Drago Krpina, jedan od važnijih ljudi hrvatske politike devedesetih godina prošlog stoljeća, postao je zamjenik predsjednika Kluba utemeljitelja HDZ-a. Prošle subote na izbornoj skupštini ušao je u predsjedništvo Kluba, a to je tijelo ovaj tjedan Krpinu postavilo za zamjenika predsjednika Marija Kapulice, koji je član predsjedništva HDZ-a. Ovo je Krpinina prva dužnost u stranci otkako je 2000. podnio ostavku na mjesto glavnog tajnika, piše Novi list.
– Ipak je to rekreativna dužnost. Neki dan sam se na izbornoj skupštini šalio da smo mi Klub predratnih članova partije. Jedan krug prijatelja nagovorio me da dođem na tu izbornu skupštinu, ispalo je da me se ljudi još uvijek sjećaju i htjeli su da budem u predsjedništvu Kluba – ispričao je Novom listu Krpina, koji je 2002. godine, nakon neuspješne kandidature za šefa HDZ-a potonu u anonimnost, a 2007. je, nezadovoljan Sanaderovim vodstvom, i napustio stranku
.U HDZ se u međuvremenu vratio, a u izjavi za Novi list kaže da je prerano za bilo kakve usporedbe novog predsjednika stranke Andreja Plenkovića sa Sanaderom.
- Ove paralele koje se vuku između Sanadera i Plenkovića više su tehničke nego političke naravi. Sanader je govorio strane jezike, a također i Plenković. Sanader je bio naočit, a takav je i Plenković. Sanadera su ispočetka voljeli mediji, vole i Plenkovića. Ali, kad je riječ o političkom sadržaju, treba ipak pričekati da bi se uspoređivalo Sanadera i Plenkovića. Premalo je Plenković na čelu HDZ-a da bi ga se već sada moglo ocjenjivati. Pošteno je pobijedio na izborima u HDZ-u i treba mu sada pružiti priliku, kaže Krpina.
No, jednu premijerovu karakteristiku ističe kao pozitivnu i po tome ga on podsjeća na osnivača HDZ-a Franju Tuđmana.
– Plenkovićevo je političko načelo uključivanje ljudi. Franjo Tuđman formalno je iz HDZ-a isključio samo jednog čovjeka, Miroslava Kutlu. Svi predsjednici stranke koji su dolazili nakon Tuđmana vrlo su se intenzivno bavili izbacivanjima. Plenković ima drukčiji pristup, on okuplja, ne cjepidlači. Tuđmanu nije važno bili tko je bio u partiji, a tko nije, nego tko je početkom devedesetih bio za samostalnu Hrvatsku. Iz toga se puno može naučiti. Sada nije bitno tko je gdje bio 2000. godine, je li bio za Sanadera ili Pašalića ili kakav je stav imao prema Jadranki Kosor, nego tko je svoje sposobnosti i znanje voljan staviti u službu dobrobiti građana – naglašava Krpina.
Iako, kako kaže, nema velike političke ambicije, ne bi odbio poziv kada bi ga netko pozvao da svojim iskustvom 'pridonese HDZ-u i Hrvatskoj'.