Mario Paleka iz New Yorka odgovara Zubčiću: "Pokušava se manipulirati javnim mnijenjem!" Evo što treba promijeniti u zadarskom turizmu...

Od početka godine do zadnjeg dana rujna na području grada Zadra ostvareno je 2,13 milijuna noćenja, što je porast od 9 posto u odnosu na prošlu godinu, dok je dolazaka ostvareno čak 15 posto više nego 2022. godine. Referentna 2019. godina je ”prešišana” tri mjeseca prije završetka 2023., brojke su rekordne, no ukupan dojam turističke sezone u Zadru ima kiseli okus.

Gotovo 80 posto smještajnih kapaciteta je u nekomercijalnom smještaju, cijene usluga su udvostručene a kvaliteta to ne prati. Najavljuju se investicije u hotelske sadržaje na području grada, no pitanje je koliko će one uspjeti promijeniti ukupnu turističku sliku Zadra i županije kao destinacije obiteljskog turizma u kategoriji tri zvjezdice.

Nakon što smo o svemu tome porazgovarali s Mariom Palekom, direktorom Turističke zajednice grada Zadra, iskrsnuo je novi problem: Jure Zubčić, predsjednik SDP-a Zadarske županije, prozvao je Paleku i gradonačelnika Branka Dukića zbog puta u New York, prikazujući osmodnevni boravak desetak Zadrana u Americi kao prijateljsko druženje o javnom trošku, od kojeg Zadar neće imati nikakve turističke koristi. Odgovor smo dobili izravno iz Amerike.

Jure Zubčić vas proziva da ste u New York otišli s prijateljima na privatnu zabavu od koje Zadar i zadarski turizam neće imati nikakve koristi. Kako to komentirate? Na društvenim mrežama pojavile su se slike ugostitelja Mate Nižića i manekenke Nevene Dujmović, jesu li i oni dio delegacije i pokriva li i njihove troškove TZ grada Zadra.

- Nažalost, postalo je posve uobičajeno paušalno objavljivati senzacionalističke komentare na društvenim mrežama putem kojih se pokušava manipulirati javnim mnijenjem. Naime, ovaj event je dugo i pomno planiran i na njemu su se sa Zadrom upoznale mnoge važne osobe iz emitivnog turističkog biznisa i turističkih medija u Sjedinjenim američkim državama. Nadalje, u istom tom komentaru se navodi kako naš ured ne radi nešto što je toj osobi, eto, trenutno palo na pamet da bismo trebali raditi, poput prijema studijskih grupa američkih turoperatora. Informacije radi, naš ured na godišnjoj razini ugosti, provede i upozna sa Zadrom i do pedesetak studijskih putovanja upravo takvog tipa. Što opet samo po sebi ne isključuje mogućnost da na nama važnim tržištima još i više pojačamo prisustvo i vidljivost Zadra, a to upravo i radimo s ovom prezentacijom.

Spomenute osobe, Mate Nižić i Nevena Dujmović, došle su u New York u vlastitom aranžmanu. Nevena je glavna glumica u prošlogodišnjem višestruko nagrađivanom promotivnom video spotu TZ grada Zadra, a gospodin Nižić je za potrebe ovog eventa omogućio usluge chefa Saše Begana iz svog uglednog restorana Foša.

Zadar ove godine ima rekordne brojke, uspješniji nego 2022. i 2019., ali što nedostaje zadarskom turizmu?

- Prije svega nedostaje mu premium i luksuzni proizvodi. Grad Zadar je na svu sreću stvorio nelošu infrastrukturu u odnosu na druge jadranske gradove, što se pokazalo kao ispravno promišljanje, no čini se da danas puno pričamo o kvalitetnijem sadržaju kojeg već godinama nema. Najava jednog hotelskog sadržaja, koji se istina godinama najavljuje, hotela Hyatt Maraska veseli nas, ali prvo treba skočiti pa reći hop.

Kad kažete premium i luksuzni sadržaji, mislite na smještane kapacitete ili na još nešto?

- Uz sadržaje to je, naravno, i kvaliteta ponude. Luksuzni sadržaji postoje svugdje na Mediteranu u svim vodećim destinacijama. Hrvatska se busa da je poznata destinacija, ali ako usporedite Hrvatsku, Francusku, Grčku, Italiju, Španjolsku... oni u imaju ponudu sadržaja za turiste svih kategorija platežne moći. U Hrvatskoj to još uvijek ne možemo ponuditi, pogotovo ne mi ovdje u Zadru. Prije svega nedostaju nam hoteli visoke kategorije. Zadar je tu, u odnosu na druge jadranske destinacije, u velikom zaostatku. Nadamo se da će Hyatt koji dolazi iduće godine biti svojevrsni okidač razvoja takvog pravca turizma i da će ohrabriti druge potencijalne investitore da ulažu u kvalitetne hotelske sadržaje, od butik hotela do većih smještanih kapaciteta.

