Sastavi povjerenstava zaduženih za provođenje izbora kojima će u nedjelju 26. svibnja biti izabrano 12 hrvatskih članova Europskog parlamenta već su poznati, ali se, kao i na brojnim prethodnim izborima, pojavljuju dileme oko toga tko ih, koliko transparentno i po kojim kriterijima sastavlja. Je li zaista riječ o financijski unosnom "honorarnom poslu" namijenjenom isključivo sucima, čime bi izborni proces bio hermetički zatvoren, kontroliran i prepušten "kastinskom sustavu" hrvatskog pravosuđa?
Po Zakonu o izboru članova u Europski parlament, Državno izborno povjerenstvo imenuje predsjednike, članove i zamjenike županijskih izbornih povjerenstava iz redova sudaca, a potom šesteročlani ŽIP imenuje općinska i gradska izborna povjerenstva koja čine predsjednik i dva člana od kojih svaki ima zamjenika.
- Predsjednika općinskog i gradskog izbornog povjerenstva i njegova zamjenika, ŽIP imenuje iz redova magistara prava i oni ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke. Zakon ne propisuje struku članova i zamjenika članova općinskih i gradskih izbornih povjerenstava, stoji u odgovoru kojega smo dobili iz Državnog izbornog povjerenstva.
Iz tog je odgovora "ispalo" novo pitanje: tko su magistri prava koji će kao predsjednici i njihovi zamjenici voditi gradska i općinska izborna povjerenstva? Odnosi li se ta formulacija na diplomirane pravnike sa završenim četverogodišnjim studijem prava i magisterijem ili na magistre prava koji su magistri postali nakon petogodišnjeg studija po Bolonjskom procesu?
Iz DIP-a smo dobili objašnjenje po kojemu se izraz magistri prava odnosi i na jedne i na druge, jer je Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznat naziv magistra struke, pa su nekadašnji diplomirani pravnici postali magistri pravne struke.
A to znači da su svi hrvatski suci i odvjetnici magistri prava, kao i oni koji sada završavaju petogodišnje studije prava po Bolonjskom procesu. Iz toga se može izvući zaključak da se na popisu predsjednika i njihovih zamjenika po gradskim i općinskim izbornim povjerenstvima podjednako nalaze i suci i odvjetnici i "bolonjski magistri prava".
Ako je suditi po sastavu izbornih povjerenstava u Zadarskoj županiji, taj bi zaključak – bio pogrešan.
Na čelu svih izbornih povjerenstava predsjednici i njihovi zamjenici su samo i isključivo suci, a odvjetnika i "bolonjskih magistara prava" nema ni u tragovima. Zašto?
Odgovor na to pitanje ovisi o tome s kim razgovarate.
- Suci koji rade u povjerenstvima imaju brojne sastanke i pripreme prije održavanja izbora, pa unutar svog sudačkog posla, izostaju s radnog mjesta, te se čak odgađaju i rasprave koje su zakazane na sudu, jer sudac "radi na izborima". Dakle, oni koriste svoje radno vrijeme za obavljanje dodatnih plaćenih poslova koji se ne tiču sudačkog rada. Čak mi je osoba koja me kontaktirala iz ŽIP-a telefonski rekla da je njima stigla uputa iz DIP-a da u povjerenstvima budu samo suci. U povjerenstva je imenovana ekipa sudaca i sudskih savjetnika i to bez ikakve obavijesti ili natječaja. Kao da su ta mjesta unaprijed rezervirana, kaže nam jedna zadarska odvjetnica.
- Ne znam kolike su naknade za rad u izbornim povjerenstvima, ali da sam znao kada se i kome mogu javiti, možda bih se i prijavio. Bolje i to nego što sjedim kući, izjavio nam je jedan od "bolonjskih magistara" s burze rada.
- Članstvo u izbornim povjerenstvima nije nekakva priviligija, već je riječ o vrlo složenom i vrlo odgovornom poslu kojega su dosada suci jako dobro obavljali. Ima tu puno mistifikacija: niti su naknade toliko visoke da bi predstavljale jedini motiv za rad na izborima koji oduzima dosta vremena, a niti se sudačke norme umanjuju za vrijeme dok suci rade u povjerenstvima. Upravo zbog zauzetosti u svom "redovnom poslu", brojni suci uopće nisu članovi niti jednog povjerenstva, pa ih ponekad uopće nije lako sastaviti. S druge strane, nemoguće je sastavljanjem izbornih povjerenstava obuhvatiti svu "pravničku populaciju", ali da nam se netko od odvjetnika ili mladih kolega, magistara prava javio, našli bismo mu neko mjesto, kaže Boris Babić, predsjednik Županijskog suda i predsjednik Županijskog izbornog povjerenstva.
