Ministar državne imovine Mario Banožić će sredinom sljedećeg tjedna, kada se očekuje njegov dolazak u Zadar, biti suočen sa zahtjevima općinskih načelnika i gradonačelnika iz Zadarske županije koji već godinama traže da se država odrekne vlasništva nad milijunima kvadratnih metara zemljišta u korist jedinica lokalne samouprave. Mada je prošlog mjeseca iz Zadarske županije Ministarstvu državne imovine upućen dopis s konkretnim zahtjevima 11 gradova i općina, Banožić sada želi iz prve ruke čuti koliko takvih predmeta uopće leži u ladicama, pa je gotovo sigurno da će se ministar suočiti s bijesom lokalnih (grado)načelnika uvjerenih da znaju kako riješiti probleme i kako to napraviti brzo.
Načelnik Poličnika i saborski zastupnik Davor Lončar je već odavno zatražio izmjenu Zakona o upravljanju državnom imovinom.
-Inicirao sam promjenu članka 45 i to zbog sporosti u rješavanju predmeta koji godinama leže u Ministarstvu državne imovine. Općine nemaju svoje zemljište, a prostornim planovima je državno zemljište određeno kao građevinsko i to za objekte javne namjene. Zato sam predložio da takvo zemljište država prenese u trajno vlasništvo općinama i gradovima, uz rigoroznu kontrolu da će takvi projekti biti realizirani u zadanom roku. Pritom bi jedinice lokalne samouprave o svom trošku izradile plansku dokumentaciju i upisale se u registar imovine i zemljišne knjige. Kada bismo to napravili, automatski bi bilo riješeno 20.000 neriješenih predmeta Ministarstva državne imovine, a otvorio bi se prostor za novi investicijski zamah, uvjeren je Lončar.
-Jedan od suštinskih problema je u tome što građani, po prvi put u povijesti, moraju ići u Zagreb da bi postali vlasnici 500 kvadrata za gradnju obiteljske kuće!? Koliko je takvih slučajeva u cijeloj Hrvatskoj možda se najbolje vidi iz procjene da u Ministarstvu državne imovine stoji 50-60.000 neriješenih predmeta. Ljudi čekaju tri, četiri, pet ili sedam godina. Čak i kada do prodaje dođe, država uzme novac, a nama ostaje da riješimo infrastrukturu, što pokazuje koliko cijela ta priča ni približno nije dobro posložena. Iz svega toga je vidljivo da je postojeći zakon ujedno i antidemografski, jer mlade obitelji odlaze umorne od čekanja, ali taj je zakon i antipoduzetnički: pa tko će od investitora uopće razgovarati s nama ako nismo vlasnici zemljišta, kaže Željko Baradić, načelnik Stankovaca, uvjeren da su uz postojeće vlasničke papire prostorni planovi općina i gradova mrtvo slovo na papiru.
Međutim, inicijativa za „lokalno preuzimanje” državnog vlasništva nailazila je i na interpretacije po kojima se radi o još jednom pokušaju „lokalnih šerifa” da pod svoju kontrolu stave ogromno bogatstvo. Uostalom, crne kronike su prepune sudskih procesa ili ozbiljnih sumnji na brojne malverzacije i koruptivne radnje iza kojih se uvijek krije ista formula: kako „nešto što je naše, bezbolno pretvoriti u moje”.
Svjesni su toga i naši sugovornici.
-Vjerojatno su takva razmišljanja, strahovi i nečasne radnje pojedinaca dovele do poteza kojim je država preuzela vlasništvo. Ali, taj se potez pokazao kao loš i neučinkovit. Uostalom, na sva ta „sumnjiva ponašanja” bi trebalo reagirati pravosuđe, a ne ovako dopustiti da cijela država bude u blokadi. Nekada je država kroz DORH-ove klauzule pravomoćnosti imala pravni nadzor nad svim transakcijama, kaže Željko Baradić ne bježeći od ponovnog uvođenja takve prakse.
-Nema nikakve dileme da bi preuzimanjem državnog vlasništva, načelnici morali snositi sankcije ako unaprijed zacrtani rokovi i način korištenja te imovine ne bi bili poštivani. Ne treba ni sve načelnike trpati u isti paket. Nikada nisam bio ni u jednom povjerenstvu za odabir ponuda i mislim da bi bilo dobro da, kao neka vrsta nadzora, u ta povjerenstva budu imenovani i predstavnici države, zaključuje Davor Lončar.