Mogu se s vama složiti, ali s obzirom na ukupan broj smještajnih jedinica na području Zadra, i s novim hotelskim kapacitetima koji su u planu, i kad bi se svi izgradili, to će biti povećanje s 4 na 4,1 posto. I dalje ćemo biti destinacija tri zvjezdice.

- To nam govori da je potrebno aktivirati i postojeće sadržaje koji nisu možda na dovoljno visokoj razini.

Na što konkretno mislite?

- Na neke hotelske kuće koje godinama ništa ne poduzimaju, poput bivšeg hotela Zagreb ili Beograd. Što znači jedan novi hotel u gradu vidjeli smo na primjeru hotela A‘mare koji fantastično radi i koji je unio novu dinamiku na Voštarnicu.

Ali takvi gradski hoteli ne čine razliku u ponudi o kojoj govorite, odnosno potrebno je puno toga više promijeniti, primjerice, planirati golf igrališta?

- Naravno, potrebno je strateško promišljanje, što je Zadar kao destinacija, i što želimo biti. Je li Zadar destinacija zdravstvenog turizma, sportskog turizma, kongresnog turizma... mi nijedan od tih segmenata u biti nemamo. Zadru nužno nedostaje kongresna dvorana kapaciteta 600 do 1000 mjesta, što je svojevrsni standard, na temelju čega bi postojeće hotelske kuće mogle dorađivati predsezonu i posezonu, s obzirom na to da će glavni dio sezona uvijek odraditi.

Kažete da nakon Hyatta očekujete val ulaganja u hotelske sadržaje, ali aktualni sastav Gradskog vijeća ima velike rezerve prema investicijama u turizam. Pogledajte najnoviji slučaj zaustavljanja plana za Dragočaj u Petrčanima. Da bi se promijenila ne toliko struktura smještaja koliko percepcija destinacije potrebno je izgraditi desetak novih hotela visoke kategorije.

- Da bi bilo koja politika prihvatila investicije u nove hotelske sadržaje prethodno treba osvijestiti činjenicu koliko je turizam generator gospodarstva. Investicija u Dragočaj bi trebala zaposliti između 200 i 300 ljudi, no vremena su se promijenila. Zadar, i Hrvatska, imaju ozbiljan problem deficita radne snage. Desetak godina sam radio u hotelijerskoj kući i osim predsjednika uprave nismo imali nijednog stranca. No takve investicije donose ono što je nama neophodno, a to je turistička kvaliteta.

Znači li to da je Zadar na svojevrsnoj turističkoj prekretnici?

- Zadar jest na prekretnici, svi smo svjesni da od velikih priča o planovima nema ništa, već da treba djelovati. Sad su se u tom pravcu malo uzburkale vode. Htio bih, u tom kontekstu, istaknuti veliki potencijal sportskog turizma na području Zadra. Svi o njemu govore kao o velikom potencijalu, ali vrlo malo je konkretno napravljeno.

Slažem se da hoteli mogu ‘promijeniti igru‘ i da su potrebni, ali dok smo se mi toga dosjetili, upropastili smo obalu. Od Paga do Draga naša su priobalna mjesta čudovišno preizgrađena, najvrjedniji obalni pojas pojele su tisuće apartmanskih objekata. Nova gradnja hotelskih kapaciteta znači novo trošenje prostora. U takvom kontekstu, da bi se grad nastavio komunalno razvijati, nije li opravdano povećati paušal iznajmljivačima?

- Ako napravimo usporedbu s drugim gradovima na obali, poput Šibenika, Splita ili Dubrovnika, Zadar ima najniže namete po pitanju turističkih taksi. To u konačnici neće riješiti naš problem, nego strateške odluke na desetak godina. Postojeće stanje i stihija su se već dogodili, potrebno je stvoriti pretpostavku da se razvijamo u novom smjeru.

Zadar ima prirodan položaj koji je prometno dosad dobro koristio, ali treba još više, od cestovnih veza, morskih s Italijom, i zračni promet koji raste s proširenjem terminala... Onog trenutka kada prestanu letovi krajem listopada vidimo koliko Zadar turistički padne. Padnu i ostale destinacije, ali neke sredine, za razliku od Zadra, s obzirom na hotelske kapacitete, mogu produljiti posezonu. Ključno je dakle omogućiti i stimulirati potencijalne investitore u pravcu podizanja kvalitete postojećih hotelskih sadržaja te izgradnje novih, na što bi se vezalo proširenje zračne luke, promišljanje sportskog turizma, zdravstvenog i kongresnog. Zadar za to ima odlične preduvjete, položajem se nalazi na sredini Jadrana i puno je jednostavnije doći u Zadra nego u Dubrovnik ili Rovinj.

