Što jedu zadarski osnovci za marendu? Deset kuna je malo za zdravi obrok, slažu se ravnatelji, pa mnoge škole nude nezdravo rješenje: krafne i bureke!

Novim je polugodištem, u gotovo svim osnovnim školama, započela provedba Vladine mjera uvođenja besplatnog školskog obroka za svih 311 tisuća osnovaca u Hrvatskoj. No, zbog očekivanih organizacijskih poteškoća uzrokovanih nejednakim uvjetima, poput nedostatka blagovaonica i kuhinja, kao i kuhara odnosno kuharica, dio škola učenicima nudi ”suhi” i mliječni obrok, i to u učionicama.

Kako se u takvoj situaciji snalaze zadarski ravnatelji i kako ocjenjuju ideju o besplatnim obrocima?

Kažu, odlična je, ali do pune realizacije proći će još vremena. Naime, škole moraju mijenjati planove nabave, odlučiti od koga će nabavljati namjernice, primjerice pekara ili OPG-ova, a povrh toga nedostaje im kadra i prostornih kapaciteta za školske kuhinje. Ravnatelji ne žele učenicima nuditi nezdrave obroke, ali, ističu, uvjeti ih jednostavno prisiljavaju da se snađu kako znaju i umiju. A to nerijetko znači da se prednost daje krafnama i burecima, a ne organskom uzgoju. Jer, tvrde ravnatelji, jako je teško nabaviti kvalitetne namirnice za 10 kuna koliko Vlada pokriva za marendu svakog osnovnoškolca. 

Kad smo gradskog pročelnika za obrazovanje upitali koliko škola ima ugovore s pekarama ili drugim dobavljačima marendi, Joso Nekić nam je odgovorio kako on taj popis nema jer škole same provode nabavu. 

Ravnatelj OŠ Petar Preradović, Ante Barać, priznaje kako je prije svega problem manjka blagovaonice, odnosno imaju jednu koja je vrlo mala za 600 učenika, koliko ih ima u školi.

- Osim toga, trenutno imamo dva kuhara, a nedostaje nam još jedan pa smo o tom obavijestili Ministarstvo obrazovanja i nadamo se da ćemo uskoro uspjeti zaposliti još jednog. Za sada imamo vanjske dobavljače, poput Tvornice kruha, Vindije i jedne voćare, koji nam dostavljaju hranu u školu. Učenici svaki dan za marendu imaju voćku i jogurt, a uz to dobiju štrudlu od sira ili jabuke, krafnu, kukuruznu pločicu... ovisi o danu – pojašnjava ravnatelj te dodaje:

- Svi bi mi voljeli da djeca jedu zdravo i raznovrsno, no jednostavno se moramo prilagoditi stanju stvari na terenu, odnosno uvjetima koji nas trenutno ograničavaju. Uostalom, 10 kuna je vrlo malo za dobar obrok. Ipak, nadam se da će se situacija popraviti za neka dva tjedna kad se nadamo proširenju našeg kuhinjskog kadra – zaključio je ravnatelj Barać.

Jedna majka dviju djevojčica, koje pohađaju različite razrede osnove školu, priznaje da nema problem sa školskom marendom. 

Ilsutracija

Tonci Plazibat/Cropix

- Prije svega, meni je drago da je to uopće počelo! Svaki je početak težak, tako da mi je sve ovo za sada savim OK. Jednostavno treba uzeti u obzir kakve uvijete ima škola i dati im "kredit". Uostalom, govorimo o 10 kuna! Ne znam što ostali roditelji očekuju za tako male novce - pita se ova majka koja vjeruje da će se stanje sigurno popraviti narednih godina. 

- Evo, moja jedna kćer nikako ne voli slatko, a mi smo shvatili da je svaki drugi dan slatka maredna. Ona taj dan iz kuće donse svoju marendu, a onu koju dobije u školi podijeli s dečkima koji su, budimo realni, uvijek gladi - govori.  

Još jedan ravnatelj na drugom dijelu grada muku muči s manjkom kadra: njemu nedostaje troje ljudi.

- Mi, za razliku od nekih škola, nemamo ugovore s pekarama. Nastojimo sve spremati u vlastitoj kuhinji, no kad imate 1100 učenika, to postaje pravi izazov – govori ravnatelj OŠ Kozičića Benje, Dražen Adžić, te ističe da njegovi učenici zbog toga trenutno imaju sendviče, "mazalice" i jogurte za marendu.

- Nastojimo praviti i kajganu te griz da razbijemo monotoniju, no čekamo da nam Ministarstvo odobri nova zaposlenja. Kad se to dogodi onda ćemo kuhati, cilj nam je da sve bude "na žlicu" - jasan je Adžić.

Kao i njegov kolega Barać, ističe da je najbitnije da niti jedno dijete nije gladno.

- Gledajte, i moje dijete ide u školu i jede što i svi drugi. Naravno da bih volio da se hrani zdravo, no trenutno nismo u mogućnosti to im pružiti. Ipak, nadam se skorašnjim promjenama i popunom potrebnih kadrova – ističe ravnatelj Kožičića Benje.

Škola koja odskače od drugih je zasigurno OŠ Zadarski otoci koji učenicima nude – švedski stol.

Kako nam je pojasnio ravnatelj Davor Barić, jedna kuharica, s nekoliko pomoćnika, sprema žitarice s jogurtom ili mlijekom, tvrdo kuhana jaja ili pak kajganu sa šunkom, zatim imaju na izbor razna peciva te obavezno voće.

- Na naših 771 učenika, za sada imamo dovoljno zaposlenih. Ipak, situacija na otocima, koje naša škola pokriva, nije bajna jer u tom slučaju ovisimo o lokalnim dućanima koji za đake pripremaju zapakirane obroke, najčešće sendviče. Nažalost, takva je situacija, jednostavno nemamo izbora drugačije raditi – zaključio je ravnatelj Barić.