Po njegovoj procjeni, u Ministarstvu državne imovine ovog puta postoje naznake da bi se inicijativa o „spuštanju vlasništva” s države na jedinice lokalne samouprave zaista mogla ozbiljno razmotriti. Možda će cijela priča biti nešto jasnija nakon „gostovanja” ministra Banožića.
Ovo su konkretne glavobolje načelnika općina
-U općini Stankovci od 2007. godine čekamo rješavanje vlasništva nad zemljištem za stambenu zonu sa 125 parcela u Banjevcima. Čekamo 12 godina umjesto da je dosada već izgrađeno 50 kuća! Ljudi po tri godine ne dobivaju nikakav odgovor, ima ih koji čekaju i sedam godina. Jedan naš povratnik je htio u Stankovcima izgraditi dom za stare i nemoćne, platio je 100.000 kuna za zemljište i kupio krevete, ali se objava natječaja rastegla na pet godina i on je u međuvremenu odustao, navodi negativne primjere iz prakse stankovački načelnik Željko Baradić.
-Već tri godine čekamo rješavanje vlasništva za izgradnju Društvenog doma u Visočanima, umjesto da je on odavno gotov. Imamo zainteresiranog investitora koji želi na 30 hektara graditi solarne panele ukupne snage 20 megawata, a to je investicija od oko 240 milijuna kuna. Drugi bi gradio hotel i benzinsku crpku s malim trgovinskim centrom, ali i to mora čekati na odluku iz Zagreba. Tako svi gubimo: država ne uzima porez, mi ne ubiremo komunalni doprinos i naknadu, a nova radna mjesta se ne otvaraju. Investitori zovu, ali je problem u tome što općina nije vlasnik zemljišta, navodi načelnik Poličnika Davor Lončar.
-Želimo staviti u funkciju „Staru bolnicu”, osposobiti 15 njegovateljica i otvoriti dom za stare i nemoćne, bilo osnivanjem javnozdravstvene ustanove bilo kroz javno-privatno partnerstvo. Tražili smo i zemljište Društvenog doma u Srbu: on je u funkciji, mi snosimo sve troškove, ali je u vlasništvu države, pa to želimo formalno-pravno riješiti, kazala nam je načelnica Gračaca Nataša Turbić.
Što traže općine i gradovi iz Zadarske županije?
Zadarska je županija Ministarstvu državne imovine odaslala zahtjeve deset općina i Grada Biograda. Među njima se ne nalazi Grad Zadar koji ima i vlastite komunikacijske kanale i Upravni odjel za gradsku imovinu kroz koji se u izravnim kontaktima s Ministarstvom razgovara o „preuzimanju” državne imovine.
Evo što su općine tražile:
-Sukošan: jedna parcela za poduzetničku zonu, pet parcela za stambeno zbrinjavanje i dvije za izgradnju fotonaponske elektrane
-Stankovci: devet parcela za stambeno zbrinjavanje i tri za aerodrom
-Polača: 73 parcele stambene namjene (ukupno 49.442 kvadrata)
-Ražanac: 12 parcela za razvoj turističke infrastrukture, jedna za stambeno zbrinjavanje mladih, tri za izgradnju reciklažnih dvorišta, jedna za izgradnju groblja (ukupno 409.709 kvadrata)
-Starigrad: jedna parcela za izgradnju pristupne ceste do NP Paklenica, jedna za rekonstrukciju magistralnog cjevovoda (ukupno 194.565 kvadrata)
-Pašman: jedna parcela za turističku namjenu, jedna za izgradnju igrališta
-Poličnik: jedna parcela za proširenje stambene zone „Grabi", jedna za Vatrogasni dom Visočane, jedna za stambenu zonu Suhovare, četiri za gospodarsku zonu „Murvica”, dvije za gospodarsku zonu „Mazija”
-Tkon: zdvajanje 11 parcela iz šumskogospodarske osnove
-Bibinje: jedna parcela za reciklažno dvorište, jedna za pročišćavač otpadnih voda (ukupno 25.000 kvadrata)
-Gračac: dvije parcele bivše bolnice, jedna Društvenog doma u Srbu, četiri odlagališta i jedna za objekt Vatrogasne postrojbe, četiri za izgradnju sirane, parcela bivše kino dvorane (ukupno 60.157 kvadrata)
-Biograd: 36 parcela za izgradnju prometnica, dvije za izgradnju doma za stare i nemoćne