Član ŽIP-a je i sudac Tomislav Jurlina koji tvrdi da kod sastavljanja izbornih povjerenstava ne postoji nekakva matematička formula i skreće pažnju na pitanje iskustva:
- Zakonito provođenje izbora u predviđenim zakonskim rokovima je osnovni zadatak povjerenstva. To je posao koji se koncentrira u vrlo kratkom razdoblju i za to vam trebaju osposobljeni ljudi, a jako je teško provoditi izbore i istovremeno osposobljavati i obučavati nove ljude koji s tim nemaju iskustva, uvjeren je Jurlina.
- Sada imenovani predsjednici izbornih povjerenstava po gradovima i općinama i njihovi zamjenici, besprijekorno su odradili dugi niz izbora. Bio bi prevelik rizik na ta mjesta imenovati ljude bez iskustva. I ja sam krenula kao zamjenica člana izbornog povjerenstva, to je neki logičan put. U nekim smo prethodnim izborima imali odvjetnike u povjerenstvima, uspjeli smo uključiti sve zainteresirane koji su nam se javili i, koliko znam, nitko nikad nije odbijen, kaže podpredsjednica ŽIP-a Jadranka Nižić Peroš uvjerena kako visina naknada za ove EU izbore sigurno nije razlog da se nekoga zbog toga uvrsti u povjerenstva.
Nižić Peroš poziva i "bolonjske magistre prava" da se jave ŽIP-u, a na pitanje je li ŽIP objavio nekakav oglas ili obavijest preko kojega bi se "zainteresirani magistri prava" upoznali s mogućnosti da rade na izborima, kaže:
- Ne, nismo objavili oglas ili obavijest, ljudi koji su nam se javljali saznali bi to kroz medije i onda nas nazvali. Ali, ni zakon ni upute DIP-a objavu takvog oglasa od nas nisu tražili, zaključuje Nižić Peroš.
Područje Zadarske županije s 34 grada i općine pokriva 16 izbornih povjerenstava
Na čelu Županijskog izbornog povjerenstva je predsjednik Županijskog suda Boris Babić, zamjenica mu je Jadranka Nižić Peroš, članovi su Marin Grbić i Hrvoje Visković, a njihovi su zamjenici Marina Tanta i Tomislav Jurlina. To su ljudi koji su imenovali gradska i općinska izborna povjerenstva za EU izbore.
Na području Zadarske županije ima 34 grada i općine, ali nemaju svi oni "svoje" izborno povjerenstvo. Zbog racionalizacije i smanjivanja troškova, zadarski ŽIP prvi je u Hrvatskoj odlučio nekim povjerenstvima "povjeriti" vođenje izbora u više općina i gradova, pa je zbog toga imenovano svega 16 povjerenstava. Striktno "svoja povjerenstva" imaju samo Zadar, Benkovac, Obrovac, Gračac, Poličnik i Sali.
Sva ostala povjerenstva pokrivaju dvije ili tri općine i grada, a među imenovanim predsjednicima rekorderi su Igor Delin koji je predsjednik povjerenstava u Biogradu, Pakoštanima, Polači i Svetom Filipu i Jakovu, te Ante Bačić koji vodi povjerenstva u Ninu, Viru, Vrsima i Privlaci.
VISINA NAKNADA: Članovima biračkih odbora 300, a članovima ŽIP-a 3.500 kuna
Svi članovi Županijskog izbornog povjerenstva za rad na EU izborima imaju pravo na naknadu od 3.500 kuna. Članovi svih ostalih, "nižih" povjerensatva, plaćeni su po broju biračkih mjesta na području kojega pokrivaju. Odlukom Vlade, 3.000 kuna dobit će članovi povjerenstava s više od 61 biračkog mjesta, ali takvog u Zadarskoj županiji nema.
Zadar spada u gradove s brojem biračkih mjesta od 31 do 60, pa će članovi Gradskog izbornog povjerenstva dobiti 2.500 kuna. Za područja od 16 do 30 biračkih mjesta naknada je 1.750, a za manje od 16 biračkih mjesta 1.250 kuna. Naravno, izbornim povjerenstvima koja pokrivaju više općina i gradova, naknade ovise o zbroju biračkih mjesta.
Članovi biračkih odbora imaju naknadu od 300 kuna.