Paušal treba dignuti?

- Treba promišljati na zadovoljstvo svih, pronaći optimalno rješenje.

Koji su vaši ciljevi kao direktor ureda?

- Osobno vidim nekoliko stvari u kojima smo praktički spremni za iskorak: to je prelazak iz obiteljske destinacije u destinaciju sportskog turizma, za što imao, položaj, klimu...

Infrastrukturu?

- Donekle. Ljudi misle da je Višnjik dovoljan. On je za amaterski sport savršen, no svaka ozbiljna sportska ekipa treba određenu privatnost, a to se može imati isključivo unutar hotelskih kuća, sigurno ne u centru grada. Dakle hoteli bi trebali osmišljavati sportske kapacitete, a Grad i Županija bi tu trebali pomoći u smislu izgradnje komunalne infrastrukture kako bi se takve investicije lakše ostvarile.

Govorite o sportskim kampovima, koji bi bili na rubovima grada ili negdje na periferiji?

- Da, ne mislim na Višnjik, jer on je idealan za gradski sportski hotel, ali za nešto više, za pripreme, mislim da je takve sadržaje potrebno izmjestiti izvan grada. Iskustva drugih zemalja, poput turske Antalije, mogu nam u tome poslužiti kao primjer.

Jeste li kao direktor TZGZ-a konzultirani kod izrade izmjena i dopuna PPGZ u vezi novih turističkih sadržaja?

- Turistička zajednica nema alate da utječe na takve stvari, ali smo o nekim stvarima razgovarali s ciljem da se dogodi iskorak u turističkoj ponudi grada. Jedan od načina na koji mi možemo utjecati je bio i odlazak gradonačelnika u Antaliju prije četiri godine kako bi upoznao njihovo iskustvo razvoja sportskog turizma.

Zadnjih godina primjećuje se da TZGZ manje funkcionira kao koncertni ured i organizator ljetnih fešta, a više se bavi svojim primarnim poslanjem, promocijom destinacije. Dogodili su se Sport media festival, Sunset festival, događaji orijentirani prema inozemnim tržištima, mladima... Imaju li ta ulaganje povratni efekt? Neki smatraju da se previše izdvaja u takve projekte?

- Odgovorno tvrdim da je svaki euro izdvojen za te programe opravdan. Kad sam kao direktor došao prije šest godina, zatekao sam određeni stil rada, no od početka sam htio uvesti i provesti neke promjene. U međuvremenu su dogodile globalne promjene, od pandemije do rata u Ukrajini, tako da su neke strategije morale biti presložene. Turizam je živo biće i potrebno se prilagoditi trenutku. Nakon pandemije, TZGZ je inzistirala na svojim osnovnim zadaćama, a to je promocija destinacije na emitivnim tržištima Tako smo došli i na ideju Sunset sport media festivala koji u početku lokalna zajednica nije baš prepoznala. On nije ni bio namijenjen lokalnom stanovništvu, nego promociji destinacije, svojevrsnoj pripremi, za sve ono što bi se trebalo dogoditi u budućnosti. Slični festivali međunarodnog tipa iziskuju niz godina da zažive i da dobiju svoj konačni efekt. Kao primjer uzimam Weekend media festivala u Rovinju koji je prvih pet godina bio nigdje, a zadnji deset godina je najvažniji regionalni događaj u medijskoj i promocijskoj industriji.

Zadarski Sunset je jedinstven festival u svjetskim razmjerima, povezuje ljude iz sporta, marketinga i medija povezanih sa sportom, a sport je jedan od najvećih promotora zemlje ili destinacije. U drugoj godini Zadrani su počeli shvaćati koju to promocijsku snagu ima za naš grad, dolazaka atraktivnih sportskih zvijezda, koji funkcioniraju kao sportski influenseri, jer su daleko poznatiji u svojim zemljama nego kod nas, što je nama bio cilj.

Planira li direktor Sunset festivala, Damjan Rudež, kao bivši NBA košarkaš, u dogledno vrijeme u Zadar dovesti neki NBA tim na pripreme. Da Zadar, kao grad košarke, bude mjesto revijalnih ili predsezonskih utakmica najboljih klubova na svijetu?

- Da bi festival podigli na jedan takav nivo, gradu je potrebna turistička infrastruktura, odnosno hoteli. Nakon otvorenja Hyatta iduće dogodine, planiramo cijeli festival 2025. prebaciti u njega. Takav hotel će otvoriti uvjete za dolazak i sportskih zvijezde. No to je proces koji za cilj ima podizanje kvalitete destinacije. O snazi takvog festival govori interes pojedinih produkcija da ga pokušaju prebaciti u svoje sredine. No Peter Radovic, kao jedan od suorganizatora, ne slaže se s tim i želi da festival ostane isključivo u Zadru.

