- Uobičajeno mišljenje je da je svaki proračun rodno neutralan, ali tako nije. Rodno osjetljiv proračun uvažava različite, društveno oblikovane, uloge i potrebe muškaraca i žena. Kod donošenja svakog proračuna bitno je odrediti specifične ciljeve. U Austriji, primjerice, od 2007. godine postoji obveza donošenja rodno osjetljivih proračuna - rekla je sociologinja Petra Sinovčić, koja je u petak u zadarskoj Gradskoj vijećnici održala javnu tribinu “Kako graditi i analizirati rodno osjetljiv proračun.” Sinovčić je aktivistkinja i članica udruge Domine iz Splita, koja se bavi promicanjem ženskih ljudskih prava, a tribinu u Zadru je organizirala SDP-ova gradska vijećnica Danijela Vukoša.
- Ako je proračun rodno osjetljiv, kvaliteta života se povećava i direktno se utječe na efikasnost trošenja novca. To se jasno vidi kod analize utjecaja rodno osjetljivih proračuna. Za početak, rodno osjetljiv proračun u javnosti briše „bauk“ s proračuna kao nekog mističnog alata koji je nama nerazumljiv. On je orjentiran prema rezultatima. Na taj način dokidamo nejednakosti – kazala je Sinovčić, objasnivši da se kod kreiranja rodno osjetljivog proračuna vodi računa o tome hoće li određena sredstva jednako koristiti muškarci i žene.
- Kreiranje rodno osjetljivog proračuna otvara vrata za dijalog između vlasti i nevladinih organizacija, konzultiraju se skupine za koje se pretpostavlja da će iskusiti neki oblik neravnopravnosti, na primjer osobe s invaliditetom. U Splitu se se potrebe žena posljednjih godina povećale za 300 posto, ali gradski proračun to ne prati. Moraju postojati programi koji dokidaju neravnopravnost, to se jako dobro provodi u Škotskoj – naglasila je Petra Sinovčić, osvrnuvši se na primjere uvedene u Švedskoj.
- U toj zemlji se gleda „korak dalje“, pa se tako uvela praksa da se kod čišćenja snijega moraju najprije očistiti pločnici za pješake, pa tek onda ceste. U pješačkim zonama puno je više starijih ljudi i žena, nego muškaraca. Tako je čišćenje snijega, što na prvi pogled nema veze sa spolom, ušlo u kreiranje rodno osjetljivog proračuna. Od kada tako postupaju, pritisak na bolnice u Švedskoj je, kad padne snijeg, popustio u ogromnoj mjeri, jer je bilo manje padova i lomova. Isto se odnosi i na ulaganje u javnu rasvjetu. Tko je nesigurniji u neosvjetljenim javnim prostorima? Pa upravo žene. I gradski prijevoz je primjer gdje mjera donošenja rodno osjetljivog proračuna donosi rezultate, jer javni prijevoz češće koriste žene i starije osobe, te u njega treba ulagati – navela je Sinovčić.
Kazala je da je sufinanciranje vrtića jedna od najosjetljivijih mjera, jer će, ako poskupljuju vrtići i obitelji ih ne mogu platiti, češće žena ostati kući i čuvati djecu. Zato rodno osjetljiv proračun dokida nejednakosti. To se vidi i kod sufinanciranja sporta, jer se u najvećoj mjeri financiraju nogomet i košarka, gdje nema djevojčica i žena.
- Za razliku od uobičajenog, rodno osjetljiv proračun vrednuje i neplaćeni rad i njegovu neproporcionalnu raspodjelu između muškaraca i žena – zaključila je Sinovčić.