U Hrvatskoj je ukupno tijekom tri proljetna mjeseca (ožujka, travnja i svibnja) preminulo manje osoba nego u istom razdoblju u prethodne četiri godine, pokazuju to preliminarni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
Iako preliminarni, ti su podaci iznenađujući jer su mnoge zemlje Europe upravo tijekom proljeća zabilježile dramatičan rast smrtnosti koji se povezuje s pandemijom koronavirusa. Tako bi broj umrlih od Covida-19 mogao biti i 60 posto veći nego što govore službeni podaci, pokazala je analiza Financial Timesa o žrtvama prvog pandemijskog vala provedena u 14 zemalja. U svim analiziranim zemljama, osim Danske, broj smrtnih slučajeva znatno je veći od službenog broja smrti od koronavirusa. Očekivano, najizraženiji višak smrtnosti bilježe europske zemlje koje su bile najpogođenije tijekom prvog pandemijskog vala, poput Belgije, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije, prenosi Jutarnji.hr.
Što se tiče Hrvatske, situacija je, barem prema preliminarnim podacima DZS-a, drukčija. U ožujku, prvom mjesecu u kojem nas je pogodila pandemija koronavirusa SARS- CoV-2 (prvi slučaj kod nas zabilježen je 25. veljače), u Hrvatskoj je preminuo 4401 stanovnik, odnosno 58 više nego u isto vrijeme 2019. godine. U travnju, kad je u Hrvatskoj bio vrhunac prvog pandemijskog pala, preminula su 4762 stanovnika, odnosno 284 više nego u travnju 2019. godine kad je kod nas umrlo 4478 ljudi. Najviše iznenađuje preliminarni podatak iz svibnja ove godine kada je DZS zabilježio 3851 smrtni slučaj u našoj zemlji, odnosno 456 manje nego u svibnju prošle godine.
Kad se gleda ukupna smrtnost u tri proljetna mjeseca u posljednjih pet godina, ona je najmanja ove godine. Prema podacima DZS-a, u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine umrlo je 13.014 osoba, odnosno 112 manje nego u istom razdoblju 2019. godine, kad je u Hrvatskoj umrlo 13.126 osoba. Dvije godine ranije u našoj zemlji preminulo je 13.696 stanovnika, 2017. 13.696, zatim 2017. godine 13.456, a 2016. godine 13.377 stanovnika.
Dobar pokazatelj
- Prije bilo kakvog ozbiljnog zaključka moramo pričekati službene podatke koji se još provjeravaju. Druga važna poruka je pogledati što je uzrok manjoj smrtnosti. Treba imati na umu da su zbog karantene ljudi manje putovali, manje stradavali u prometu, manje bili izloženu riziku od ozljeda, ali bilo je i manje slučajeva gripe, od koje se isto tako umire.
Ovi preliminarni podaci DZS-a rezultat su svih tih pojava zajedno. Istodobno, to je dobar pokazatelj što sve moramo redovito pratiti da bismo mogli kreirati dobru javno-zdravstvenu politiku - rekao je dr. Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.
Polašek, koji je i član Znanstvenog savjeta za borbu protiv pandemije koronavirusa Vlade RH, ističe da je naša zemlja dobro odgovorila na prvi pandemijski val te smo ranim uvođenjem karantene u ožujku spasili brojne ljudske živote. Podsjetimo, prof. Polašek je na osnovi matematičkih modela izračunao da bi Hrvatska uvođenjem karantene samo tjedan kasnije, imala dvostruko veći broj mrtvih. Da smo još dva tjedna oklijevali, broj mrtvih bio bi gotovo pet puta veći nego dosadašnjih 107.
- Sad je prošlo dosta vremena pa možemo zaključiti da nam se nije dogodio višak smrtnosti koji bi znatnije odstupao od nekog prosjeka. Jer, svake godine imamo varijacije u smrtnosti na nacionalnoj razini. Mi smo rano uveli karantenu i dobre mjere su značile da nam zdravstveni sustav nije bio preopterećen u pandemiji. Pouka je da u ovoj pandemiji moramo čuvati zdravstveni sustav od preopterećenja - istaknuo je Polašek.
Našu sugovornik osvrnuo se na zemlje s najvećim viškom smrtnosti u EU te potrebu da se proces prijave smrti u našoj zemlji ubrza i digitalizira, čime bismo brzo mogli analizirati podatke o smrtnosti u našoj zemlji. Tako bismo sveobuhvatno mogli pratiti epidemiju Covida-19 kod nas.
Baza podataka EUROMOMO ukazuje na najveće brojeve upravo u onim zemljama Europe u kojima je epidemija bila snažnija - Italija, Francuska, Španjolska, Belgija i Velika Britanija. Vrhunac viška smrtnosti na razini Europe pojavljuje se tijekom 14. i 15. tjedna 2020. godine, s oko 30.000 umrlih više svaki od ta dva tjedna. Države poput Austrije, Grčke ili Mađarske nisu imale viška smrtnosti za vrijeme trajanja epidemije. Pokazalo se da naš sustav prikupljanja podataka treba promijeniti, i to je nešto na čemu sada aktivno radimo, kako bismo u budućnosti mogli što bolje pratiti ovaj broj i brže imati informaciju o višku smrti, a time i o intenzitetu epidemije - zaključio je Polašek.
Epidemiološka mjera
Višak smrti jedna je od temeljnih epidemioloških mjera koja označava povećanje broja umrlih osoba na nekom području. Najčešće se izražava kao odstupanje broja umrlih u odnosu na godinu prije, tako da se određeni broj smrti može pripisati pojavi neke bolesti, u ovom slučaju Covidu-19. Brojčani suvišak smrti sastoji od barem tri sastavnice: smrti pripisivih koronavirusu, smrti koje su prouzročene koronavirusom koji nije bio dijagnosticiran (neprepoznati slučajevi) i smrti koje nastaju kao posljedica poremećaja u redovitom radu.