencijalu zadarske rive.
- Takav pogled na rivu, ‘izvan struje‘ što bi se reklo, prvi nam je ponudio Nenad Marčev, naš dragi, lucidni i neprežaljeni kolega, a nakon njega sve se posložilo samo od sebe. Shvatili smo novinarski zadatak i krenuli tražiti sugovornike koji žele nešto reći na temu sadašnjosti i budućnosti zadarske rive.
Ali prije Marčeva i svih tridesetak Zadranki i Zadrana koje smo intervjuirali na temu rive, na problem dotrajale i oštećene zadarske obale ukazao je Venci Jurin. Jednog dana 2017. godine, u svom vehementnom stilu, zaustavio me na trgu i predložio obilazak rive njegovim kaićem. ‘Zadar tone‘, rekao mi je, ‘a nitko o tome ništa ne govori, niti poduzima‘.
Taj prvi odlazak na more s Vencijem bio je, siguran sam, gruda snijega koja je dovela do današnjih promjena. Najprije do svijesti da je riva uistinu u jako lošem stanju, a onda i do pokretanja procesa obnove koji nije bio nimalo jednostavan.
Naš novinarski posao, započet s Vencijem te 2017. i završen ove godine, bio je da pratimo taj proces koji se nije smio zaustaviti. Za neke možda poticajan, za druge možda nepotreban. Jer se u Zadru, kako neki tvrde, ”ništa ne može promijeniti”. Mi smo, smatram, ipak nešto promijenili.
Ako smo kao novinari zaslužni i za jedna metar nove rive, mi smo na to ponosni. Ako smo uspjeli otkloniti barem jedan od stotinu problema na koje smo ukazali, kao novinari smo ispunili svoju zadaću - rekao je Nevešćanin.
Zadarski gradonačelnik Branko Dukić rekao je kako kao zapis ovog vremena, ostaje monografija Zadarska riva.
- Tu su ostali zapisani svi vrijedni detalji ovog graditeljskog zahvata, ali i misli brojnih Zadrana, njihovih ideja i doživljaja. Događaj vrijedan da ostane trajno zabilježen u povijesti našeg grada- rekao je na promociji zadarski gradonačelnik Branko Dukić, te istaknuo kako je bila riječ o iznimno zahtjevnom i osjetljivom poslu obnove kultnog gradskog prostora, mjesta koje je puno više od šetnice i obalnog zida.
- Nije ovo bio običan projekt – a naša je generacija dobila tu čast da položi svoje ruke i obnovi još jednu zadarsku ikonu, dio duše ovoga grada. Time su je sačuvali za dugo vremena i generacije koje će na uređenoj rivi hraniti svoju ljubav prema Zadru - rekao je Dukić.
Dodao je kako je prvi put od njezine izgradnje, osim čišćenja ratnih ruševina i hortikulturnog uređenja koja su trajala od 1952. do 1959. godine, na rivi izvedeni svi potrebni radovi koji su na dugo razdoblje vratili puni sjaj ovog prostora.
- Jasno je koliko je rekonstrukcija Rive vrjednija od ostalih infrastrukturnih zahvata u gradu, vrjednija od svih financijskih i brojevima iskazanih vrijednosti. Ovdje nije riječ tek o graditeljskom zahvatu jer Riva je duša našeg prostora.vim projektom najprije je uređena i potpuno opremljena Liburnska obala u suvremeno pristanište dostojno polazišne luke za naše otoke. Krenulo je od Foše prema Orguljama, kamen po kamen, fuga po fuga. Do gata koji je vraćen u svoje izvorne dimenzije. I lanterne koja je u kratko vrijeme postala novi prepoznatljivi simbol grada- izjavio je zadarski gradonačelnik.
Ravnatelj zadarske Lučke uprave Željko Knežević također je rekao kako svaki Zadranin ima svoju priču o rivi, a da ih i on sam ima nekoliko.
- Upravo zbog toga cilj je bio učiniti zadarsku rivu još ljepšom i atraktivnijom istodobno poštujući sve zahtjevem ovog projekta - rekao je zahvalivši Vladi RH i resornom ministarstvu koji su od prvog dana ne samo financijski stajali uz ovaj projekt.