Sunset festival na Pozdravu Suncu?

- Taj je festival, kao i brojni drugi događaju, sufinanciran preko našeg natječaja kojim podržava organizaciju ljetnih manifestacija. Naša izdvajanja za taj festivala su više nego opravdana. Mi smo od početka htjeli jedan mali, butik festival koji će turistima omogućiti jedan drugačiji vid zabave od ovoga što imamo, ali ne kao dominantni vid, nego kao dopunu onome što imamo. Zadar ne može, niti želi biti konkurencija Zrću ili Ultri, ali može i mora ponuditi i takav vid zabave. Zadnji podatak govori da su karte za festival kupljene u 300 gradova iz 32 države na svijetu. To opravdava naše ulaganje.

Treba li Zadru neka zona cjelodnevne/cjelonoćne zabave s noćnim klubovima?

- Apsolutno treba, ali je treba dislocirati iz grada, odnosno stare jezgre i naselja, na periferiju gdje nikome neće smetati.

Je li Zadar ovog ljeta bio preskup s obzirom na kvalitetu ponude i sadržaje?

- Mislim da je ova sezona bilo svojevrsno pozicioniranje na europskom tržištu. Hrvatska je svojevrsni igrač u mediteranskom bazenu i mi bi trebali držati do sebe, a držat ćemo samo podizanjem standarda odnosno kvalitete.

Jesu li cijene opravdale usluge?

- Mislim da su neki ugostitelji prenaglo digli svoje cijene i tu smo trebali biti strpljiviji.

Mislite manje pohlepni?

- Svugdje postoje lokali sa skupljim i nižim cijenama, to je zakon ponude i potražnje. No generalno mi još uvijek nismo na nivou nekih vodećih destinacija da bi mogli opravdati takve cijene. U usporedbi s Italijom, ili nekim drugim nama konkurentnim zemljama, bili smo preskupi, i gosti to primjećuju. Zato treba biti oprezan.

Želite reći da mi kao destinacija obiteljskog turizma ne možemo imati cijene kao Saint-Tropez ili Palma de Mallorca?

- Naravno, s tim da tendencija prosperiteta i napretka mora uvijek biti.

Podržavate li prijedloge o ograničenju broja apartmana u urbanim četvrtima i podizanju kvalitete privatnog smještaja?

- Uvijek sam za bio za to da se postojeći sadržaji podigne kategorija, da se u skladu s tim grade novi. Potrebno je napraviti inventuru i uvesti više standarde.

Treba li zabraniti turističke apartmane u većim stambenim zgradama?

- Početkom 2000. u Zadru nismo praktički imali ništa, pojavila se jedna turistička kuća s all inclusive sadržajima. Tada je to bilo potrebno, danas nije baš prihvatljivo. Apartmanizacija se nužno dogodila, TZ je ulagala u promidžbu, došli su niskotarifni avioprijevoznici. Sad treba početi, zapravo smo već trebali početi, podizati ljestvicu prema četiri i četiri plus zvjezdice, a pritisak apartmana malo olabaviti. Treba nam balans, a za njegovo uvođenje trebat će nam nekoliko godina. S tim da bi se u taj proces trebali uključiti različiti društveni akteri, od ugostitelja do hotelijera, i otvoreno razgovarati jer trendovi u turizmu se mijenjanju iz godine u godinu.

Komunalni red ovoga je ljeta bio bolji nego prije, iako je još to daleko od uvođenja reda na javnim površinama? Efekt ‘Ledane‘ se izgleda prelio na druge ugostitelje?

- Određene komunalne odluke, u početku teško prihvatljive, pokazale su se kao ispravno rješenje, poput određivanja mjesta za održavanje manifestacija. Mislim da bi svi dionici, pa čak i oni koji misle da ne bi trebali isticati svoje mišljenje, a nekada su glasni, trebali za dobrobit sudjelovati u javnoj raspravi.

Naglasak je uvijek na kvalitetnijim hotelskim sadržajima, na balansu između apartmana i hotelskih kapaciteta, na poticanju razvoja sportskog i kongresnog turizma, na proširenju terminala zračne luke i povećanju broja letova izvan sezone, odnosno što više izravnih letova u Zadar. Tako bi se promijenila ne samo turistička nego i gospodarska slika Zadra.

Zadar je cestovno dobro povezan, zračno djelomično, željeznicom nikako, a morem imamo krnju odnosno nepostojeću vezu s Italijom...

- Zadar je grad kulture i povijesti, no pokazalo se kako su moderne instalacije poput Morskih orgulja i Pozdrava Suncu, uvelike promijenile turističku percepciju grada. Arhitektonski sadržaji, kroz tzv. Bilbao efekt, donose dodatnu vrijednost i atrakciju i promociju grada.