Predsjednica Prekršajnog suda Jadranka Nižić Peroš u Zadru pobijedila Hypo banku

Nekadašnja Hypo banka, danas Addiko bank, mora vratiti predsjednici Prekršajnog suda u Zadru Jadranki Nižić Peroš 2.405,53 eura zajedno sa zateznim kamatama koje su joj nezakonito naplatili na ime prijevremene otplate stambenog kredita u švicarskim francima.

Ovo je prvostupanjska presuda koju je na Općinskom sudu u Zadru nedavno donio sudac Tomislav Bago koji je utvrdio kako je banka postupila nezakonito i naplatila naknadu, iako ničim nije dokazala stvarnu štetu i njezinu visinu na koju bi imala pravo.

Sutkinja Nižić Peroš je još 2004. godine s Hypo bankom sklopila ugovor o kreditu u iznosu od 140 tisuća švicarskih franaka u kunskoj protuvrijednosti s kamatnom stopom od 5,25 posto dekurzivno godišnje. Kasnije, u siječnju 2016. godine sklopljen je aneks ovog ugovora kojim se regulira konverzija ovog kredita u eurski i prema izračunu konverzije stanja glavnice on je iznosio 75. 231,60 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju.

Jadranka Nižić Peroš podnijela je zahtjev za izdavanjem pisma namjere za prijevremenu otplatu kredita gdje joj je određena naknada u iznosu od 2,405,53 eura, što je vrijednost od tri posto od iznosa kredita koji joj je Hypo banka naplatila.
Međutim, Nižić Peroš se žalila na tu obavijest o prijevremenom zatvaranju kredita koji je u međuvremenu zatvoren novim zaduženjem u OTP banci. Kako Hypo banka nije pristajala na mirno rješenje spora nego ustrajala na naplati naknade za prijevremeno zatvaranje kredita, došlo je do sudskog spora.

Naime, u ovom postupku se utvrđivalo jeli banka imala pravo tužiteljici zaračunati naknadu za prijevremenu otplatu kredita, obzirom da je Peroš tvrdila da je ugovorna odredba temeljem koje joj je naplaćena ništetna, te da je banka utuženi iznos stekla bez osnove.

Dok se Nižić Peroš pozivala na Zakon o obaveznim odnosima i na Zakon o potrošačkom kreditiranju, tvrdeći kako joj je naknada nezakonito naplaćena, banka je tvrdila da su pretrpjeli stvarnu štetu i to u vidu administrativnih troškova obrade dokumentacije, troškova osoblja i slično, kao i rizike poslovanja vezano uz promjene aktivne i pasivne kamatne stope.
No, sudac Bago presudio je da banka u ovom slučaju nije konkretizirala stvarni iznos štete za svaku od tih stavki koje je isticala, niti je priložila ijedan dokaz kojim bi potkrijepila svoje navode o stvarnoj šteti. Odnosno, da joj je doista nastala šteta upravo u visini naplaćene naknade.

"Kako tuženik ničim nije dokazao stvarnu štetu i njenu visinu na koju bi jedino imao pravo, sud je stava da banka ne trpi nikakvu štetu kod otplate kredita prije vremena. Slijedom toga, izlazna naknada je nezakonita pa unatoč tome što je ugovorena nije se smjela naplatiti te tužiteljica ima pravo na vraćanje iznosa koji joj je banka naplatila" - stoji u obrazloženju presude suca Tomislava Bage.