Najavljeno zatvaranje i preseljenje ljekarne Varoš i Foto Vjeke iz svojih poznatih lokacija u razmaku od samo nekoliko dana i dalje je tema o kojoj se raspravlja na Kalelargi. Riječ je u oba slučaja o kultnim mjestima zadarskog obrtništva i zanatstva.
Ivica Katić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka kaže kako zatvaranje i preseljenje bilo kojeg poslovnog subjekta s Poluotoka svakako nije dobra vijest, a najavljeno zatvaranje odnosno preseljenje Ljekarne Varaš i Foto Vjeke s Poluotoka još više žalosti jer se doista radi o kultnim mjestima tj. svojevrsnim toponimima i sinonimima obrtništva u Gradu Zadru koje ima dugu i uspješnu tradiciju što je to slučaj kad se govori o Foto Vjeki.
Katića smo pitali je li prekup najam „otjerao“ Foto Vjeku, odnosno nasljednike kultnog gradskog fotografa?
- Preskup najam, kako vi to navodite u svom pitanju, zasigurno nije i ne može biti jedini i glavni razlog preseljenju s Poluotoka, jer troškovi poslovanja uključuju i brojne druge troškove koji su iz godine u godinu rasli (troškovi režija, troškovi repromaterijala, troškovi nabave i održavanja strojeva i opreme, troškove za zaposlene itd.), za razliku od troškova zakupa navedenih poslovnih prostora čije se cijene nisu mijenjale više od 20 godina. Svakako treba napomenuti i to da nove inovacije i tehnološka dostignuća iz dana u dan mijenjaju svijet odnosno mijenjaju poslovno okruženje, te s tim u svezi pojedine djelatnosti se strahovito brzo razvijaju (robotika, informatizacija itd), dok se neke druge djelatnosti (tradicijski obrti i zanati) teško nose s novim izazovima jer su se u svega nekoliko godina u potpunosti promijenile i navike potrošača. Navedeno je svakako imalo negativan utjecaj na fotografsku djelatnost jer pojavom prije svega pametnih telefona i ostalih naprednih tehnologija, značajno je pao interes za uslugama fotografa što je zasigurno rezultiralo i padom prihoda. Dakle, razlozi za zatvaranje pojedinih obrta svako su mnogo kompleksniji i trebalo bi napraviti kvalitetnu analizu poslovanja svakog od njih ponaosob da bi se utvrdili – ističe Katić dodajući kako nemaju podatke o broju obrtnika koji posluju i koji su se iselili s Poluotoka jer se takvi podaci ne vode po pojedinim mjesnim odborima ili kvartovima već isključivo na razini gradova i općina.
- Što se tiče broja obrtnika u Gradu Zadru, prema zadnjim podacima od 31. svibnja ove godine, broj registriranih obrta iznosio je 2057 obrta i u zadnjih 5 godina taj broj je porastao za oko 10 posto, tj. za 178 obrta više u odnosu na 2016. godinu. Smatramo da su tome pozitivnom trendu rasta broja obrta barem malo pridonijeli brojni programi i mjere direktnih i indirektnih potpora koje Grad Zadar provodi zadnjih nekoliko godina kao npr. Program potpora tradicijskim i umjetničkim
obrtima koji provodimo od 2014. godine, Program potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju koji provodimo od 2010. godine, Program potpora malom gospodarstvu koji provodimo od 2015. godine, Program potpora otočnom gospodarstvu koji provodimo od 2020. godine, Programi kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamatnih stopa koje smo po prvi put proveli ovu godinu. Uz navedene Programe direktnih potpora gospodarstvu bitno je naglasiti i mjeru koja se provodi već više od 10 godina, a kojom se tijekom zimskih mjeseci umanjuje cijena zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zadra i koja je tijekom pandemije nadograđena na način da se pojedine tradicijske obrte u potpunosti oslobađalo od plaćanja zakupnine poslovnih prostora kao i umanjenja i oslobađanja od plaćanja zakupa javnih površina. Svakako treba naglasiti i to da Grad Zadar izdvaja značajna sredstva kojima subvencioniramo cijene zakupa poduzetnicima početnicima koji posluju u poduzetničkom inkubatoru. Također, od indirektnih potpora obrtnicima koji posluju na Poluotoku svakako treba izdvojiti i manifestacije Advent u Zadru i Đir po gradu (a i brojne druge koje se tijekom cijele godine održavaju upravo na Poluotoku) kojima je jedan od glavnih ciljeva privući što veći broj gostiju i posjetitelja na Poluotok tj. „oživiti“ Poluotok tijekom zimskog perioda. Isto tako u indirektne potpore obrtnicima koji posluju na Poluotoku možemo ubrojiti i znatna sredstva koja izdvajamo za sufinanciranje promidžbene kampanje WEB stranicama niskotarifnih aviokompanija kojima u grad Zadar dovodimo brojne goste koji zasigurno posjećuju Poluotok – kaže Katić.
Kako i na koji način zaštititi i očuvati kulturnu baštinu, ali i gospodarsku djelatnost (poglavito tradicijske obrte i zanate) na Poluotoku kvalitetne odgovore bi svakako trebao dati i Plan upravljanja povijesnom jezgrom Grada Zadra koji je upravo u izradi, zaključuje.
Predsjednik udruženja zadarskih obrtnika Mladen Malta koji je i sam obrtnik u dva prostora na Poluotoku, kaže kako se radi o „vrhu ledenog brijega“…
- To je proces koji se već dugo događa, a ništa se ne poduzima i na žalost posljedice takvih događaja su tek na vidiku i bit će sve veće i veće. Grad Zadar, odnosno Poluotok, je grad sezone ili sezonski grad koji živi maksimalno šest mjeseci, a šest je prazan. Smatram da Grad Zadar treba na tu temu itekako sjesti i razgovarati, poduzimati nekakve mjere i poticaje kako grad vratiti građanima. Mi obrtnici nismo upoznati sa zadnjim programima koje spominju u gradskoj upravi. Mi smo inicirali pretprošle i prošle godine okrugle stolove na temu odumiranja stare gradske jezgre. Za neku utjehu, nije takva situacija samo u Zadru, zahvatilo je i druge gradove, pogotovo ove naše dalmatinske. Turistički trendovi također su napravili svoje, tako da se nešto treba poduzeti. Mi smo otvoreni za raspravu, ali treba se naći način, smanjiti cijene posebno onima koji rade cijelu godinu ili uvjetovati na takav način cjelogodišnji rad. Problem je to za dubinsku analizu, meni je osobno trenutna situacija takva da moram dignuti kredit kako bi mogao plaćati obveze prema Gradu u zimskom periodu. Uz to se desila i pandemija koja je još više doprinijela negativnom trendu – ističe Malta.